Krimi likvidacije i mafijaški klanovi

Likvidaciju Luke Bojovića i njegovog bliskog saradnika Radomira Bobana Baćevića naručio je Radoje Zvicer, a organizovao Nikola Vušović, zvani Ludi i Ćopavi Džoni sa Vračara. Ovako glasi operativni podatak do kog su došle obavještajne službe regiona, u kojem se naznačava da su za izvršenje zločina angažovani mladići, koji su bili spremni da to urade za nekoliko hiljada evra.

Ovo je već ustaljeni modus, ove dvojice bjegunaca, za kojima je Srbija raspisala potjernice zbog drugih krivičnih djela, među kojima su i egzekucije po Beogradu. U svokom od ovih ubistava angažovani su, do tada, sitniji prestupnici, među kojima najviše narkomana. Oni praktično i ne znaju za koga čine zločin, a pored novca nerijetko se dešava da budu isplaćeni i u narkoticima.

Iako saznanja navode da je glavna meta bio Bojović, pominje se i Nikšićanin Baćović, koji godinama živi u dijelu Beograda, gdje su u petak uhapšena petorica muškaraca, od kojih su četvorica osumnjičena da su pripremali teško ubistvo.

– Bojović je izuzetno oprezan i rijetko se može vidjeti u prijestonici – navodi naš sagovornik, blizak istrazi. – Po dolasku iz Španije, posle nekoliko mjeseci, preselio se na teritoriju Subotice i Zlatibora. Uglavnom je na relaciji između ova dva dijela Srbije i tu je uplovio u neke biznise. Navodno, na jednoj od najljepših srpskih planina ima poslove u kojima mu je konkurent Darko Šarić, odnosno njegovi bliski saradnici.

Za razliku od Bojovića, Baćović se češće viđa na Vračaru, a u javnosti je poslednji put viđen pre oko godinu dana, na sahrani svog zemljaka Ranka Radoševića Eskobara, koji je ubijen u kafiću na benzinskoj pumpi u Rušnju. I njega su usmrtili mlađi ljudi, koji gotovo da nisu ranije imali dodira sa kriminalom.

Inače, Baćović se pominje kao čovjek koji je navodno preuzeo vođstvo „škaljarskim klanom“, nakon ubistva Jovice Vukotića u Istanbulu. To su operativni podaci bezbjednosnih službi regiona, ali zvaničnih podataka o tome nema. „Škaljarci“ i ekipa oko Bojovića su od ranije u tesnim odnosima.

Sa druge strane Šarić je blizak „kavčanima“, odnosno Radoju Zviceru, sa kojim se dovodi u vezu kada je riječ o organizovanju egzekucija u Grčkoj, tačnije u Atini i na Krfu, kada su ubijeni visokorangirani pripadnici „škaljarskog klana“ Igor Dedović, Stevan Stamatović, Alan Kožar i Damir Hadžić. Pljevljak je navodno dao nekoliko stotina hiljada evra za organizaciju ovih zločina.

Zvicer se sada preko Vušovića, dovodi u vezu sa pripremama za ubistvo Bojovića i Baćovića. Sumnja se da je on preko svojih ljudi „uposlio“ Filipa K. , koji je angažovao Nikolu P., Milana I., Bogdana P. i Sašu K. da pronađu i ubiju metu. Ova petorica s eterete da su od početka februara ove godine, pa do do hapšenja, 10. maja dogovarali se, planirali i organizovali ubistvo, ali ih je u realizaciji krvavog plana – spriječila policija.

(Novosti.rs)
 

Zvicer na listi najtraženijih begunaca Evrope​

Vijesti.medanas 00:25
Zvicer na listi najtraženijih begunaca Evrope 1
Foto: MUP Srbije

Na listu najtraženijih begunaca Evrope postavljeno je danas i ime Crnogorca i vođe kavačkog klana Radoja Zvicera nakon što je Austrija za njim raspisala poternicu, pišu „Vijesti“.

Na sajtu „eumostwanted.eu“ Zvicer se traži zbog švera droge i psihoaktivnih supstanci, ali uz upozorenje da se radi o veoma opasnoj osobi koja je verovatno naoružana.
„Radoje Zvicer je osumnjičen za uvoz 83 kilograma kokaina (čistoće 60,9%) iz drugih zemalja u Austriju i to kao vodeći član kriminalne organizacije. Sumnja se da je, zajedno sa saučesnicima, učestvovao u organizovanju krijumčarskog lanca. Ova osoba je organizovala isporuku narkotika koja je prodavana u Beču“, navodi se u opisu poternice, pišu Vijesti.

Na listi najtraženijih begunaca Evrope na čelnom mestu postavljena je slika Radoja Zvicera, sa osnovnim podacima da ga potražuje Austrija.

Dati su i detalji o poznatim pasošima i imenima za koje se veruje da ih Zvicer koristi.
„Alijas – Josip Babić rođen u Nemačkoj 6.2. 1979. godine, Dragan Gojković iz Berana 8. septembra 1977, David Grepo rođen 2. marta 1983, Ferenc Karoly rođen 31.03. 1975. godine i ostali…“, piše u javnom delu objave.
U opisu je navedeno da Zvicer koristi i lažna imena – Davor Lang, rođen 25.05.1975. u Novom Sadu, Željko Papić rođen 11.03.1980. u Ljubljani, Slobodan Zec rođen 23.03.1976. u Novom Sadu i Leos Salonikios rođen 29.09.1987. u Solunu.
Objavljen je i podatak da je Zvicer zapravo rođen 20. decembra 1982. godine u Crnoj Gori, te da ima plavu boju očiju, da je reč o mišićavom belcu atletske građe i smeđe kose. Precizirano je i da ima više ožiljaka na gornjem delu tela, od rana nanesenih vatrenim oružjem.

Na listi najtraženijih begunaca Evrope postavljene su i tri fotografije odbeglog Radoja Zvicera, koje poseduju policijske organizacije.
Današnjim ažuriranjem Zvicera, javni deo liste najtraženijih begunaca Evrope se popeo na brojku od 45 imena.
 

Kavčani raspravljali o tome "da li se iza brda valja" Radojica Božović: Ostarao je Rajo, što da sad strepi za sina


Nekoliko visokopozicioniranih članova kavačkog klana krajem jula 2020. raspravljalo je o tome da li je Božović na strani škaljaraca, navodeći da im “Zećani predstavljaju veliku brigu”.

Milović poručivao da je Lambulić “gurnuo” sinove u blinde i dao im kripte, a Zvicer konstatovao “da su ove glave iz Grčke svakog od njih dozvale”...

1737125531408.png


Nekoliko visokopozicioniranih članova kavačkog klana krajem jula 2020. godine raspravljalo je o tome da li je Radojica Rajo Božović na strani škaljaraca, navodeći da im “Zećani predstavljaju veliku brigu”, pa u tom kontekstu Milan Vujotić poručuje da Rajo nije naivan da ulazi u bespotrebne okršaje, pa da strepi za život svog sina:

“Što će Raju da mu neko sina ubije?”, poručuje telefonskom porukom 26. jula 2020. godine.

O tome su, u grupnom čatu, preko nekada zaštićene Skaj aplikacije, razgovarali Vujotić - Amico, odbjegli šef zločinačkog kavačkog klana Radoje Zvicer - Born i bjegunac sa policijskom značkom Ljubo Milović koji je pisao sa naloga Oficir.

Prepisku o tome počinju nekoliko dana nakon što su u ratu nekada jedinstvenog kotorskog klana likvidirani Saša Klikovac u Podgorici, a potom Alan Kožar i Damir Hadžić na ostrvu Krf u Grčkoj.


Prvi je život izgubio 18. jula te godine, zbog navodne povezanosti sa kavačkim klanom. Pet dana kasnije u Grčkoj su ubijen jedan od vođa zločinačkog škaljarskog klana, Baranin Alan Kožar i njegov bliski saradnik, Damir Hadžić iz Užica.

Radojicu Božovića i Luku Bojovića pominje Milović, koji kolegama iz klana piše da se plaši da “Rajo i Luka diktiraju tempo”...





To govori nakon što je kolegama prenio detalje istrage ubistva Klikovca.

“Uglavnom mali je ispričao sve. I DNK se podudario”, piše Oficir.

Zvicer poručuje da je to odlično, kako bi se odmah “presjekli Zećani”.

“Jer da im je prošlo ne bi stajali”.

“Znate suštinu, al’ malo da izdetaljišem... Bucko je sve ispričao i sve se podudara sa otiscima, DNK, i barutnim česticama... Bucka je Marković angažovao i obećao mu 20 h, vrbovao ga davno, pitao ga Bucko da mu završi neku kombinaciju, ovaj ga pitao je li spreman da puca, on rekao da nije al’ bi pomogao što treba. Marković mu rekao da će se javiti... Skoro ga zove da se vide, i na tel. obični mu zakazuje sastanak, gledaju se pet dana prije nego je izašao Klikovac iz zatvora i kaže mu da treba da ga ubiju po nalogu Kožara. On da vozi auto, a Marković da puca... Obilaze golfom više puta to mjesto. Taj dan kreću, čekaju ga, vide ga ispred kuće, Bucko vozi, a Marković na zadnjem sjedištu iza suvozača, prilazi vozilu, ovaj puca i bježe bulevarom, pa preko Starog, put Mrka, i Marković šteka kola u selo... Pare naravno nije dobio. Ispalili ga. Tako da je vjerovatno Krstović dao lovu Kožnom”, šalje Milović.

“Bucko trese od ogrlice”​

Zvicer piše da su dobili 100.000 eura za to ubistvo, nakon čega Milović dodaje:

“Jes, al’ Bucko 5 eura zakučio mučenik. Ponovio sve kod tužioca. Pada je u nesvijest od one ogrlice, trese na desetku dobro od nje”.

“Ogrlica mu stigla prije para”, komentariše Zvicer.

Policajac tada konstatuje da su škaljarci koji su učestvovali u toj likvidaciji “lunje”, jer su prešli toliki put da ih niko ne vidi, a nijesu zapalili auto korišćeno u ubistvu.

Dodaje i da je na njih bio veliki pritisak “da odrade posao”...

Zvicer mu na to odgovara da su škaljarci ubili nevinog čovjeka, a Vujotić konstatuje: “Zato će i popadati. Ogriješili su se”.
Milović piše da je dobro što je taj slučaj riješen brzo.

“Dobro kako nije. Oni su demoralizovani sad, i zbog Kožara i Damira i još kad im Lazović i Katnić legnu na leđa”, piše Vujotić.

Šef kavačkog klana šalje fotografisan skaj kod Markovićevog kriptovanog telefona i objašnjenje da ne prima poruke.

“Zećani su velika briga, Veko i oni. Mogu oni da se foliraju koliko oće”, piše Zvicer, a Vujotić dodaje: “Ako uvežu Kamatu sa ovim, zećani će svi svoj put”...

Iz prepiske pripadnika kavačke kriminalne grupe proizilazi da nadimkom Kamata oslovljavaju Igora Krstovića.

Nakon toga Milović kreće sa optuživanjem Božovića i Bojovića: “Ja to mislim odavno. I da im je Rajo tata”.

Vujotić ga tada pita za koga će Veko da se bori: “Dedovića nema, Kožara nema. J**e se njemu za Vukotiće i za Kamatu”.

Šef kavčana objašnjava da će se Vjekoslav Lambulić boriti za Sašu Boretu, Luku Bojovića, ali i “za strah”...

“Ja mislim za Luku... I da Rajo i Luka diktiraju... Možda griješim, al’ se bojim da se iza brda Rajo valja”, piše Milović.

Vujotić pita što je Luka uradio Lambuliću da bi se Zećani borili na njegovoj strani i dobija objašnjenje od Zvicera.

“On je dobro sa Orasom, ali kao hvali mene... Znaju se oni dugo... Ugroženost kume, Krstović mu jedva pretek’o, misli i on je na macu”.

“Pa šeta po Podgorici pješke bulevarima?”, pita Vujotić.

Zvicer tada predlaže da uhapšeni zbog ubistva Klikovca treba da špijaju Krstovića: “Ako ga uopšte ima u priči, Marković je drug Vukadinovića sa kojim komanduje Boreta”, a potom odgovara Vujotiću.

“Šeta, ali se prekrsti kad iz kuće pođe”.

“Zna se zašto je Krstović. Vjeko ima brata, neće da dozvoli da ga izgubi zbog našeg rata i posla u koji nije bio”, insistira Vujotić, ali Milović vraća Božovića u fokus priče.

“Kompleksaš je ono”​

Ekipi piše kako je Božović “popio korpu” od Zorana Lazovića i Duška Golubovića, ali i da bi upozorio svog saradnika Lambulića da se ne petlja sa škaljarcima da ne “stoji iza priče”..

“Kad je bio problem sa Savićem, dobro su ga uvrijedili, kompleksaš je ono... Druga stvar, da ne stoji iza priče rekao bi davno Vjeku da se ne petlja sa Kožarom i ostalom ekipom”, šalje on.

Vujotić tada pita: “Ima li Rajo sina?”.


“Sinove je gurnuo Vjeko, kripte nose, blinde voze”, šalje Milović, a Zvicer dodaje da je Aleksandar Stanković - Sale Mutavi ”Raja izbacio naglavačke iz uprave”.

“Mislim da su ove glave iz Grčke svakog od njih dozvale”, zaključuje Zvicer.

“I ođe ga je Zoran bukvalno izbacio iz hotela Podgorica, povukao se sa Čovićem kao pi**a”, dodaje Lazović.

“Ostarao je on lijepo, što će njemu da mu neko sina ubije? Ista priča kao Brano. Vjekov sin vozi blindu zbog Brajovića. Jer neće mu niko sina bez Brajovići, prije no njega ili brata, a oni se voze u obična i šetaju pješke”.

Milović mu odgovara da bi volio da je tako, a Zvicer poručuje: “Ja bih volio da nas mimoiđu. Opet tamo nema tri momka”.

Ubistva i optužbe​

Zvicer, Milović i Vujotić u bjekstvu su, a Specijalno državno tužilaštvo tereti ih za više teških krivičnih djela.

Vjekoslav Lambulić uhapšen je u oktobru 2023. godine, a prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva švercovao je kokain sa kavčanima...

Klikovac je ubijen 18. jula 2020. godine, ispred restorana “Kod Crnogorca”, na Cijevni.

Zbog te likvidacije Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Marka Šukovića, Miloša Markovića, Ivana Milačića i Predraga Vukadinovića. Optužen je i Jovan Miković za nedozvoljeno držanje oružja.

Prema optužnici SDT-a kriminalnu organizaciju formirao je jedan od vođa škaljarskog klana, sada pokojni Alan Kožar po čijem nalogu je Marković 18. jula 2020. godine, ukradenim “golfom 3” kojim je upravljao Šuković, došao ispred restorana i sa zadnjeg sjedišta, na podmukao način, zbog prethodno obećane nagrade od 20.000 eura, pucao na Klikovca.

Kožar i Damir Hadžić likvidirani su na Krfu 23. jula 2020. godine.

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu krajem avgusta podiglo je optužnicu protiv 19 okrivljenih na čelu sa Veljkom Belivukom i Darkom Šarićem, zbog sumnje da su organizovali i izvršili ta dva i ubistva Stevana Stamatovića, i Igora Dedovića u januaru 2020. godine u Atini.

Za ta ubistva terete Belivuka, Šarića, Milovana Zdravkovića, Ratka Živkovića, Stefana Andrejića, Dragana Tomića, Marka Petkovića, Vladimira Mandića, Slobodana Vujačića, Nataše Dedić, Blagoja Gašića, Nebojše Jankovića, Vladimira Vojnovića, Dušana Jovanovića, Radeta Stojićevića, Filipa Kneževića, Milinka Brašnjovića, Marka Stankovića i Miloša Jevrića.

Zećani su velika briga, Veko i oni. Mogu oni da se foliraju koliko oće", poručivao je Zvicer krajem jula 2020. godine
 
https://rtcg.me/hronika/707538/ko-je-uhapseni-nilovic-nelegalno-oruzje-veze-sa-skaljarcima.html

Ko je uhapšeni Nilović: Nelegalno oružje, veze sa "škaljarcima"...​


Za nekoga ko tvrdi da nema nikakve veze sa kriminalom, Nikšićanin Miloš Nilović Runjo ima previše problema sa zakonom. Kada ga je u petak uveče privela beogradska policija, Nilović je morao da ima utisak već viđenog imajući u vidu da je to treći put da se nalazi u pritvoru zbog sličnih optužbi.
 

Šta se zna o Ivanu Deliću, koji je danas izručen Crnoj Gori iz UAE?​


1748542662074.png


Budvanin Ivan Delić koji je uhapšen u Dubaiju 15. maja izručen je danas Crnoj Gori, uz Aleksandra Kekovića. Predstavnici Interpola Dubai su uhapsili dvojicu crnogorskih državljana na osnovu crvene međunarodne potjernice Interpola Podgorica.

Delića Specijalno državno tužilaštvo potražuje u okviru akcije „General“ zbog krijumčarenja narkotika na transnacionalnom nivou, saopštila je ranije policija.

Osim u međunarodnom švercu narkotika, Delić je pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat kojom prilikom je ubijen nedužni mladić.

Nikada nije pravosnažno osuđen

Akcija General

U okviru akcije General jula 2024. uhapšeno je devet osoba, podsjeća RSE.

Šest mjeseci kasnije, Specijalno tužilaštvo je sredinom januara ove godine u sklopu ove akcije podiglo optužnicu protiv 19 osoba, uključujući Delića, zbog šverca oko 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.

Šestorica od njih su bili u bjekstvu, među kojima i navodni vođa kavačkog klana Radoje Zvicer dok su četvorica od ranije bila u zatvoru zbog drugih djela, uključujući Slobodana Kašćelana, Mila Božovića i Damira Mandića.

Istraga je sprovedena u saradnji sa EUROPOL-om, američkom Federalnim istražnim biroom (FBI) i Upravom za suzbijanje narkotika (DEA) i australijskom federalnom policijom (AFP).

Ubistvo Pavla Bulatovića

U kojim slučajevima se pominjao Delić?

Delić je prvi put doveden u vezu s ubistvom ministra odbrane Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Pavla Bulatovića, koji je likvidiran 7. februara 2000. godine u Beogradu.

Anketni odbor Skupštine SRJ, na čijem je čelu bio Vojislav Šešelj, označio je Delića kao osumnjičenog, navodeći da je motiv mogao biti Bulatovićevo protivljenje švercu oružja i cigareta.

Delić je negirao optužbe, tvrdeći da je u vrijeme ubistva bio u Budvi, što su potvrdili i njegovi svjedoci.

Istraga nije dovela do dokaza protiv njega.

Ubistvo Marije i Darija Šurine

U junu 2004. godine, na dan kada je trebalo da se vjenča sa Marijom Šurinom, Delić je preživio pokušaj atentata u kojem je ranjen.

U septembru iste godine, Marija Šurina, koja je bila trudna, i njen brat Dario poginuli su u eksploziji bombe u njihovoj kući u Budvi.

Roditelji stradalih Šurina kasnije su javno optužili Delića za njihovo ubistvo, ali zvanična istraga nije dovela do njegovog procesuiranja.

Ubistvo Duška Jovanovića

Delić je saslušavan u istrazi ubistva Duška Jovanovića, glavnog urednika lista „Dan“, koji je ubijen krajem maja 2004. u Podgorici.

On se u vremenu ubistva nalazio u Velikoj Britaniji a po dolasku u Crnu Goru dao je izjavu policiji, saopštila je njegova advokatica Tatjana Pavličić jula iste godine.

Ni u ovom slučaju nije obuhvaćen optužnicom.

Saslušanje u Holandiji

Delić je 2008. uhapšen na pariskom aerodromu i izručen Holandiji, koja ga je tražila u vezi s istragom ubistva holandskog državljanina Srđana Miranovića, koji je likvidiran dvije godine ranije u Podgorici.

Holanski sud je 2009. utvrdio da je ubistvo počinio Miloš Petrović i osudio ga na 15 godina zatvora. Kao naručilac je sumnjičen holandski mafijaški bos Vilijam Holeder.

Više puta bio meta

Prvi pokušaj ubistva Delića bio u julu 2002. na parkingu ispred Svetog Stefana, kada je nepoznati napadač ispalio više hitaca prema njemu, od kojih ga je jedan „okrznuo“.

Avgusta 2006. na putu Kotor-Budva nepoznate osobe su na Delićev auto ispalile oko 50 metaka, ali ni on ni ženska osoba koja je bila sa njim nijesu povrijeđeni.

Početkom 2011. u Budvi je ubijen Delićev brat od tetke Ivan Šćepanović. Osim rođačkih bili su i poslovno povezani.

Slučaj nedužne žrtve

Delić je bio meta atentata ispred budvanskog kafea Palma, kada je 11. avgusta 2008. greškom ubijen dvadesetosmogodišnji Goran Pejović.

Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu protiv pripadnika Zemunskog klana Sretka Kalinića zbog sumnje da je ubio Pejovića

„… do zamjene mete je došlo uslijed slične garderobe, pozicije sjedenja i konstitucije Pejovića“ saopšteno je 2016. iz crnogorske policije.

Delić, u izjavi za Radio Slobodna Evropa, 2010. rekao da vjeruje da je on bio meta, a da je Pejović stradao greškom.

„Nemam riječi. Jer radi se, prije svega, da je poginuo nevin čovjek. Težak je osjećaj da živi čovjek sa tim da je neko zbog tebe poginuo.“

Crnogorsko tužilaštvo je u nekoliko navrata putem zamolnice pokušalo da dobije iskaz Kalinića, koji je u srpskom zatvoru. On je odbio da saopšti ko je bio naručilac atentata na Delića.

Kalinić je učestvovao i u atentatu na srpskog premijera Zorana Đinđića.

Trenutno služi zatvorsku kaznu od 40 godina.

Blokada imovine

Viši sud je stavio zabranu raspolaganja imovinom Ivana Delića, zbog sumnje da je stečena kriminalom.

U pitanju su hiljade kvadrata zemljišta i više desetina stambenih prostora, apartmana, garaža… od kojih je najveći dio u njegovoj svojini dok se manji vodi na njegovu suprugu.Blokirane su i dvije trospratne vile sa apartmanima nedaleko od Petrovca na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva, upravo zbog procesa General.

Prošle godine Delić je tražio od Opštine Budva da legalizuje te vile, navodeći da su stečene nasljedstvom, što je odbijeno u januaru.

Ivanov otac Dušan Delić, koji je početni kapital stekao u Libiji, u Budvi se bavio građevinskim biznisom.

Njegova firma „Azimut“, prodala je istoimeni hotel na Svetom Stefanu bivšem ruskom agentu Aleksanderu Romanovu, koji je u Moskvi bio pod istragom zbog korupcije.

Iako su protiv 54-godišnjeg Ivana Delića Delići godinama vođene istrage, do sada nije pravosnažno osuđen ni za jedno od tih djela.

Bio je blizak sa nedavno preminulim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.

 

Back
Top