Bramerc: Očekujem doživotni zatvor za Mladića, imamo dokaze za genocid i u drugim općinama u BiH
Tribunal je postigao vjerodostojne rezultate tokom svojih 24 godine postojanja, kazao je Bramerc
Serž Bramerc
Serž Bramerc (Serge Brammertz) glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) predstavio je izvještaj kada je riječ o procesuiranju zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.
Bramerc je u ekskluzivnom intervju za Anadoliju otkrio da u najnovijem izvještaju poseban fokus stavlja na pitanje ratnih zločina, ali i na pitanje nestalih osoba, s obzirom da ono nije gotovo ni nakon više od dvije decenije od završetka rata. Dotakao se i pitanja konačne presude Ratku Mladiću, te procesa premještanja presuđenog doživotnog ratnog zločinca Radovana Karadžića iz Haga.
Govorio je i o Željku Ražnatoviću - Arkanu, koji je ubijen prije nego je odgovarao pred Hagom, ali i Arkanovoj jedinici “Tigrovi”.
- U svom najnovijem izvještaju izvijestio sam Vijeće sigurnosti o naporima Tužilaštva za pružanje pomoći nacionalnom procesuiranju zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji, kao i o potrazi za nestalim osobama. Kao rezultat napora Tužilaštva, niz važnih složenih predmeta prebačen je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, Srbiju kao i od tužilaštva Mehanizma u Crnu Goru. Ovaj razvoj događaja pruža mogućnost dotičnim državama da postignu veću odgovornost, posebno u pogledu osumnjičenih na višem i srednjem nivou odgovornosti koji su do sada uživali sigurno utočište i nekažnjivost. Pored toga, tužilaštvo nastavlja pružati podršku Međunarodnom komitetu Crvenog križa i nacionalnim vlastima po pitanju nestalih osoba. Podsjetio sam Vijeće sigurnosti da više od dvije decenije nakon završetka sukoba 10.000 porodica još uvijek čeka da sazna šta se dogodilo s njihovim najmilijima i da je pronalazak svih nestalih humanitarni imperativ - kazao je Bramerc.
Poricanje i veličanje su neprihvatljivi
Inače, Bramerc je pred Vijećem sigurnosti u više navrata upozoravao da se odavno trebalo prekinuti s retorikom prošlosti, te da su hitno potrebni lideri koji će se zalagati za pomirenje i izgradnju mira u regionu.
- Moja poruka je da se situacija više ne može tolerirati. Vrijeme je da se jasno stavi do znanja da su poricanje i veličanje neprihvatljivi. Moja kancelarija i ja ostat ćemo predani žrtvama i poduzet ćemo sve napore da pomognemo u promjeni ove situacije. Ponovit ću da negiranje zločina kažnjava najviše omladinu zemalja bivše Jugoslavije, jer će ih umjesto njihovog zbližavanja ovo udaljiti - stava je Bramerc.
Navodi da je situacija s pandemijom koronavirusa spriječila njegove redovne posjete zemljama regije, među kojima i Bosni i Hercegovini. No, iskazao je nadu da će do te posjete doći.
- Nadam se da ću, kad se situacija s pandemijom popravi, nastaviti svoje posjete. Generalno mogu reći da su do sada postignuti značajni rezultati u odgovornosti za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, ali postoji niz izazova koji još uvijek ostaju. Postoji ogroman broj neriješenih predmeta i nadam se da će provedba revidirane Nacionalne strategije o ratnim zločinima pomoći u rješavanju ovog problema, tako da će Tužilaštvo BiH svoje resurse posvetiti istrazi i procesuiranju osumnjičenih na višem i srednjem nivou odgovornosti, dok će ostali predmeti biti prebačeni na entitetska tužilaštva. Procesuiranje ratnih zločina nastaviće se i u godinama koje su pred nama, a žrtve tih zločina očekuju od vlasti da ulože sve moguće napore da se ti slučajevi procesuiraju - kazao je.
Žrtve i porodice istinski heroji
Osvrnuo se i na rad Tribunala od njegovog postojanja, navodeći da je u Hagu “otkrivena istina o onome što se dogodilo tokom sukoba”.
- Tribunal je postigao vjerodostojne rezultate tokom svojih 24 godine postojanja. Optužili smo, procesuirali i osigurali osuđujuće presude za mnoge od najodgovornijih osoba za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije. Otkrili smo istinu o onome što se dogodilo tokom sukoba i dali smo doprinos razvoju međunarodnog krivičnog prava. Naš ured nastavio je održavati ročišta u jeku pandemije - zaključili smo suđenje Stanišiću i Simatoviću i imali smo žalbeno saslušanje u predmetu protiv Mladića. Mehanizam i dalje pruža podršku nacionalnim tužilaštvima, pomažući im da privedu pravdi mnoge počinioce srednjeg i nižeg nivoa. Uspostavili smo odličnu saradnju s MKCK-om, pružajući ključnu pomoć u njihovoj potrazi za osobama koje se još uvijek vode kao nestale širom bivše Jugoslavije. Također, važan bjegunac od pravde iz Ruanda, Felicien Kabuga uhapšen je zahvaljujući naporima našeg osoblja i doveden je u Mehanizam, gdje se očitovao o krivici krajem prošle godine - ukazao je.
Posebno se dotakao pitanja presude Ratku Mladiću, a koje se očekuje u prvoj polovini ove godine.
- Svi mi naravno moramo pričekati da vidimo presudu Žalbenog vijeća. Naše mišljenje, kao tužilaca, ostaje da su osuđujuće presude i kazne doživotnog zatvora izrečene na suđenju ispravne i da ih treba potvrditi. U nizu slučajeva moj Ured je uspješno dokazao da su različiti pojedinci krivi za počinjenje genocida u Srebrenici 1995. godine. Također smo podigli optužnice za neke od naših optuženih za genocid koji se tiče zločina počinjenih u brojnim općinama širom Bosne i Hercegovine u 1992. godini. Do sada, vijeća nisu izrekla osuđujuće presude za ove tačke. Moj se ured žalio na odluku prvostepenog sudskog vijeća u predmetu protiv Mladića po ovom pitanju i čekamo odluku Žalbenog vijeća.
Podrazumijeva se da čvrsto vjerujem da su dokazi kojima raspolažemo dovoljni za dokazivanje genocida i u ovim opštinama. Inače ne bih podigao te optužnice niti se žalio na oslobađajuće presude. Ipak, želio bih naglasiti da je Pretresno vijeće utvrdilo da ti zločini predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i da ih je Mladić počinio s namjerom da uništi dio grupe bosanskih Muslimana na više lokacija. To je vrlo važan zaključak Pretresnog vijeća. Što se tiče Mladićevog zdravlja, mogu reći da je Mladić u mnogo boljoj zdravstvenoj situaciji nego što je bio onog dana kada je prebačen u Pritvorsku jedinicu UN-a. Žrtve i njihove porodice uvijek su bili istinski heroji ovog i svih naših slučajeva. Bez njihove hrabrosti da se dođu i svjedoče protiv čovjeka koji im je uništio život, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Želim da im izrazim zahvalnost - istakao je.
Presuda ovog ljeta
Kazao je i da će odluku kada će Radovan Karadžić biti isporučen u neku od zemalja na kaznu doživotnog zatvora donijeti predsjednik Suda u Hagu Carmel Agius.
- On će biti prebačen u jednu od zemalja koja je zaključila sporazume s Tribunalom o izvršenju kazni koje je izrekao Tribunal - pojasnio je glavni tužilac.
S obzirom da je pandemija uticala na obnovljeni proces kada je riječ o bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovica Stanišić i operativcu te službe Franku Simatoviću, koji su optuženi za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportacije Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH, kazao je da očekuje da bi presuda trebala biti izrečena ovog ljeta.
- Vjerujemo da smo u ponovljenom suđenju iznijeli snažne dokaze koji dokazuju krivicu optuženih, ali o tome će se očitovati sudije. Stranke su iznijele završne usmene argumente, a presuda bi trebala biti izrečena ovog ljeta - navodi Bramerc.
Na pitanje kakav bi bio ishod suđenja u predmetu Željka Ražnatovića protiv kojeg je 31. marta 1999. godine Hag podigao optužnicu, prije nego što je ubijen u Beogradu i slučaj počeo, kazao da ne može “govoriti o slučaju koji nije procesuiran”.
- Ne mogu zaista govoriti o slučaju koji nije procesuiran. Ali iskreno se nadam da će moje kolege tužioci u regiji biti u mogućnosti da procesuiraju neke od članove Arkanove jedinice i moj ured je spreman pružiti svu potrebnu saradnju i dokaze - rekao je.
Procesuiranje ratnih zločina
Dotakao se i saradnje BiH sa Srbijom kada je riječ o hapšenju ljudi koji se dovode u vezu sa ratnim zločinima.
- Ukazivao sam na mnoge izazove kad se govori o procesuiranju ratnih zločina na nacionalnom nivou. Čvrsto vjerujem da su ovi postupci od suštinske važnosti. Svaka zemlja u regiji ima obavezu osigurati da odgovorni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine budu procesuirani na svojim nacionalnim sudovima. Izvijestio sam Vijeće sigurnosti da je saradnja između zemalja regije bila na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.
Na kraju je izazov bio nedostatak volje za saradnjom. Mnogi osumnjičeni žive slobodno, efektivno uživajući sigurno utočište u susjednim zemljama. Međutim, mogu izvijestiti da su kao rezultat naših napora postignuti pozitivni koraci naprijed. I Hrvatska i Srbija su sada prihvatile takozvane predmete kategorije 2 koji su prenesene iz Tužilaštva BiH. To pokazuje da je moguća bolja regionalna saradnja. Važno je da se sada prenese više predmeta, posebno predmeti koji uključuju osumnjičene na višoj i srednjoj razini odgovornosti - rekao je.
Žrtve pate zbog poricanja zločina
Naveo je i da je što hitnije potrebno više pravde za ratne zločine i u Hrvatskoj i u Srbiji.
- Moja kancelarija je u dobrim odnosima s tužiteljima u obje države i mi neprestano nudimo našu pomoć, uključujući obuku i direktnu podršku tekućim predmetima. Glavni izazov koji vidimo je da pravdi za ratne zločine i dalje treba mnogo veća podrška vlada i nacionalnih vlasti. Mnogo je obećanja i preuzetih obveza, ali nije uvijek jasno koji se koraci, ako postoje, poduzimaju kako bi se to primijenilo u praksi. Mnogo se više može učiniti kako bi se žrtvama pokazalo da je pravda za zločine koje su pretrpjele glavni prioritet. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je podrška i pomoć žrtvama važna i potrebna.
Potrebna nam je njihova saradnja, jer je to jedini način da oni koji su im naudili budu izvedeni pred lice pravde. Posebno, žrtve i svjedoci iz BiH trebaju biti spremni svjedočiti i pružiti svoje dokaze sudovima u drugim zemljama u regiji. Moja kancelarija je uvijek spremna da to podrži -naveo je.
Kazao je kako ga žalosti kada vidi kako žrtve i dalje pate zbog poricanja zločina i veličanja ratnih zločinaca i kako su izložene svakodnevnim provokacijama i uvredama.
- Mnogo sam puta izrazio svoju zabrinutost, skrećući pažnju međunarodne zajednice na izazove u nacionalnoj pravdi za ratne zločine. Nije lako reći, ali situacija se pogoršala u posljednjih pet ili šest godina. Ono što bi bilo nezamislivo prije deset godina, danas je uobičajeno. I ostaje pitanje: kako se zemlje bivše Jugoslavije mogu kretati naprijed ako ne mogu naći zajednički jezik kad se govori o prošlosti? - zaključio je Bramerc.
