Коме племену припадају Лакићи?

Ма наравно ја само говорим о заблудама у нашем народу везане за миграције становништа, које су углавном на рекла казала.
Знаш колико има оних који тврде да су њихови преци убили неког агу у Црној Гори па дошли, колико волиш, а немају ништа конкретније чиме би поткрепили своје тврдње.
Моје презиме је рецимо по имену места а не по имену неког претка.

А што мислиш да су то заблуде о миграцијама? Не мора да буде. Лако је могуће да су многе породице, можда и већина, побегле од крвне освете. Као што рекох горе, није морао свачији предак да убије Турчина, довољно је да то буде неки члан породице па да цела породица мора да бежи. Нпр. знам за Шешељеву причу (то је описано у књизи пре него што се др Војислав појавио као такав) да је један од три брата убио Турчина (извесног црног Мују) и сва три брата су морала да беже. Један је избегао у приморје и од њега су Шешељи-католици (да не кажем Хрвати).

Наравно да је после у породичним предањима баш мој предак био тај који је убио Турчина. Верујем да у великом броју случајева и није било у питању убиство Турчина, него неког саплеменика или уопште неког Црногорца или Херцеговца, евентуално Албанца. Због свега тога се падало под крв, није било никакве разлике.
 
А што мислиш да су то заблуде о миграцијама? Не мора да буде. Лако је могуће да су многе породице, можда и већина, побегле од крвне освете. Као што рекох горе, није морао свачији предак да убије Турчина, довољно је да то буде неки члан породице па да цела породица мора да бежи. Нпр. знам за Шешељеву причу (то је описано у књизи пре него што се др Војислав појавио као такав) да је један од три брата убио Турчина (извесног црног Мују) и сва три брата су морала да беже. Један је избегао у приморје и од њега су Шешељи-католици (да не кажем Хрвати).

Наравно да је после у породичним предањима баш мој предак био тај који је убио Турчина. Верујем да у великом броју случајева и није било у питању убиство Турчина, него неког саплеменика или уопште неког Црногорца или Херцеговца, евентуално Албанца. Због свега тога се падало под крв, није било никакве разлике.

Ljudi su migrirali uglavnom u potrazi za boljim uslovima života... bilo je i ovog o čemu pričaš, ali ja ne vjerujem da je to dominantno...
 
А што мислиш да су то заблуде о миграцијама? Не мора да буде. Лако је могуће да су многе породице, можда и већина, побегле од крвне освете. Као што рекох горе, није морао свачији предак да убије Турчина, довољно је да то буде неки члан породице па да цела породица мора да бежи. Нпр. знам за Шешељеву причу (то је описано у књизи пре него што се др Војислав појавио као такав) да је један од три брата убио Турчина (извесног црног Мују) и сва три брата су морала да беже. Један је избегао у приморје и од њега су Шешељи-католици (да не кажем Хрвати).

Наравно да је после у породичним предањима баш мој предак био тај који је убио Турчина. Верујем да у великом броју случајева и није било у питању убиство Турчина, него неког саплеменика или уопште неког Црногорца или Херцеговца, евентуално Албанца. Због свега тога се падало под крв, није било никакве разлике.
Па зато што разлози за миграцију становништва могу да буду многобројни али породично памћење код већине породица памти само убиство аге и склањање од освете.
Да постоје породице које су и тако мигрирале постоје наравно, али да их је таква свака друга тешко.
Моји су такође имали једну такву легенду о убиству аге, која испоставило се није тачна.
 
Ljudi su migrirali uglavnom u potrazi za boljim uslovima života... bilo je i ovog o čemu pričaš, ali ja ne vjerujem da je to dominantno...
jerovatno je bilo svega.
Ja mislim da oni koji su odlazili iz CG zbog ekonomskih razloga (npr. išli su u Krajinu kao profesionalni vojnici i tamo dobili zemlju u minimalne uslove za život) da su takvi zadržali prezime.
Oni što su bježali zbog krvi, su prezime promijenili.
Moji su recimo prezime promijenili zbog svađe i krvi između Popovića i Ivanovića.
 
@LakaDuklja

proverio sam ovo poslednje:

"
Sad odma da vas pitam .. jel ima tu neki potomak petra lakica iz karina (1840 - 1923)? otac mu je Rade.. Radetu otac pavle a Pavlu opet Petar a ovome otac MiIe a Ostoja njemu. To je moja liinja Do Ostoje lakica od petra iz karina. Ak nek zna da je od Ostoje, onda mu dodjemo ka rodjeni. Da se cujemo preko facea. "


pogledao sam upravo knjigu rodjenih za karin iz 1840 i NEMA takve osobe rodjenje te godine. Nema tog Petra Lakica koga si ti naveo.
Ima Marko Lakic rodjen prvog aprila 1839. od majke Simeone Drača, i oca Todora Lakić venčanih 1821. u Karinu. Ima par zenskih imena za godinu 1840, ali nijedno muško ime sa prezimenom Lakić.
Pogledao sam za celu 1839, 1840 i 1841. Taj Marko Lakić je jedino muško rodjeno sa tim prezimenom za te tri godine. Taj podatak da je Petar Lakić rodjen 1840 u Karinu nije tacan.

Prvo za lakizana... Nijesu svi mogli dobiti prezime po imenu pretka... To je ipak nesto znacilo. Laka ti druskane nije ni petar(jevrejsko) ni martin(venecisko-katolicko) nit bilo kakvo cesto religisko ime.... Stoga ga ne posmatraj na taj nacin. Prije su ljudi dobijali prezimena i iz posprda ako je bilo razloga(kao zec ili curguz), a samo oni koji su se kolko tolko isticali su prenosili svoje ime preko prezimena. Da se tesla zvao Zika, u staro doba bi njegov sin svima bio poznat kao zikic. :) Drugi po zanimanjima a nekad cak i po imenu majke(ako je bila zena vredna pomena). To ti je kod nas bio 8 mart pre no sto su zapadni varvari znali sto je demokratija. Oni nazvase rim demokratskim drustvom...RIM EE!! Reko imamo dosta i zapisano... samo ne prdimo na sav glas o tome. Odje mi lakici mozemo pricati, a za ostale nas boli uvo sta ko misli.. Jel tako?

Druga stvar.. vi krvnu osvetu(bijesu, odmazdu idt.kako ko oce) smatrate ka nesto lose... A to me vredja malo. Danas zakon stiti onoga ko ima i ko je veca kucka(dokazano... znate i sami). Nas stari zakon je bio da imamo pravo bez icijeg mesanja da porodicnu svadju pretvorimo u rat do posljednjeg clana(zene i dijeteta). Zato se mnogo vise pazilo sta ce ko reci i uraditi. A danas? Mi se sa petrovicima nikad nismo slagali dobro, jer su upravo oni odgovorni za neke promene u nasim starim obicajima i zakonima.

Trece... Pogledajte malo geografiju.... U crnoj gori Kula Lakica, u Bosni naselje Lakici, u krajini Karin - Lakici, na vojnoj mapi 91 Zamunik oznacen kao - Lakici.. Te price o bekstvu Lakica od odmazde... hahaha.. nikad mi bijezali od odmazde nijesmo. Jer nas ima tolko da se zapaita coek ko je bijezo ako je odmazde i bilo. Jedina bijesa dje su lakici bjezali jes, kad je moj direktni predak - Ostoja lakic koji je prvi potpiso ugovor sa Ugarskim carem zajedno sa bratskim nam krajiskim knezevicima, dao bijesu, Lakicu Damjanu i Janosu(rodjena mu braca), koji su primili katolicku vijeru i ugarski jezik, a i prozvali se ugarima. To je bila uvreda Ostoji, pa je napravio pakt sa porodicom zene. Zahtjevao je da damijan i janos promijene i prezime. Ovi odbili, i kad se vidilo kako ce se zavrsiti, damijan je reko da ubiju njega i janosa, a da ce njigov sin kako god da se zvali, reci da je prezime lakica srpsko.A do toga su krv projevali zajedno... Danas ima dosta hrvata koji ce i priznati svoje porijeklo. Naravno i oni koji to nece... Vrijeme cini svoje... Poslijen doslo isto sranje sa bosnjacima al vremena drukcija pa se stara dobra odmazda nije mogla lako dati.

Migracija u Herceg Bosnu je bila iz strateskih razloga. Nisu samo lakici, neg dosta porodica sa nama pravila 2 punkta na racvanju drine. I na zavoju neretve. Tu su i brajovici i hrpa druge nase brace, kako suplemenske tako i drugih. Jedino jadni Martinici, odbili zbog glupog ponosa da isprate dogovor, al su zato oni najvise i dali zivota i zrtava. Naravno uvek su navlacili neprijatelja na tesnace gde smo pravili zasede, ali su uvek bili daleko, pa su zato imali i vise zrtava.KO kaze da su se od Zetu turci odbijali ka od kameni zid, jede govna. Al jesmo mnogo vece vojske turske vracali nazad . Ne znam dal neko od vas zna da je pod kontrolom naseg naroda ostalo svega 1 ostrvo u jednom periodu sto se crne gore tice(posto evo vidim da ima jos neki sto zapisuju istoriju bar 400 godina)..Ako vas interesuje strategija moze i o tome...

Migracija u krajinu se desila kad se uvidelo da neki(poveci procenat) pravi dogovore sa turskom. Jednostavno bez borbe puste da prodju ravno preko cetina. Tu nam je prostor za manevar bio smanjen, pa je veliki broj oni koji nisu htijeli nikaki dogovor sa turcima, prihvatio vec davno ponudjeni ugovor harzburga. Ne zbog bijede i sirotinje, neg zbog ovoga. Radje cemo se boriti i za ugare, neg kumovati sa turcima. Prosto, jel da? E ovo nece razumijeti samo oni koji se prodaju za 2 kotura duvana i jednu tursku kavu. Sto se tice boljeg zivota to otpisi. Srpski kraisnjik je stavljen u prijedijele dje niko mogo nije. Otidjder de do bukovice i Gornje dalmacije, pas vidti da ti to nije vojvodina vec sami kamen. Nisi imo pravo na skolovanje na visoke rankove vojnika, ni na sta... i sad tu neki rece rad bogatstava... hhahah e moj prikane...

Sad odma da vas pitam .. jel ima tu neki potomak petra lakica iz karina (1840 - 1923)? otac mu je Rade.. Radetu otac pavle a Pavlu opet Petar a ovome otac MiIe a Ostoja njemu. To je moja liinja Do Ostoje lakica od petra iz karina. Ak nek zna da je od Ostoje, onda mu dodjemo ka rodjeni. Da se cujemo preko facea. :)

PS.
Isuse33 :) imas nedje i pravo... Recimo pitaj moracanina, on bi to trebo znati... On ima u jednom od bratstava naseg dijela gena. Dobrivoj Bogicevic je po zeninom prezimenu dao sinu ime Lakic(to je znak makar nekog postovanja prema porodici zene). A sin Lakica je nosi prezime Lakicevic. Pogledacu spise pa potvrditi, al mislim da sa samo jedan sin, Stjepan je uzo lakicevic a ostali da su zadrzali Bogicevic. Ili recimo pak ak se uzmu Vasojevici.. slican slucaj... i ima jos. Znaci da su nas ljudi cijenili.. pa bar malo. Sto se tice slave, neki su do 1500 bili jos pagani, tvrdoglav narod ******... Tako da ne raspravljajte o slavama molim vas. :)



Mislim da je ovo ima veze sa tvojim postom:

"
Najstarije porodice u Karinu zabilježene su prije 300 godina, odnosno 1709. g. Prema tom popisu u Karinu je živjelo 662 ljudi u 62 porodice. Iz toga se može vidjeti da je Karin za ondašnje doba bio veliko selo koje je imalo svog kapetana (Ilija Miović), 2 popa i 2 suca.

Koliko mi je poznato, ovaj popis do sada nije nigdje objavljen, a u njemu su navedene sljedeće porodice:

Lakić (4), Osmokrojević (4), Ćosić (3), Končarević (3), Stegnjaić (3), Vitasović (3), Kužet (2), Ležajić (2), Maričić (2), Opačić (2), Roknić (2), Šušić (2), Višić (2), Bernjevalja, Bruić, Cvjetanović, Crnobrnjić, Dodigović, Drača, Dračić, Dragaš, Dubrojević, Duporović, Ivanišević, Kalanj, Karavidić, Kokić, Lacmanović, Macakanja, Marić, Miodrag, Miović, Mirilović, Olierović, Preradović, Prodanović, Radekić, Trbojević, Vukanac, Vukić i Vučković."

"Na popisu nema podjele na Gornji i Donji, piše samo Karin. Izgleda da je do podjele u nazivu došlo nešto kasnije.

Ovo su imena za Lakiće kao i broj članova (redosljed u zagradama prema mom prethodnom postu):

1. Milić Lakić pok. Damjan (4 6 3 6)
2. Vukić Lakić pok. Janoš (4 6 4 3)
3. Umiljen Lakić pok. Vukadin (3 6 3 3)
4. Ostoja Lakić (2 2 2 2)
"



Preuzeto sa:
http://benkovackoguvno.yuku.com/topic/1177#.Uk0BlZVI1F8

Spominju se i Damjan i Janoš - pokojni obojica. Imaju i decu, ali su im imena ustvari nečija prezimena - što me navodi na to da pomislim da su verovatna ta 'imena' dobili kasnije, tj da ih nisu dobili rodjenjem. Spominje se i Ostoja, i sto je zanimljivo za njega nema podatak za njegovo oca... Mozda on nije bio orginalno iz Karina? Zvuci mi kao da je to ova prica koju si ti napisao. Da su Damjan, Janos i Ostaja braca, i da je tu bilo prolivene krvi....

Dakle, ovo je Karin, danasnja R. Hrvatska, godina 1709. ne znam koliko se to uklapa u pricu?

Zanimljivo skroz.
 
Poslednja izmena:
Jes Lekizan, dosta njih ak ne laze na veliiiiiikoooo, onda malo preceruje u opisu događaja. U vezi nase porodice odma da ti kažem, naviše turaka smo pobili nakon migracije u krajinu... :) Al iz krajine niđe nijesmo biježali..Tako da su to biježanje zbog ubistva age ili kog već neka pumpanja i tako... Pominjemo se i u pijesmama i ima i tu naravno, prijetjerivanja.... A jos kad Petrović za Lakića napise ne mož biti pohvalno čak ni kad nas hvali... Evo kako..

U to druga pomoć priskočila
od maloga sela Curoca
zagarčani i pokrajvođani
i Lakići ljuti ubojnici. Da smo ko drugi reka bi junaci...... al smo mi, pa kaže ubojnici... Al samo da napomenem... možda jesmo nekad i preke naravi al smo generalno miroljubivi(govorim u ime 130 clanova mojih najblizi do 3-eg koljena).

dalje...
slecese se 300 kraisnjikah, pa nesto(cisto da znate da je period posle migracije - 1700+)
druga strofa nije bas tolko pogrdna...

Tu iskoči momče od brđana
Mirko tomin od sela Lakića
s golim nožem u bijeloj ruci
i uhvati živoga Turčina
Dizdarević bega Nasu-bega
pod pusatom i svijem oružjem
i begovu odsiječe glavu. odje ono pumpanje.. dobro ne rece da je ovaj turcin imo i kalasnjikov i pancir a ovaj nas ga pogledom ubio e...

dalje ide nes...
Razagoni Bijelopavlić turke
kako vuci po planini ovce... Ja cak i ove pijesmo zovem rekla kazala jer mi malo jake rijeci ima, al porodičnu istoriju vučem iz porodični spisa. I ja ću svojima ostaviti od mojim migracijama i vaznim događajima, al nec to bit ono sto uce iz knjige iz istorije već istina koju sam ja prozivijo. Ja vijerujem da mi preci nisu pisali govna jer ja nemam namijeru svoji govna da pisem...

Da ljudi su dobijali prezime i po mijestu(retko) ili gospodaru(ređe) ili kruni kojoj su sluzili.... tako je pisar Laka koji je sluzio na dvoru jovana spiridonakesa(vizantiskog plemica i namesnika makedonije) se mano pera i uzo mac da sluzi Mihajilu Vojislavljevicu kao obican vojnik (1100).. Pa su ga prozvali Dukljanski(jedan od retnih obicnih vojnika koji je ynao 2 jezika i pisma). Tu krece istorija Lakica, koji su formu Lakić dobili tek (1380) kad je Laka (Paljev sin) dobio prvenca ..

za slučajan izbor... U ovom trouglu - Cetinje - Bijeljina - Zadar svi smo povezani. A posljen 1850 i sire.. Split rijeka u hrvatskoj, subotica, i okolina u srbiji i vise.
Naravno ima vijerovatno slučaja da se desilo slijedeće:
Ljudi jesu mijenjali prezime da sakriju trag, i to od onih od čijeg prezimena bi bili zaštićeni kako kukavni rade... Al nijesu u krajini i crnoj gori, jer bi kad tad čuli za te neke Lakiće i po stablu bi se odma znalo jesu ili nijesu nasi.. a ako sa rođenim zaratiš zbog prezimena , onda upotrebite logiku sta bi se desilo ovima..
Neću da tvrdim sigurno, jer nijesam čuo za taki slučaj, al moglo se desiti. A za Lako onda je prezime Laković mada ako je ime Layar onda Lazarevic il od milje Lazo pa Lazovic, a Lakic malo već teze... To je neka moja logika al necu da budem isključiv... Recimo pije Lakica svako drugo koljeno je Laka po dedi... Paljev caca je bio Laka a i sin mu bio Laka...

sad bas gledam,
http://sr.wikipedia.org/wiki/Михаило_Војислављевић

Mihajlo Vojislavljevic je umro 1081. a vidim da si ti naveo godinu 1100. kao godinu kada je taj pisar Laka presao u vojsku Mihajla Vojislavljevica.

Koliko je taj podatak tacan?
 
U NIKŠIĆU ODRŽANO AUTORSKO VEČE AKADEMIKA ZORANA LAKIĆA

Pjesnik među istoričarima



U okvi­ru Knji­žev­ne tri­bi­ne če­tvrt­kom na Fi­lo­sof­skom fa­kul­te­tu u Nik­ši­ću odr­ža­no je autor­sko ve­če aka­de­mi­ka Zo­ra­na La­ki­ća na ko­jem su, iz­me­đu osta­log, pred­sta­vlje­ne nje­go­ve če­ti­ri knji­ge iz­da­te po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na. Osvr­nuv­ši se krat­ko na knji­gu „To­ko­vi isto­ri­je u Cr­noj Go­ri“ prof. dr Bo­ži­dar Bo­jo­vić is­ta­kao je da je La­kić pre­fi­nje­nim osje­ća­njem is­ku­snog na­uč­ni­ka do per­fek­ci­je pre­ci­zno ske­ni­rao isto­rij­ske to­ko­ve u Cr­noj Go­ri. Ka­da za­tvo­ri­te po­sled­nju stra­ni­cu te knji­ge, is­ta­kao je Bo­jo­vić, po­sled­nji de­talj od 58 te­ma cr­no­gor­ske stvar­no­sti, osje­ća­te po­tre­bu, ako ne da pje­va­te i sli­ka­te ili kom­po­nu­je­te, ono si­gur­no da za­pi­še­te mo­ti­va­ci­je ko­je u ro­je­vi­ma po­bu­đu­ju ti tek­sto­vi.
-To je po­tvr­da na­uč­nog ana­li­zi­ra­nja te­me i pro­ble­ma, po­tvr­da flu­id­ne sna­ge ko­jom se po­ve­zu­je na­uč­nik, pi­sac i či­ta­lac. Ka­da do ta­kve kon­sta­ta­ci­je do­đe­te či­ta­ju­ći dje­lo uva­že­nog na­uč­ni­ka, isto­ri­ča­ra, on­da sva­ko dru­že­nje sa nje­go­vom no­vom knji­gom, pred­sta­vlja vri­je­dan do­ži­vljaj, re­kao je prof. dr Bo­jo­vić.
No­vu La­ki­će­vu knji­gu „Cr­na Go­ra u knji­ga­ma isto­ri­o­graf­skim“, ka­zao je prof. dr Bo­jo­vić, či­ne dvi­je ko­he­rent­ne cje­li­ne. Jed­na je sa­dr­žaj­na te­ma­ti­ka pri­ka­za­nih knji­ga, a dru­ga bo­ga­ti mo­za­ik kri­tič­kih ana­li­tič­kih pri­ka­za sa bo­gat­stvom dra­go­cje­nih za­pa­ža­nja, spo­zna­ja i na­uč­nih sta­vo­va, ute­me­lje­nih na fak­to­graf­skim po­da­ci­ma i či­nje­ni­ca­ma. Me­to­do­lo­škim pri­stu­pom, sma­tra prof. dr Bo­jo­vić, aka­de­mik La­kić je iz­van­red­no oivi­čio i te­mat­ski raz­vr­stao cje­li­nu u pet po­gla­vlja - Ju­go­slo­ven­ske te­me, Cr­no­gor­ske te­me, Za­vi­čaj­ne te­me, Isto­rij­ske lič­no­sti i Do­ku­men­ta­ci­ja.
-U sva­kom pri­ka­zu, kroz kri­tič­ku ana­li­zu, aka­de­mik La­kić isto­rij­sku pro­cje­nu ne de­fi­ni­še sa­mo na osno­vu iš­či­ta­va­nja knji­ge i do­ku­me­na­ta, već i na te­me­lju du­bo­kog po­i­ma­nja nji­ho­vog smi­sla i zna­ča­ja u vre­me­nu i pro­sto­ru, i ne­za­o­bi­la­zno, ži­vot­ne stvar­no­sti. Po­sli­je ta­kve kri­tič­ke ana­li­ze, ne­ma­te di­le­me o ne­kim isto­rij­skim pi­ta­nji­ma. U vre­me­nu ka­da mno­gi in­te­lek­tu­al­ci od ime­na, va­ga­ju i ću­te, ka­da uni­ver­zi­tet kao no­si­lac slo­bod­ne mi­sli, ro­bu­je pli­mi pse­u­do­vri­jed­no­sti, Zo­ran La­kić hra­bro i do­sto­jan­stve­no ore. Ore tri­je­be­ći ko­rov ob­ma­na i na uz­o­ra­noj le­di­ni si­je sje­me isto­rij­skih isti­na i mo­ral­nih nor­mi ko­je mi­re i spa­ja­ju ras­po­lu­će­nu Cr­nu Go­ru. I za­i­sta, ova­ko mo­že da pi­še sa­mo eru­di­ta, čo­vjek ši­ro­ke no­bra­zbe, do­slje­dan se­bi i svo­joj pro­fe­si­ji, i iz­nad sve­ga slo­bo­dan čo­vjek, ka­zao je iz­me­đu osta­log prof. dr Bo­jo­vić.
Aka­de­mik La­kić je isto­ri­čar-in­sti­tu­ci­ja, is­ta­kao je prof. dr Vu­kić Ilin­čić ko­ji je na­ja­vio da će, kao nje­gov ne­ka­da­šnji stu­dent, sa­da­šnji ko­le­ga, pri­ja­telj i sa­vre­me­nik, u sko­ri­je vri­je­me ob­ja­vi­ti knji­gu o La­ki­ću. Knji­gom „To­ko­vi isto­ri­je u Cr­noj Go­ri“, is­ta­kao je prof. dr Ilin­čić, aka­de­mik La­kić sa­gle­da­va cr­no­gor­sku isto­ri­ju u to­ta­li­te­tu, po­put fran­cu­skog isto­ri­ča­ra svjet­skog gla­sa Fer­na­na Bro­de­la.
- Knji­ga pred­sta­vlja još jed­nu no­vi­nu u cr­no­gor­skoj, a i ju­žno­slo­ven­skoj isto­ri­o­gra­fi­ji. Po­zna­ti i vr­li isto­ri­čar i in­te­lek­tu­a­lac je sa ovom knji­gom još jed­nom za­di­vio struč­nu jav­nost svo­jom po­seb­no­šću u me­to­do­lo­škom smi­slu, a obič­nog či­ta­o­ca svo­jom jed­no­stav­no­šću i po­e­tič­no­šću, zbog če­ga je odav­no za­slu­žio epi­tet ko­ji je već po­me­nut „pje­sni­ka me­đu isto­ri­ča­ri­ma“, re­kao je prof. dr Ilin­čić.
Knji­žev­nik Če­do Ba­ćo­vić go­vo­rio je o La­ki­će­voj knji­zi „Di­ja­log u isto­ri­o­gra­fi­ji“ ko­ja je, sma­tra on, do­šla kao kru­na, lo­gi­čan sli­jed vi­še­de­ce­nij­skog ba­vlje­nja isto­ri­o­gra­fi­jom.
- Knji­gu mo­že­te iš­či­ta­va­ti od po­čet­ka, s kra­ja, ili pak iz sre­di­ne - či­ta­lač­ki uži­tak je isti. Ona če­sto dje­lu­je kao uz­bu­dlji­vo ro­ma­nesk­no šti­vo - uzmi­te sa­mo ne­ke od por­tre­ta ko­je je dao u jar­kim bo­ja­ma, a opet stu­di­o­zno, ana­li­tič­ki, kao na pri­mjer onaj o Ko­sti Ra­do­vi­ću, po­zna­tom stva­ra­o­cu iz Pi­ve, is­ta­kao je Ba­ćo­vić.

Hiljade bi­bli­o­graf­skih je­di­ni­ca

Aka­de­mik La­kić do­bit­nik broj­nih zna­čaj­nih pri­zna­nja u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji i Cr­noj Go­ri, kao i me­đu­na­rod­nih kao što su Or­den le­gi­je ča­sti ili Iz­bor za lič­nost go­di­ne 2000. Iste go­di­ne uvr­šten je u En­ci­klo­pe­di­ju srp­ske isto­ri­o­gra­fi­je i u pu­bli­ka­ci­ju „Ko je ko u Cr­noj Go­ri“. Na pred­log ame­rič­kog In­sti­tu­ta 1998. go­di­ne uvr­šten je u spi­sak naj­u­spje­šni­jih lič­no­sti u po­sled­njoj de­ka­di, a slič­no pri­zna­nje do­bio je i od Uni­ver­zi­te­ta u Kem­bri­džu. Re­dov­ni je član Cr­no­gor­ske aka­de­mi­je na­uk i umjet­no­sti (CA­NU) od 2000. go­di­ne, ima zva­nje pro­fe­so­ra eme­ri­tu­sa, ob­ja­vio je do sa­da ukup­no 26 knji­ga i 1.250 bi­bli­o­graf­skih je­di­ni­ca.

Odu­žio se i za­vi­ča­ju

Knji­gom „Da­ni­lov­grad kroz isto­ri­ju“, ka­zao je na tri­bi­ni pu­bli­ci­sta Bu­do Si­mo­no­vić, aka­de­mik La­kić se odu­žio za­vi­ča­ju. Na sko­ro 400 stra­na knji­ge ve­li­kog for­ma­ta, is­ta­kao je Si­mo­no­vić, aka­de­mik La­kić je uko­ri­čio sve ono naj­kri­stal­ni­je što je na­sta­lo u vi­še od po­la vi­je­ka nje­go­vog na­uč­nog, stva­ra­lač­kog ra­da, a ti­ca­lo se, na ovaj ili onaj na­čin, Da­ni­lov­gra­da i Bje­lo­pa­vli­ća, nji­ho­ve bur­ne i du­ge isto­ri­je, sve­ga naj­va­žni­jeg što su sil­ni ze­ma­ni do­no­si­li i pro­no­si­li kroz tu pre­kra­snu, pi­to­mu do­li­nu. Si­mo­no­vić je na­gla­sio da ni­je ri­ječ o kla­sič­noj mo­no­gra­fi­ji, ali će sva­ka­ko ona bi­ti me­đaš, po­la­zi­šte svi­ma ko­ji se ubu­du­će na­ka­ne da pi­šu o Da­ni­lov­gra­du i Bje­lo­pa­vli­ći­ma.
-To što ga ne­ki sma­tra­ju li­ri­kom me­đu isto­ri­ča­ri­ma, isto­ri­ča­rom i na­uč­ni­kom la­ke ru­ke i to­plog, jed­no­stav­nog iz­ra­za a du­bo­ke mi­sli, do­šlo je do pu­nog iz­ra­ža­ja upra­vo u ovoj knji­zi, re­kao je iz­me­đu osta­log Si­mo­no­vić.


B.Bra­šnjo

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=421551&datum=2014-02-22
 
Nadam se da LakaDuklja, ce da vidi ovaj moj odgovor. Naime, mnogo me je zaintrigiralo sto si napisao vezano za pretke skroz do Ostoje. Moji koreni vuku iz Karina, i ono sto je zanimljivo, ime mog dede je Rade, a mog oca Mile. Moracu da porazgovaram sa dedom, i vise da saznam, jedini problem je taj sto ne zeli bas mnogo da prica o ocu, ali mozda izvucem nesto iz njega :) pozdrav svim Lakicima od Lakicke ;)
 
Pozdrav rođaku Lakiju Brašinom.
Tvoj pradjed Brašo je rođeni brat moje prababe Jandre.
Ona se isto udala za Lakića, Dmitra-Miću, mog pradjeda.
U Karinu su bila 3-4 plemena Lakića koja nisu bila u srodstvu i koji su se međusobno vjenčavali.
Javi mi se na alakic@gmail.com



Moj pradeda se zvao Petar iz Karina ali je on umro 1978 ziveo negde oko 80 godina bio je i u americi i u francuskoj neko vreme, pa nisam bas siguran koji je prvi Lakic moje loze.
 

Back
Top