Ko će biti novi Papa?

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
377.860
Nakon smrti pape Franje, svet čeka da vidi ko će ga naslediti, dok se kardinali okupljaju u Rimu na papskoj konklavi.
Papa Franja, koji je preminuo jutros u vatikanu, bio je prvi latinoamerički papa, a to je signaliziralo širu promenu unutar Katoličke crkve
nakon koje se očekuje da bi na čelo Rimokatoličke crkve možda mogao da ođe "prvi crni ili azijski papa", piše danas Dejli mejl.

Ovo je spisak glavnih kandidata koji pretenduju da postanu sledeći vrhovni poglčavar Rimokatoličke crkve:
 
Peter Turkson (76)
Bivši biskup Kejp Kousta bio bi prvi crni papa i imao bi mogućnost da dopre šire u Afriku. Rođen je u Gani, a papa Franja ga je poslao kao mirovnog izaslanika u Južni Sudan. On zauzima središnje mesto oko škakljive teme gej veza, tvrdeći da su zakoni u mnogim afričkim zemljama prestrogi, ali da se stavovi Afrikanaca o toj temi moraju poštovati. Turkson je bio favorit kladioničara u jednom trenutku tokom konklave 2013, kada je izabran papa Franja
126826_7898186_f.jpg
 
Luis Antonio Tagle (67)

Tagle, bivši nadbiskup Manile, pojavio se sada kao lider. On bi, ako bude izabran, bio prvi papa azijskog porekla, a upravo taj region je onaj sa najbrže rastućim katoličkim stanovništvom.On se protivio pravima na abortus na Filipinima, ali se može smatrati jednim od liberalnijih kandidata. Takođe se u izjavama žalio da je katolička crkva bila previše oštra prema gej i razvedenim parovima i da je to ometalo njen evangelistički rad.
126827_8959044_orig.jpg
 
Pjetro Parolin (70)

Njegov izbro bi bio kontinuitet jer je sa papom Franjom radio kao cardinal - državni sekretar u Vatikanu.
Smatra se umerenim, iako ne tako bliskim liberalnom krilu kao što se papa Frana činio. Kada je Irska 2015. glasala za legalizaciju istopolnih brakova, Parolin je to opisao kao "poraz za čovečanstvo".Parolin je bio arhitekta sporazuma između Svete stolice i Kine iz 2018, koji neki smatraju “prodajom” Komunističkoj partiji Kine.
126830_12940814_orig.jpg
 
Peter Erdo (72)

Nadbiskup Estergom-Budimpeštanski bio bi drugi papa, posle Jovana Pavla II, koji je upravljao crkvom još u bivšem sovetskom bloku, kada su crkvene vođe često bile proganjane.Vodio je kampanju da njegov prethodnik Jožef Minsenti bude oslobođen krivice nakon što je uhapšen zbog suprotstavljanja komunističkom režimu Mađarske. Erdo je duboki konzervativac koji je govorio protiv toga da se razvedeni ili ponovo oženjeni katolici pričešćuju.
126833_12708114_f.jpg
 
Mateo Zupi (69)

Zupi je bio nadbiskup Bolonje od 2015. godine, a papa Franja ga je 2019. imenovao za kardinala.
Papa Franja ga je pre dve godine postavio za mirovnog izaslanika Vatikana za Ukrajinu, a u tom svojstvu je posetio Moskvu da bi „ohrabrio gestove humanosti“.Iako nije imao audijenciju kod ruskog predsednika, sreo se sa predsednikovim kontroverznim saveznikom, patrijarhom Kirilom, liderom Ruske pravoslavne crkve, ali sa malim diplomatskim napretkom u pogledu njegovih napora.
126835_12943179_orig.jpg
 
Mario Greč (68)

Ranije je služio kao episkop Goza, a sada je generalni sekretar Arhijerejskog sinoda.
On je pozvao crkvu da “nauči novi jezik” kada se bavi gej parovima i razvedenima, iako se na njega gleda i kao na nešto tradicionalnije orijentisanog kardinala.
126836_10333410_orig.jpg
 
Robert Sara (79)

Rođen je u Francuskoj Gvineji, a predstavlja još jednu mogućnost da postane prvi crni papa - iako godine nisu na njegovoj strani.
Na vatikanskim funkcijama je radio od vremena Jovana Pavla II. Konzervativac, on je osudio rodnu ideologiju kao pretnju društvu.
Takođe je govorio protiv islamskog fundamentalizma.
126837_2984171_orig.jpg
 
Ovo su kandidati koji najviše obećavaju:

Peter Turkson (76)


Bivši nadbiskup Cape Coasta (Gana) bi mogao biti prvi tamnoputi papa. Smatraju ga umjerenim i kritizirao je stroge zakone protiv homoseksualnosti u Africi, ali je isticao kulturnu osjetljivost kontinenta. U 2013. godini već je bio favorit na kladionicama.

Luis Antonio Tagle (67)

Bivši nadbiskup Manile bi mogao biti prvi azijski papa. Azija ima najbrže rastuće katoličko stanovništvo. Tagle je konzervativan po pitanju pobačaja, ali ima liberalne stavove o razvedenima i homoseksualcima.

Pietro Parolin (70)

Kardinal državni tajnik blisko je surađivao s Franjom i smatra se dobrim kandidatom. Međutim, on je konzervativniji od Franje. On je 2015. legalizaciju istospolnih brakova u Irskoj nazvao “porazom čovječanstva”. Na njegovu ulogu u kineskom sporazumu iz 2018. gleda se kritički, pišu austrijski mediji.

Peter Erdo (72)

Nadbiskup Esztergoma-Budimpešte, konzervativac i protivnik pričesti rastavljenih. Bio je vodeća osoba u borbi protiv mađarskog komunističkog režima i tražio je rehabilitaciju svog prethodnika.

Jose Tolentino de Mendonca (59)

Podrijetlom s Madeire, on je najmlađi kandidat. Spaja teološki rad s modernom kulturom, primjerice kroz filmove i glazbu. Obnaša razne dužnosti u Vatikanu.

Matteo Zuppi (69)

Nadbiskup Bologne od 2015., Franjo ga je 2019. imenovao kardinalom. Kao izaslanik Vatikana za ukrajinski rat susreo se s patrijarhom Kirilom u Moskvi 2023., ali bez većeg diplomatskog uspjeha.

Mario Grech (68)

Maltežanin je generalni tajnik Biskupske sinode. Poziva na novi jezik u ophođenju s homoseksualcima i razvedenima, ali se u isto vrijeme smatra tradicionalnim.

Robert Sara (79)

Rođen u Gvineji, on je konzervativni teolog koji rodnu ideologiju vidi kao prijetnju i otvoreno govori protiv islamskog fundamentalizma. Šanse su mu manje zbog godina.

Predstojeća konklava obećava povijesne promjene za Katoličku crkvu.
 
Svi koji su kardinali imaju pravo na izbor za papu.
Pravo da biraju imaju samo kardinali mlađi od 70 godina. A da bude izabran ima pravo svaki rimokatolik muškarac. Uopšte ne mora da bude sveštenik, čak ni đakon, a kamoli kardinal.

I dešavalo se mnogo puta da budu izabrani laici. Preko 15 puta u istoriji, nemogu tačno da kažem, možda i dvadesetak. Onda ih na brzinu proglase danas za đakona, sutradan za sveštenika, prekosutra za papu.
 
Teraju sprdnju da crnac iz Gabona ili Kinez bude papa. To je probni balon da sutra bude neki trans papa...
Vatikan je kapitulirao pred svetom na Drugom vatikanskom saboru (otvaranje i pralogađavanje svetu - ađornamento) i od tada ide pad u Rimokatoličkoj crkvi u svemu bez kraja. Promenili su sve i teologiju i liturgiju i odežde sveštenika, sve. Crkva nema šta da se prilagođava svetu koju u zlu leži, već da menja svet propovedajući sveto jevanđelje.
 
Pravo da biraju imaju samo kardinali mlađi od 70 godina. A da bude izabran ima pravo svaki rimokatolik muškarac. Uopšte ne mora da bude sveštenik, čak ni đakon, a kamoli kardinal.

I dešavalo se mnogo puta da budu izabrani laici. Preko 15 puta u istoriji, nemogu tačno da kažem, možda i dvadesetak. Onda ih na brzinu proglase danas za đakona, sutradan za sveštenika, prekosutra za papu.
Klaus Švab je slobodan odskora.

 

Back
Top