Kina apsolutni globalisticki projekat

Zemlja iz koje je pandemija krenula. Ubrzo posle nametanja krivice poceli su da je proglasavaju najboljim primerom i uzorom koji treba slediti. O ovome se sa divljenjem o Kini slusalo cak i na Zapadu.

Pocelo se cak govoriti o "kineskom modelu" koji treba primeniti na citav svijet, to jest njen "disciplinovani i efikasni sistem" iza kojeg se krije Robovlasnistvo i takvo ponasanje prema obicnom coveku, sto se nedavno i videlo prema Vijetnamskim radnicima u Kineskoj kompaniji u Srbiji.
Pa nema šta, projekat globalnog bankarskog establišmenta. Upumpali su toliku sumu novca u Kinu da sad Kina ima veći dug nego Amerika. Imati veći dug od Amerike prema bankarskoj eliti je ozbiljan poduhvat i vredan aplauza jer je to neverovatan uspeh.

Dok god bankarska elita upumpava novac, u vidu kredita, država i ekonomija cvetaju, ali kad krene obrnuti proces, kad krenu potraživanja, a nema novih kredita i kredita sa refinansiranje onda ide stezanje kaiša. Kina će biti uslovljena da se širi, da osvaja nove teritorije i resurse. Prošao je Hong Kong, sad je na redu Tajvan.

Kina je bila planirana da bude uvučena u globalnu politiku još sa kraja Drugog svetkog rata kada im je globalna elita dala mesto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija sa ciljem da je jednog dana izgrade da bude dostojna tog mesta. Bez obzira na dugu istoriju i zlatno doba iz 18. veka, Kina je u 19. i velikim delom u 20. veku bila apsolutno nebitna država koju je hebavao svako ko je stigao.
 
Amerika je otpisala jugoslovenske dugove koji nisu bili mali...Naravno to nikad ni jedan mediji nece objaviti...

Ma znaš li ti koliki je spisak šta je sve Amerika uradila za Srbiju i Jugoslaviju. To je sve neko samo obrisao naravno sa određenim interesima. Sramotno je da smo na kraju, kao i sa svim bratskim narodima koje smo mnogo voleli, završili ratovanjem.

Da nije bilo Amerike, Srbija nikada ne bi imala Vojvodinu. Na primer.

Vojno naoružanje, radarski sistemi. Prevlast Jugoslavije na Jadranskom moru, isto Amerika. Tito ode u posetu Americi kod Kenedija, Kenedi otpiše 4 milijarde duga. Npr. 100 lokomotiva Jugoslaviji poklonjeno od Amerike. Mi danas te lokomotive zovemo Kenedi lokomotive, još uvek tutnjaju raspalim železnicama Srbije.

Biio je onaj jedan period, jedan, trajao je od 1948 do 1989 kada samo hćeli svako malo ratovati sa Rusima. Ali posebno je bio snažan period dok je Staljin bio živ, pa hoće Sovjetski savez da pregazi Jugoslaviju, pa neće, pa hoće, pa neće. U ta vremena, sada davna i zaboravljena, Sovjetski savez, naša velika braća Rusi, jel, udari najstrože moguće sankcije Jugoslaviji. A oko Jugoslavije sve Varšavski pakt, sve pod direktnim uticajem Moskve, pa čak i Albanija.

Nema bajo moj, u Jugi, naročito u istočnoj Srbiji zavladala glad. Nema ništa. Sve blokirano. Embargo. Oće Imperija Sovjetskog saveza da hebe malo mater Jugoslaviji, da se tako jedna mala, nebitna državica, uskurčči sili koja je pregazila Hitlerovu Nemačku.

Amerikanci su tada nadletali Srbiju, ali umesto bombi su bacali konzerviranu hranu. Čuvena trumanova jaja. Tako ih pamte ljudi pa se to prikupljalo i hrana se delila po školama.

Tu jedan detalj treba izdvojiti kao vema značajan, a koji se u javnosti krije. Tada je Moskva Albaniji obećala Kosovo. Početak 50tih godina prošlog veka. Ako Albanija zatvori granice prema Jugoslaviji i učestvuje u vojnoj okupaciji Jugoslavije, te kad je okupiraju i rasparačaju i svako da dobije neki deo, Albaniji je bilo obećano Kosovo.

Ali isto tako, da nije bilo Amerike, Amerika nas nikada ne bi bombardovala i Srbija bi danas imala Kosovo. Na primer. Da je Sovjetski savez pregazio Jugoslaviju, Kosovo bi još tada bilo Albansko. Međutim, stvari se preokrenule, pa Kosovo nam oduzeše Amerikanci, isti oni koji su onomad branili Jugoslaviju od Sovjetskog Saveza. Još nam bacali osiromašeni uranijum i kasatne bombe u Nišu. Đubrad Američka. Ali bili su nam dobri dok su davali pare.
 
VOJNA STRATEGIJA

Kina gradi tajnu pomorsku bazu u Kambodži, planiraju svjetsku dominaciju​



Foto: EPA-EFE

Foto: EPA-EFE
Kina navodno potajno gradi pomorsku bazu u Kambodži koja bi trebala koristiti njihovoj vojsci, međutim obje zemlje poriču da se takvo nešto gradi te, kako tvrde zapadni zvaničnici, poduzimaju mjere prikrivanja operacije.

Kina već ima sličan pomorski objekat u istočnoafričkoj državi Džibuti. Taj objekat za Kinu predstavlja važan element u ostvarivanju težnji da prošire svoj uticaj u regiji i ojačaju prisutnost u blizini ključnih morskih puteva jugoistočne Azije.

Kako piše The Washington Post, nova uspostava kineske pomorske baze u Kambodži, druge takve prekomorske ispostave i prve u strateški značajnoj indo-pacifičkoj regiji, dio je strategije Pekinga za izgradnju mreže vojnih objekata širom svijeta. Krajnji cilj je postati istinska globalna sila.
Wall Street Journal izvijestio je 2019. godine da je Kina potpisala tajni sporazum kojim će njihovoj vojsci biti dopušteno korištenje baze u Kambodži. Peking i Phnom Penh su to demantovali. Kambodžanski premijer Hun Sen je osudio pisanje kao "lažne vijesti". Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane u to vrijeme također je osudio pisanje medija i nazvao to "glasinama" navodeći pri tome da je Kina samo pomagala s vojnom obukom i logističkom opremom.

Međutim, tokom vikenda kineski dužnosnik u Pekingu potvrdio je za Washington Post da će "dio baze" koristiti "kineska vojska", ali i naučnici. On je naveo i da je za sutra (četvrtak) planirano polaganje temelja kojem će prisustvovati kineski dužnosnici.
Kambodžanska ambasada u Washingtonu uprkos tome negira da Kinezi grade bazu navodeći kako se "čvrsto pridržavaju" ustava zemlje, koji ne dopušta strane vojne baze ili prisutnost na kambodžanskom tlu.

Zapadni dužnosnici rekli su kako očekuju da će na ceremoniji biti priznato kinesko učestvovanje u finansiranju i izgradnji proširenja pomorske baze Ream, ali ne i priznanje planova za njezino korištenje.

Oni navode da su se vlade dvije države potrudile zamaskirati prisutnost kineske vojske u Reamu. Na primjer, stranim delegacijama koje posjećuju bazu dopušten je pristup samo unaprijed odobrenim lokacijama. Kinesko vojno osoblje u bazi nosi uniforme slične kambodžanskim kolegama ili ih uopće nemaju kako bi izbjegli sumnju posmatrača.

Čini se da je tajnovitost o bazi uzrokovana osjetljivošću Kambodže i zabrinutošću zbog reakcije javnosti u državi s obzirom na to da postoji snažno domaće protivljenje ideji o stranoj vojnoj bazi.

Kineska mornarica već sada je najveća svjetska po broju plovila. Američka mornarica ima 297 borbenih brodova - nosača, razarača, i podmornica, dok Kina ima 355, a predviđa se da će ih imati 460 do 2030., prema prošlogodišnjem izvješću Pentagona.

No, Andrew Erickson, direktor istraživanja Kineskog instituta za pomorske studije na Naval War Collegeu rekao je da "koliko god ti brojevi bili impresivni, bez značajne mreže robusnih inozemnih objekata, njihova sposobnost korištenja brzo opada s udaljenosti od Kine".
Kina nije ni blizu mreže vojnih baza koje Sjedinjene Države imaju širom svijeta, što je velika američka vojna i strateška prednost, rekao je Richard Fontaine, glavni izvršni direktor Centra za novu američku sigurnost. No, rekao je, baza u Kambodži "daje im sposobnost projekcije sile koju inače ne bi imali u regiji


https://www.klix.ba/vijesti/svijet/...bodzi-planiraju-svjetsku-dominaciju/220607007
 
Što se tiče teme , Kina nije nikakav globalistički projekat mada se možda može i tako posmatrati jer je. Kina iskoristila globalistički ekonmski ambijent kao idealnu ekonomsku sredinu , naime iskoristila je svesnu otvorenost tržišta i kapitala zapada prema Kini te ono što je zapad priželjkivao da će time postaći razvoj Kine zarad prevlasti u socijalističkm svetu Kina je odavno prevazišla. Ona je već dobrano ušla u borbu za ekonomsku prevlast na globalnom nivou.
 

Back
Top