Zima Je i Hladna Noc
Obećava
- Poruka
- 85
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
А твой члан свих ових академия йе као био писмен? Па дебил нѣйе знао ни падеже. Нити да се Крушевцу говори србски (а гдѣ има иначе више падежъ него у Тршићу).
Он йе добио чланство тамо као што Обама и ЕУ добише Нобелове награде за мир.
Obama je vladar najveće sile na svijetu i njemu se svu uvlače jer ga možda trebaju.
Malome čovjeku iz neke još manje i porobljene zemlje se mnogo teže proslaviti u svijetu.
Zato moraš biti stvarni genije.
Zašto bi sve te najveće svjetske Akademije nauka tako priznavale Vuka i njegov rad?
Kome je to bio interes da nekoga kako ona veli nepismenog čobana proglase članom najveće naučne institucije.
Proglasile su ga jer je dao stvarni i neprocjenljiv doprinos svjetskoj kulturi.
Njegove sakupljene narodne pjesme su prevodili svi najveći pjesnici toga vremena ne iz ljubavi prema Vuku već zbog vrijednosti.
"Iz grmena velikoga,
lafu izać drudno nije,
U velikim narodima,
Geniju se gnezdo vije"
Pa i ne. VK je veći dio počasti i nagrada dobio zbog Kopitarova utjecaja, u
glavnom, početnom razdoblju. I audijenciju kod Goethea je isposlovala austrijska
kulturna elita- ne može se do stožera njemačke kulture tek tako, pa i s najavom.
Glede 2Hasanaginice"-ona je bila poznata u Europi još od Fortisa, i sa Srbima nema veze. Čak
ni s muslimanima, osim po tematici- spjevali su ju domaći ljudi, Hrvati, katolici ako ćete već.
A ni navodna Goetheova očaranost nije bila bez zadrške. U svom je dnevniku Goethe zapisao,
glede Kaardžićeva posjeta, da se radi o malim nesertnim narodima kojima se poviejst igra, te koji
bi htjeli više no što im je dodijeljeno (v. Nataša Bašić: Vuk.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike, 1991.)
Jedino u čemu bih se složio je da su pjesme koje je Karadžić skupljao -a koje su srpske, hrvatske
i muslimanske po postanku, kako koja- na višoj umjetničkoj razini od onih koje je Kačić Miošić ispjevao
u svom "Razgovoru ugodnom", europskoj veleuspješnici koja je kojih 70 godina prije VK-a pokrenula
"iliromaniju" i interes zapada za prostore bivše Yu. To svaki kritik s nješto umjetničke osjetljivosti mora
priznati.
Ali i to uz zadršku: glavni "hit" toga doba bijaše Ossian, plagijat Škota MacPhersona, pred kojim
je Goethe plazio kao pred nevjerojatnim narodnim genijem, bardom iz keltske prošlosti. A radilo se
o običnoj krivotvorini, danas teško čitljivoj, dosadnoj.
I, realno, takva je većina narodne poezije svih naroda- uska, dosadna, ..od Niebelunga do
Vukovih zbirki.
Glede 2Hasanaginice"-ona je bila poznata u Europi još od Fortisa, i sa Srbima nema veze. Čak
ni s muslimanima, osim po tematici- spjevali su ju domaći ljudi, Hrvati, katolici ako ćete već.
Miroslav Krleža: "Uz Vukovu stopedesetgodišnjicu"(1937.)
Rođen u Tršiću, imao je izvanredno dobro uho za svoj govor i to je registrirao, što je bez sumnje izvanredno pozitivno, ali otkud bi on bio uzor za jezik svih naroda koji nisu Srbi. Uzmite jezik Hrvata, počev od Istarskog razvoda iz trinaestog stoljeća do crkvene igre oko velikog tjedna (muka Kristova) gdje ima dvanaest ili četrnaest igara s različitih naših otoka, preko dubrovačkih spisatelja koji su štokavski pisali pa do Kačića, zatim do puta Fortisovog po Dalmaciji nakon kojeg on prvi put objavljuje Hasanaginicu.
Objavljuje na talijanskom 1774. u Veneciji Hasanaginicu prema Bajamontiju koji mu je recitirao u čakavštini. Dakle, čakavski nije Vukov jezik, i kad uzmete barokne pisce koji su ovdje pisali, i Antuna Kanižlića i Matiju Petra Katančića i Vida Došena naročito, a dakako još i kajkavce iz osamnaestoga stoljeća - što oni da uče od Vuka? Hrvati govore i pišu jezikom kojim govore i pišu, pišu hrvatskim jezikom.
I najedanput se nameće teza da je Vuk naučio Hrvate pisati.
Moračanine, ti bi bio gori od Batka sa Grbavice, da si kojim slučajem bio u ratu...![]()
Zar me upoređuješ sa nekim monstrumom!!!!!!!!!!!!????????????