kako poceti sopstvenu proizvodnju

konkretno zimnica tj ajvar krastavcice itd...sta moram da uradim da bih dobio bar kod i ostale papire za prodaju u prodavnisama???imam njivu seme i jaku volju da to pokrenem
hvala

Pa ako bs oces u prodavnce... uslovice te objektom koji ima sanirtarni čvor i uveden HACCP sistem. Pod obavezno. No sve to nije nemoguce. To vec radi preduzece Food Lend i ima takav pogon u selu Šljivovo. Ima takav objekat, i u njemu 20 smederevaca i trideset radnica u stalnom radnom odnosu, koje su inace domcace iz tog sela. Na svakom smederevcu se kuva zimnca na starinski nacin. Mislim da se brend zove Bakina tajna.
A u koliko ces da se zadovoljis pijcaom i prodajom na ppreporuku, ako i snabdevanjem nekih restorana po Srbiji, to slicno mozes da udaris u objektu kakav imas, i u dogovoru sa komsinicama. To je onda jeftinije napraviti.
 
covek pita za papire i registraciju proizvoda..dakle odnese se uzorak na analizu da bi prosao potrebne testove i dobio sertifikat da kao takav moze u promet

Papire bez objekta ne moze da dobije. Cak i da hoce svezu papriku da prodaje, prodavnicama naravno,, traziiu bi mu da ima Globa Gapna njiivi, skladisteni ppostor, i mokrui cvor.. Prodavnice su zahebane ppo tom pitanju. Onda mu treba Bar kod i naravno ovie analize, koje si nabrojao.
Lakse je sa pijacom.
 
konkretno zimnica tj ajvar krastavcice itd...sta moram da uradim da bih dobio bar kod i ostale papire za prodaju u prodavnisama???imam njivu seme i jaku volju da to pokrenem
hvala
Da bi mogao da upoznas kupce sa svojim proizvodom,ti moras konstantno biti prisutan na trzistu.Ne znam gde mislis da skladistis toliku papriku za ajvar,ako nemas hladnjacu?O HACCP sistemu necu ni da govorim.To je namerno uveden standard kako bi veliki istisnuli male proizvodjace ako bi se kojim slucajem pojavili sa konkurentnom robom na trzistu.To je veliki posao sa velikim izdacima.Postujem tvoju jaku volju i zelju,ali najpre moras se dobro raspitati,a onda tek izvaditi pare iz dzepa i krenuti u realizaciju.Posto je ajvar postao nasa,srpska brendirana roba,svakako otidji u Privrednu Komoru Srbije u mestu u kojem zivis i tamo se kod njih o svemu raspitaj,posto su oni najzasluzniji bili oko dobijanja brenda i tih potrebnih sertifikata.
 
A što se tiče domace radinosti ,mini-mlekare i ostalog, kod nas jedan puko ko zvečka.Puno-puno stavki zahtevaju od njih,zamisli kad je čovek morao i jednu kućicu da sagradi za inspektora kad dođe u kontrolu,da ima gde da sedne,a da ne pričamo dalje o higijeni i rostfrei ovo ono,frižideri,itd.Koštala ga mini mlekara dok nije ni počeo da radi,ihaaaj...I naravno da je puko,hteo demokratiju i Evropu pa prvo dobio da uvede HACCP i moro da pukne.Samo papirologija košta 5000 eura(konsultantska kuća) + 2 miliona prepravki na objektu i drugih zajebancija+ tehnolog+....itd
Samo da vidiš proceduru dosta ti je prehrambene industrije.
Neko je pisao kako se radiu u čini mi se Austriji .Mislim da je pisao o klanicama po selu ili tako nešto.Samo bi mi da budemo najveći evropljani sa najtanjim novčanikom.
 
ajd da objasnim i taj haccp i da kazem da genetski modifikovana hrana nema veze sa tim ,tj. i prirodna i modifikovana mogu da imaju haccp,
HACCP = Hazard Analysis & Critical Control Points. U užem smislu HACCP nema veze sa kvalitetom. To je analiza rizika i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji hrane u cilju sprečavanja hemijskog, biološkog zagađenja i fizičkog degradiranja namirnica. Početna ideja je , kao i uvek, dobra a to je da se spreče improvizacije i da se uvede takva procedura koja ako se poštuje daje ispravan rezultat, brzim testovima i lakmusima testira se na viruse teske metale itd.. Tako neki proizvod može da bude po HACCP-u, dakle ispravan, a istovremeno da bude loš (neukusan) i neprimamljiv za kupce. Ali, kao i uvek, gde su propisi tu su različiti interesi, ekonomski, politički a iz toga sledi lobiranje i sve ostalo..............
Na primer inox celik za mlekarsku industriju. Za mrvicu se promeni sastav legure i onda sva oprema u nekom roku mora da se zameni.
- proizvođač prijavi proceduru po kojoj pravi neki proizvod i dobije oznaku ISO standarda. Po meni je OK da mu se oznaka skine ako promeni proceduru, jer to više nije sasvim isti proizvod. Na primer čuvene španske svinje koje se hrane isključivo žirom. I šta, kada je godina lošija pa ima malo žira proizvođač doda malo zobi, malo ječma, malo kukuruza....Ne može. Ne može čak ni da kupi žir i da ga donese jer gubi licencu. Može jedino da smanji broj svinja prema količini deklarisane hrane koju ima.
znam da su hladnjace za malinu morale da uvedu to od juna prosle godine haccp -cena sitnica do 5.000 e.
da mislim da su i bolnice i javne ustanove to uvele pa sad samo mogu da nabavljaju robu sa haccp sertifikatom.
a za kraj pored ISO9001 i HACCP spremaju da nama malinarima uvedu i GAP standard-da nas dokusure :dash:
 
Poslednja izmena:
ajd da objasnim i taj haccp i da kazem da genetski modifikovana hrana nema veze sa tim ,tj. i prirodna i modifikovana mogu da imaju haccp,
HACCP = Hazard Analysis & Critical Control Points. U užem smislu HACCP nema veze sa kvalitetom. To je analiza rizika i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji hrane u cilju sprečavanja hemijskog, biološkog zagađenja i fizičkog degradiranja namirnica. Početna ideja je , kao i uvek, dobra a to je da se spreče improvizacije i da se uvede takva procedura koja ako se poštuje daje ispravan rezultat, brzim testovima i lakmusima testira se na viruse teske metale itd.. Tako neki proizvod može da bude po HACCP-u, dakle ispravan, a istovremeno da bude loš (neukusan) i neprimamljiv za kupce. Ali, kao i uvek, gde su propisi tu su različiti interesi, ekonomski, politički a iz toga sledi lobiranje i sve ostalo..............
Na primer inox celik za mlekarsku industriju. Za mrvicu se promeni sastav legure i onda sva oprema u nekom roku mora da se zameni.
- proizvođač prijavi proceduru po kojoj pravi neki proizvod i dobije oznaku ISO standarda. Po meni je OK da mu se oznaka skine ako promeni proceduru, jer to više nije sasvim isti proizvod. Na primer čuvene španske svinje koje se hrane isključivo žirom. I šta, kada je godina lošija pa ima malo žira proizvođač doda malo zobi, malo ječma, malo kukuruza....Ne može. Ne može čak ni da kupi žir i da ga donese jer gubi licencu. Može jedino da smanji broj svinja prema količini deklarisane hrane koju ima.
znam da su hladnjace za malinu morale da uvedu to od juna prosle godine haccp -cena sitnica do 5.000 e.
da mislim da su i bolnice i javne ustanove to uvele pa sad samo mogu da nabavljaju robu sa haccp sertifikatom.
a za kraj pored ISO9001 i HACCP spremaju da nama malinarima uvedu i GAP standard-da nas dokusure :dash:

Global Gap je inace invencija engleskih lanaca supermarketa. Narqavno svi su ga prihvatili... i Aldi i Edeka iz Nemacke i tako dalje.
Šatro ... zbog sigurnosti i ispravnosti proizvoda. Ima 200 tacaka, la<ko ga je uvesti, kad su parcenle velike. a<l kad su male... eto sra... nja. Noo i tu ima nacina. Mogu ce je narpaviti grupni sertifikat. Skupite se, dogorite se. Napravite zajednicku šupu za alat. napravite zajednicki mokri cvor, koji se dodiruje sa vise parcela. I tako dalje, Dnevnik proizvodnje i onako treba da vodi svako. No verujem da vas to nece unistitk. Pre ce onaj Terzić da vas uništi s onim politikantskim lažima.
 
Bila je prica za mislim Slovacku ministarku,koja je da bi se uvukla strogim propisima naredila da se neka piroshka,nacionalno jelo mora pakovati u celofan.Iz cisto higijenskih razloga jelte.
E sad ,posto se ista konzumira vruca,a da bi je zapakovali,morali su je ohladiti i sta se desilo ...
.Niko nece da je jede ladnu.Svaki slovak je to koristio za dorucak.
Oko toga se digla velika prasina i na kraju je iz Brisela stiglo saopšstenje da se takav propis ne moze primeniti na sve i da je piroska izuzetak.Ministarka podnela ostavku.
Pre će biti da mi skidamo gaće i kada niko ne traži.
Ljudi propisi su tu da ti otezaju trgovinu.Toboz ne ispunjavas propis.Kad ga ispunis,on izmisli drugi.Ono sto im treba ide u EU bez obzira na propis,bili clanovi ili ne.Primer je secer,koji je u Nemacku isao za vreme najvecih sankcija.Znaci mozemo njakati.Zasto se kukuruz izvozi,zasto malina.Zato sto im treba,a zasto ne ide meso,zato sto ga imaju viska.Mi ga jos moramo od njih uvesti.
Kakve su Rumuni imali muke sa svinjetinom,bez obzira sto su clanovi... Sa cime se mi zaludjujemo i o cemu ovde raspravljamo,kad ama bas nista ne zavisi od nas.Da vidis ako svabi ponestane svinja.Ima da trce preko granice sve nogu u dupe,pa makar mi jeli suva leba..Mi im trebano za kusur.Hrvati su kukali kako su morali uvesti krompir loseg kvaliteta pored svojih viskova.Pa gde su tu standardi i pravda.
Ponovo mogu da tvrdim: NA NIVOJU EU NE POSTOJE NIKAKVI EUROPSKI STANDARDI, KOJI SE MORAJU PRIMENJIVAT NA UNUTRAŠNJEM TRGU ČLANICA!
Ti standardi se koriste isključivo za međudržavni promet i njihova je glavna svrha otežavanje tog prometa i time ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE.
Znači, ako ti prodaješ na domaćem tržištu i odgovara domaćim uslovima, ti možeš radit i u WC-u ako želiš, nikog iz EU to ne smeta.
Dok EU standard doista traži sve po PS-u i time smanji šanse, da ti može neko upadat sa damping cenama na tvoje tržište, jer mu ti normativi donose određeni trošak, pa ti je teže konkurentan cenom.
 
Poslednja izmena:
sto se tice GAP-a imam jedno pismo od letos od jednog saradnika da kazem:
"od novih troskova imaces analize na pesticide , teske metale , analizu vode a vrlo verovatno i na noro virus. takodje moras imati i izgredjen wc (ne bas uz malinjak ) dovedenu vodu za pranje ruku, rukavice za branje maline kape za kosu , sanitarne knjzice za berace i kontejner za odlaganje ambalaze od prskanja maline i to da ima mogucnost zakljucavanja. moras imati u okviru domacinstva i posebno zakljucanu policu gde ces drzati samo preparate za malinu. prskalice ti moraju takodje biti sertifikovane i u skladu sa nasim propisima. hladnjaci kojoj ces predavati mora imati uveden haccp standard i tvoju robu mora drzati u odvojenom delu , naime ne sme biti pomesana sa malinom koja nema euro gap sertfikat...
dakle ceka te da platis jos zamrzavanje, lagerovanje, ambalazu i naravno prebiranje i dobijanje finalnog proizvoda koji pak iziskuje drugu ambalazu. ako ces biti izvoznik onda moras registrovati firmu, u okviru koje moras imati bar jednog zaposlenog za koga moras placati poreze i doprinose i agencijskog knjigovodju koga isto tako moras placati "
kupac sa kojim sam u ozbiljnim pregovorima i koji ce nase malinjake posetiti iduce nedelje trazi kao uslov kupovine GAP sertifikat i spreman je da malinu sa ovakvim sertifikatom plati ...PO ISTOJ CENI kao staru ! Dadada
 
Pa he bi ga druze... Svi malinjaci u Poljskoj, i u Bugarskoj, sa kojih izlazi malina na zapadno tržiste, isto tako imaju sve to. Doduše, ne moras baš rukavice da imas. Mozes i suvi dezinficijens da koristis.... Samo sto još nisam cuo da sam proizvodjac to i izvozi. Bices zasta prvi. U bugarskoj Preduzece koje ima hladnjacu i to po HACCPu , ima svojih 20 hektara maline. one visoke. I Gotova stvar. Njima to i nije neki veliki izdatak Jedna parcela od 20 hektara i mirna backa. Isto je i u Poljskoj. E kad nas je ta situacija malcice drugacija... Zato moraju da se rade grupni sertifikati, pa da svima bude jasno. Slazem se da su ti mnogobrojni ppropisi otezavajuci faktor a cesto su potpuno bezvezni... Nora virus nije bezveze. Mi smo muni na njega, al od njega skandinavci umiru. No opet, ko oce nadje nacin. Ko nece, nadje razlog.
 
Poslednja izmena:
sto se tice GAP-a imam jedno pismo od letos od jednog saradnika da kazem:
"od novih troskova imaces analize na pesticide , teske metale , analizu vode a vrlo verovatno i na noro virus. takodje moras imati i izgredjen wc (ne bas uz malinjak ) dovedenu vodu za pranje ruku, rukavice za branje maline kape za kosu , sanitarne knjzice za berace i kontejner za odlaganje ambalaze od prskanja maline i to da ima mogucnost zakljucavanja. moras imati u okviru domacinstva i posebno zakljucanu policu gde ces drzati samo preparate za malinu. prskalice ti moraju takodje biti sertifikovane i u skladu sa nasim propisima. hladnjaci kojoj ces predavati mora imati uveden haccp standard i tvoju robu mora drzati u odvojenom delu , naime ne sme biti pomesana sa malinom koja nema euro gap sertfikat...
dakle ceka te da platis jos zamrzavanje, lagerovanje, ambalazu i naravno prebiranje i dobijanje finalnog proizvoda koji pak iziskuje drugu ambalazu. ako ces biti izvoznik onda moras registrovati firmu, u okviru koje moras imati bar jednog zaposlenog za koga moras placati poreze i doprinose i agencijskog knjigovodju koga isto tako moras placati "
kupac sa kojim sam u ozbiljnim pregovorima i koji ce nase malinjake posetiti iduce nedelje trazi kao uslov kupovine GAP sertifikat i spreman je da malinu sa ovakvim sertifikatom plati ...PO ISTOJ CENI kao staru ! Dadada

Nisam siguran da te iste propise i mere primenjuju u Evropi i kada uvoze voce iz Juzne Amerike?
 
2006-2010 średnia 2011 2012 w tys. ton 2011=100
Ogółem 512 531 557 105,0
Truskawki 184 166 150 90,4
Maliny 73 118 127 107,7
Porzeczki 185 170 195 114,7
Agrest 15 15 16 111,8
Pozostałe 55 62 69 111,3

poljaci izasli sa podatcima o nabranim kolicinama malina za 2012 godinu i iznose 127 000tona,a srbija sa prvog mesta na 38 000 tona tako da vise nismo sigurni snabdevaci maline u svetu neko je dobro odradio posao. poljska ko cile i srbija zajedno katastrashno hahaaaa al tako je kad poljacima samo povrsine do 2008 imaju subvenciju od 400 eur po h i 0,20 eur centi po predatom kg malina ,
 
Poslednja izmena:
2006-2010 średnia 2011 2012 w tys. ton 2011=100
Ogółem 512 531 557 105,0
Truskawki 184 166 150 90,4
Maliny 73 118 127 107,7
Porzeczki 185 170 195 114,7
Agrest 15 15 16 111,8
Pozostałe 55 62 69 111,3

poljaci izasli sa podatcima o nabranim kolicinama malina za 2012 godinu i iznose 127 000tona,a srbija sa prvog mesta na 38 000 tona tako da vise nismo sigurni snabdevaci maline u svetu neko je dobro odradio posao. poljska ko cile i srbija zajedno katastrashno hahaaaa al tako je kad poljacima samo povrsine do 2008 imaju subvenciju od 400 eur po h i 0,20 eur centi po predatom kg malina ,

Samo vi slusajte Terzica i one bandite oko njega. i nema problema. Malina ce svakako u Srbiji nestati. Moš da se kladis. Da li bi malinari iz Arilja i okoline bili sretni da po hektaru malina dobiju 400 evra.. Pay ne bi to ni osteili. Vazno da se trazi od Drzave Srbije da malinarima garantje cenu, i da kazni i poljake i Čileance. A taj terzic laže kako oce, a da pri tom nema ni struk svoje maline.
 
tako sam i mislio da krenem, sa nekim domacim proizvodima kojih trenutno nema u nasim prodavnicama,imam prostor sa mokrim cvorom,ali ne i mesto za skladistenje,ali sam siguran da mi prodaja nije problem,ja samo neznam koja je procedura i dali ima razlike u papirologiji ako se krene kao poljo domacinstvo radnja ili doo,i kako da legalno prodam proizvod kupcu kog vec imam...
 

Back
Top