Kako rani odnosi s roditeljima oblikuju naše odnose u odraslom dobu

Džudi S

Brišem spam
Moderator
Poruka
7.892
family-7638971_640.jpg

Rani odnosi s roditeljima, ili primarnim starateljima, ključni su za razvoj našeg emocionalnog i društvenog funkcionisanja, a posebno utiču na odnose u odraslom dobu.
Ovo se najčešće objašnjava kroz teoriju privrženosti. Evo kako ti odnosi oblikuju kasnije veze:

Osnovni pojmovi teorije privrženosti

Teorija privrženosti tvrdi da deca razvijaju određeni stil privrženosti na osnovu toga koliko su roditelji bili dostupni, osjetljivi i brižni tokom njihovog ranog razvoja. Ovi stilovi se često prenose u odraslo doba i utiču na romantične i prijateljske odnose. Postoje četiri glavna stila privrženosti:
  • Siguran stil : Deca čiji su roditelji bili dosledni, topli i osetljivi razvijaju osjećaj sigurnosti. U odraslom dobu, ove osobe su obično samopouzdane, lako grade bliske odnose, veruju partnerima i zdravo upravljaju konfliktima.
  • Anksiozni stil : Ako su roditelji bili nedosledni (npr. nekad brižni, nekad odsutni), deca mogu postati nesigurna i tražiti stalnu potvrdu. U odraslom dobu, ove osobe često brinu da ih partner ne voli dovoljno, mogu biti preosetljive na odbacivanje i traže preteranu bliskost.
  • Izbegavajući stil : Deca čiji su roditelji bili emocionalno nedostupni ili odbojni često uče da potiskuju svoje emocije. Kao odrasli, ove osobe cene nezavisnost, izbegavaju intimnost i mogu imati poteškoća s emocionalnom povezanošću.
  • Dezorganizovani stil : Nastaje kod dece koja su doživela traumu, zlostavljanje ili haotično roditeljstvo. U odraslom dobu, ove osobe često žude za bliskošću, ali je se istovremeno boje, što dovodi do unutrašnjih konflikata u odnosima.

Kako se ovo prenosi u odrasle odnose

Rani odnosi formiraju unutrašnje radne modele – mentalne šablone o tome šta znači biti voljen, koliko možemo vjerovati drugima i koliko smo sami vrijedni ljubavi. Ovi modeli utiču na:
  • Poverenje u odnosima: Osobe sa sigurnim stilom lako veruju partneru, dok anksiozni ili izbegavajući stil može dovesti do sumnjičavosti ili emocionalne distance.
  • Upravljanje konfliktima: Sigurne osobe konstruktivno rešavaju nesuglasice, dok anksiozni tipovi mogu reagovati preintenzivno, a izbjegavajući se povlače.
  • Samopoimanje: Ako su roditelji bili podržavajući, osoba veruje da zaslužuje ljubav. Suprotno, kritični ili odsutni roditelji mogu dovesti do nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti.
  • Izbor partnera: Ljudi nesvesno biraju partnere koji potvrđuju njihove unutrašnje modele. Na primer, anksiozna osoba može privući izbegavajućeg partnera, što pojačava nesigurnost.
  • Osoba sa sigurnim stilom privrženosti verovatno će graditi stabilne veze, lako komunicirati i osećati se udobno u intimnosti.
  • Anksiozna osoba može često proveravati partnera (npr. pitati "Jesi li ljut?" ili "Volis li me još?"), što može izazvati napetost u vezi.
  • Izbegavajuća osoba može insistirati na "prostoru" u vezi i izbegavati dublje razgovore o emocijama, što partnera može učiniti nesigurnim.
Foto: Pixabay.com

***

Kako su rani odnosi sa roditeljima uticali na vas?

Da li ste uspeli da se promenite ukoliko ste odrasli sa anksioznim roditeljima?
 
Poslednja izmena:
Mislim da rani odnosi sa roditeljima utiču na nas, ali u jednoj meri, ne u potpunosti. Uticaj imaju i babe i dede koje čuvaju decu, ali i spoljna sredina utiče na odrastanje.

Deca koja idu redovno u obdanište usvajaju obrasce ponašanja u grupi. Oni kasnije uglavnom nemaju problema sa međuljudskim odnosima.

Ne mogu da kažem da sam imala anksiozne roditelje, imala sam bezbrižno detinjstvo, ali postala sam asocijalna tinejdžerka. Asocijalna jer se nisam puno družila sa drugom decom.
Naravno, tokom godina sam uspela da se promenim.
 
Pogledajte prilog 1713093
Rani odnosi s roditeljima, ili primarnim starateljima, ključni su za razvoj našeg emocionalnog i društvenog funkcionisanja, a posebno utiču na odnose u odraslom dobu.
Ovo se najčešće objašnjava kroz teoriju privrženosti. Evo kako ti odnosi oblikuju kasnije veze:

Osnovni pojmovi teorije privrženosti

Teorija privrženosti tvrdi da deca razvijaju određeni stil privrženosti na osnovu toga koliko su roditelji bili dostupni, osjetljivi i brižni tokom njihovog ranog razvoja. Ovi stilovi se često prenose u odraslo doba i utiču na romantične i prijateljske odnose. Postoje četiri glavna stila privrženosti:
  • Siguran stil : Deca čiji su roditelji bili dosledni, topli i osetljivi razvijaju osjećaj sigurnosti. U odraslom dobu, ove osobe su obično samopouzdane, lako grade bliske odnose, veruju partnerima i zdravo upravljaju konfliktima.
  • Anksiozni stil : Ako su roditelji bili nedosledni (npr. nekad brižni, nekad odsutni), deca mogu postati nesigurna i tražiti stalnu potvrdu. U odraslom dobu, ove osobe često brinu da ih partner ne voli dovoljno, mogu biti preosetljive na odbacivanje i traže preteranu bliskost.
  • Izbegavajući stil : Deca čiji su roditelji bili emocionalno nedostupni ili odbojni često uče da potiskuju svoje emocije. Kao odrasli, ove osobe cene nezavisnost, izbegavaju intimnost i mogu imati poteškoća s emocionalnom povezanošću.
  • Dezorganizovani stil : Nastaje kod dece koja su doživela traumu, zlostavljanje ili haotično roditeljstvo. U odraslom dobu, ove osobe često žude za bliskošću, ali je se istovremeno boje, što dovodi do unutrašnjih konflikata u odnosima.

Kako se ovo prenosi u odrasle odnose

Rani odnosi formiraju unutrašnje radne modele – mentalne šablone o tome šta znači biti voljen, koliko možemo vjerovati drugima i koliko smo sami vrijedni ljubavi. Ovi modeli utiču na:
  • Poverenje u odnosima: Osobe sa sigurnim stilom lako veruju partneru, dok anksiozni ili izbegavajući stil može dovesti do sumnjičavosti ili emocionalne distance.
  • Upravljanje konfliktima: Sigurne osobe konstruktivno rešavaju nesuglasice, dok anksiozni tipovi mogu reagovati preintenzivno, a izbjegavajući se povlače.
  • Samopoimanje: Ako su roditelji bili podržavajući, osoba veruje da zaslužuje ljubav. Suprotno, kritični ili odsutni roditelji mogu dovesti do nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti.
  • Izbor partnera: Ljudi nesvesno biraju partnere koji potvrđuju njihove unutrašnje modele. Na primer, anksiozna osoba može privući izbegavajućeg partnera, što pojačava nesigurnost.
  • Osoba sa sigurnim stilom privrženosti verovatno će graditi stabilne veze, lako komunicirati i osećati se udobno u intimnosti.
  • Anksiozna osoba može često proveravati partnera (npr. pitati "Jesi li ljut?" ili "Volis li me još?"), što može izazvati napetost u vezi.
  • Izbegavajuća osoba može insistirati na "prostoru" u vezi i izbegavati dublje razgovore o emocijama, što partnera može učiniti nesigurnim.
Foto: Pixabay.com

***

Kako su rani odnosi sa roditeljima uticali na vas?

Da li ste uspeli da se promenite ukoliko ste odrasli sa anksioznim roditeljima?
Bez obzira kako smo vaspitani, svako od nas je jednom postao zreo u životu i tom zrelošću
sebe restartovao, promenio ono što mu se ne dopada kod sebe, spasao se lošeg uticaja u
mladosti...

Međutim, ima ljudi koji vole da izigravaju žrtvu bilo svojih roditelja, bilo svoje umišljenosti,
pa se ne mogu restartovati, tj. ne žele to da urade, jer za kim bi celog života onda kukali i
izgubili razlog da ih drugi sažaljevaju i tetošu...

Tako da svako od nas ima rešenje za loše postupke drugih prema nama...
Sve to možemo prevazići i očistiti u sebi.
 
Međutim, ima ljudi koji vole da izigravaju žrtvu bilo svojih roditelja, bilo svoje umišljenosti,
pa se ne mogu restartovati, tj. ne žele to da urade, jer za kim bi celog života onda kukali i
izgubili razlog da ih drugi sažaljevaju i tetošu...

Postoje takvi ljudi. To kukanje i samosažaljevanje i sažaljevanje su njihova "zona konfora". Ne žele da se promene.
 
Pogledajte prilog 1713093
Rani odnosi s roditeljima, ili primarnim starateljima, ključni su za razvoj našeg emocionalnog i društvenog funkcionisanja, a posebno utiču na odnose u odraslom dobu.
Ovo se najčešće objašnjava kroz teoriju privrženosti. Evo kako ti odnosi oblikuju kasnije veze:

Osnovni pojmovi teorije privrženosti

Teorija privrženosti tvrdi da deca razvijaju određeni stil privrženosti na osnovu toga koliko su roditelji bili dostupni, osjetljivi i brižni tokom njihovog ranog razvoja. Ovi stilovi se često prenose u odraslo doba i utiču na romantične i prijateljske odnose. Postoje četiri glavna stila privrženosti:
  • Siguran stil : Deca čiji su roditelji bili dosledni, topli i osetljivi razvijaju osjećaj sigurnosti. U odraslom dobu, ove osobe su obično samopouzdane, lako grade bliske odnose, veruju partnerima i zdravo upravljaju konfliktima.
  • Anksiozni stil : Ako su roditelji bili nedosledni (npr. nekad brižni, nekad odsutni), deca mogu postati nesigurna i tražiti stalnu potvrdu. U odraslom dobu, ove osobe često brinu da ih partner ne voli dovoljno, mogu biti preosetljive na odbacivanje i traže preteranu bliskost.
  • Izbegavajući stil : Deca čiji su roditelji bili emocionalno nedostupni ili odbojni često uče da potiskuju svoje emocije. Kao odrasli, ove osobe cene nezavisnost, izbegavaju intimnost i mogu imati poteškoća s emocionalnom povezanošću.
  • Dezorganizovani stil : Nastaje kod dece koja su doživela traumu, zlostavljanje ili haotično roditeljstvo. U odraslom dobu, ove osobe često žude za bliskošću, ali je se istovremeno boje, što dovodi do unutrašnjih konflikata u odnosima.

Kako se ovo prenosi u odrasle odnose

Rani odnosi formiraju unutrašnje radne modele – mentalne šablone o tome šta znači biti voljen, koliko možemo vjerovati drugima i koliko smo sami vrijedni ljubavi. Ovi modeli utiču na:
  • Poverenje u odnosima: Osobe sa sigurnim stilom lako veruju partneru, dok anksiozni ili izbegavajući stil može dovesti do sumnjičavosti ili emocionalne distance.
  • Upravljanje konfliktima: Sigurne osobe konstruktivno rešavaju nesuglasice, dok anksiozni tipovi mogu reagovati preintenzivno, a izbjegavajući se povlače.
  • Samopoimanje: Ako su roditelji bili podržavajući, osoba veruje da zaslužuje ljubav. Suprotno, kritični ili odsutni roditelji mogu dovesti do nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti.
  • Izbor partnera: Ljudi nesvesno biraju partnere koji potvrđuju njihove unutrašnje modele. Na primer, anksiozna osoba može privući izbegavajućeg partnera, što pojačava nesigurnost.
  • Osoba sa sigurnim stilom privrženosti verovatno će graditi stabilne veze, lako komunicirati i osećati se udobno u intimnosti.
  • Anksiozna osoba može često proveravati partnera (npr. pitati "Jesi li ljut?" ili "Volis li me još?"), što može izazvati napetost u vezi.
  • Izbegavajuća osoba može insistirati na "prostoru" u vezi i izbegavati dublje razgovore o emocijama, što partnera može učiniti nesigurnim.
Foto: Pixabay.com

***

Kako su rani odnosi sa roditeljima uticali na vas?

Da li ste uspeli da se promenite ukoliko ste odrasli sa anksioznim roditeljima?
Kad imas rane dobre odnose sa roditeljima imas odskocnu dasku u zivotu ,nazalost ne mogu se pohvaliti sa tim.
 
Nasmejala me je jedna prijateljica kada je rekla da je partnera podsvesno odabrala takvog da je sličan njenom ocu. To je Sigmund Frojd kroz Edipov kompleks (za dečake) i Elektrinog kompleksa (za devojčice), a dopunio je to njegov učenik Jung, objasnio. Ja sam sa njoj opušteno diskutovao o tome i eto, kod nje se poklopilo.

Tako da, veoma utiču ti odnosi na naš kasniji život (mimo ovoga što sam naveo).
 
Nasmejala me je jedna prijateljica kada je rekla da je partnera podsvesno odabrala takvog da je sličan njenom ocu. To je Sigmund Frojd kroz Edipov kompleks (za dečake) i Elektrinog kompleksa (za devojčice), a dopunio je to njegov učenik Jung, objasnio. Ja sam sa njoj opušteno diskutovao o tome i eto, kod nje se poklopilo.

Tako da, veoma utiču ti odnosi na naš kasniji život (mimo ovoga što sam naveo).
Memi su np odgovarale uvjek djevojkerazvedenig roditelja kao i ja ,mozda je slucajno ne znam.
 
Memi su np odgovarale uvjek djevojkerazvedenig roditelja kao i ja ,mozda je slucajno ne znam.
Nisam ekspert, ali mi je zapalo to za oko. Sigurno nije jedina kojoj se to "slučajno" desilo.
Ipak, možda te privlači kod nje to što imaš nešto zajedničko, a može biti i traumatično, nešto što vas može povezati na dubljem nivou? Nagađam. Onlajn komunikacija ne daje mnogo slobode za analizu ljudi.
 
Nisam ekspert, ali mi je zapalo to za oko. Sigurno nije jedina kojoj se to "slučajno" desilo.
Ipak, možda te privlači kod nje to što imaš nešto zajedničko, a može biti i traumatično, nešto što vas može povezati na dubljem nivou? Nagađam. Onlajn komunikacija ne daje mnogo slobode za analizu ljudi.
Privaci sto obicno znaju da ne mora sve da ide po pravilima np ako ne zelim da idem za neke praznike roditeljima to prihvata ,kod drugih mi je nekako sve po sablonu na moranje.
 
Brat i ja nismo ispali isti od istog vaspitanja majke,ja sam se izvukao nisam postao pusac a brat je nadogradio pijanstvom
Čak i kad imate iste roditelje ne snači da ste isto odgajani. Dovoljno je da je stariji recimo dobio više pažnje ili da je bio odgovoran za mladjeg i čuvao ga i okolnosti odrastanja i istoj kući se mjenjaju.
 
Memi su np odgovarale uvjek djevojkerazvedenig roditelja kao i ja ,mozda je slucajno ne znam.
Nije slučajno.
Ona ti je po mnogo stvari bliža da te shvati a druga stvar je očekivanje tj što podsvjesno imaš osjećaj da bi se oboje borili da stvorite topli dom kojem nebi dali tako lako da se raspadne jer znate posljedice raspada doma.
 
Čak i kad imate iste roditelje ne snači da ste isto odgajani. Dovoljno je da je stariji recimo dobio više pažnje ili da je bio odgovoran za mladjeg i čuvao ga i okolnosti odrastanja i istoj kući se mjenjaju.
Pa recimo da nista od toga nije tacno,nije me voleo ni pazio,od malih nogu je bio ljubomoran, pre par godina sam prekinuo svaki kontakt s njim ,jer mi trazi neke pare od nasledstva koje ne postoji,ok da tu budu male razlike tu i tamo ali ovo je probisvet koji nikad nije ni za majku mario kad joj je trebalo za zdravlje
 
Pa recimo da nista od toga nije tacno,nije me voleo ni pazio,od malih nogu je bio ljubomoran, pre par godina sam prekinuo svaki kontakt s njim ,jer mi trazi neke pare od nasledstva koje ne postoji,ok da tu budu male razlike tu i tamo ali ovo je probisvet koji nikad nije ni za majku mario kad joj je trebalo za zdravlje
Nisi me shvatio a i ja zabrzam.
Kažem da bez obzira što ste odrasli u istoj kući imali ste različita iskustva u odrastanju.
Ja ne znam koji je mladji a koji stariji, koji je imao više pažnje roditelja, koji je bio maza a koji je imao obaveze kao dijete..a ne treba zanemariti ni faktore izvan kuće i kako ste tretirani od vršnjaka u školi na primjer.
 
Nisi me shvatio a i ja zabrzam.
Kažem da bez obzira što ste odrasli u istoj kući imali ste različita iskustva u odrastanju.
Ja ne znam koji je mladji a koji stariji, koji je imao više pažnje roditelja, koji je bio maza a koji je imao obaveze kao dijete..a ne treba zanemariti ni faktore izvan kuće i kako ste tretirani od vršnjaka u školi na primjer.
Nema razlike u tretmanu kazem ti 5 godina je stariji i nije se postavljao zastitnicki,bukvalno majicu mi nije dao,ako pricamo od malih nogu onda tu nema prostora gde bi te razlike imale efekta, jer je takav oduvek bio i prema majci
 
Nema razlike u tretmanu kazem ti 5 godina je stariji i nije se postavljao zastitnicki,bukvalno majicu mi nije dao,ako pricamo od malih nogu onda tu nema prostora gde bi te razlike imale efekta, jer je takav oduvek bio i prema majci

Nemam baš bukvalno isto iskustvo, ali postoje neke sličnosti sa mojom 6 godina mlađom sestrom.
 
Pa dobro, dječija ljubomora je normalna ali kad ste već zreli ljudi onda mora biti neki dublji problem.
Ako hoćemo naći razlog onda bi trebalo da pitam za puno više detalja 😅

Ne bih da idem u detalje. Imam dobar odnos sa sestrom, ali smo, do njene udaje, bile jako bliske.

Problem iz prošlosti je ostao, ona uvek mora da nosi markiranu garderobu, ja ne moram.. To je samo jedan primer.
 

Back
Top