Kako najbrze i najednostavnije objasniti logiku ateizma?


Логика атеисте је много здравија и реалнија него логика верника, али ипак су пусти у духовном смислу. Ја не могу да прихватим атеизам као своју идеологију јер сам ипак духовно биће, али јесам прихватио паганизам који је у пракси натурализам. Богови и богиње су стварни зато што су они описи за природне појаве. Митови и легенде јесу бајке, али и то су описи како делује природа.
 
Логика атеисте је много здравија и реалнија него логика верника, али ипак су пусти у духовном смислу. Ја не могу да прихватим атеизам као своју идеологију јер сам ипак духовно биће, али јесам прихватио паганизам који је у пракси натурализам. Богови и богиње су стварни зато што су они описи за природне појаве. Митови и легенде јесу бајке, али и то су описи како делује природа.

Pa i ti si vernik.
Znaci ateisti zdraviji id tebe?

Tema nije sta je zdravije vec kako objasniti logiku ateista.
 
Znaci Ateizma to jest ateista.

Da vas cujem?

Koja bre logika. Ateizam je neverovanje u bogove (ma koji to bili).

Логика атеисте је много здравија и реалнија него логика верника, али ипак су пусти у духовном смислу. Ја не могу да прихватим атеизам као своју идеологију јер сам ипак духовно биће, али јесам прихватио паганизам који је у пракси натурализам. Богови и богиње су стварни зато што су они описи за природне појаве. Митови и легенде јесу бајке, али и то су описи како делује природа.

A koja je veza duhovnog i bogova? Ako jesmo duhovna bica (a jesmo) onda smo svi, ako nismo, onda niko nije. Pa cak i religije (bar vecina njih) nema veza sa duhovnoscu.
 
Poslednja izmena:
Znaci Ateizma to jest ateista.

Da vas cujem?

Sistem mišljenja koji kvalitet postojanja pridaje onome čije je postojanje iskustveno proverljiva činjenica, a u slučaju kada je to problematično (Bog) odbacuje ga.
Ne baš logički ispravno mišljenje (s obzirom da je agnosticizam logički najispravniji). Ali ateizam, sa strane logike za koju pitaš, ima mnogo više osnova nego religioznost.
 
Sistem mišljenja koji kvalitet postojanja pridaje onome čije je postojanje iskustveno proverljiva činjenica, a u slučaju kada je to problematično (Bog) odbacuje ga.
Ne baš logički ispravno mišljenje (s obzirom da je agnosticizam logički najispravniji). Ali ateizam, sa strane logike za koju pitaš, ima mnogo više osnova nego religioznost.

A gde se i kako ateizam i agnosticizam iskljucuju? Zasto mislis da su nespojivi?
 
vera je izbacena kao suvisno osecanje. nada i dalje postoji ali u smislu ako se slucajno desi onako kako bi zeleli a ne da ce te neko nagraditi ako si dobar.

volis koga treba , ko ti nije bitan nije ti bitan .

zato ateisti nisu seijske ubice i ludaci.zivot se ceni i postuje i uziva sto je vise moguce u njemu.

postoji LICNO misljenje o raznim stvarima cak i kad nije u skladu sa zvanicnom verzijom.( TE na primer , neko misli da je validna teorija , neko misli da nije u zavisnosti od licnog MISLJENJA)

ILI NAJKRACE MISLITI .

- - - - - - - - - -


Ateizam objasnjen u 45 sekundi:::

muckaj par milijardi godina , mozda se i sklopi.

a po vasem bog je bas tako nastao sam od sebe
 
A gde se i kako ateizam i agnosticizam iskljucuju? Zasto mislis da su nespojivi?

Prilično je prosto: agnosticizam odbija donošenje problematičnog suda i samo priznaje da je problematičan (ne može se reći da li bog postoji ili ne postoji). Teizam s druge strane donosi sud koji se može problematizovati jednako kao i ateizam (bog postoji / bog ne postoji, oba suda su jednako problematična).
Ateizmu pridajem veći legitimitet samo jer je intuitivno bliži načinu na koji funkcioniše logika, a to je da je za postojanje fenomena prvenstveno potrebna aktualizacija istog u iskustvu. Međutim, kod pojma Boga, koji je po prirodi transcendentan, donošenje bilo kakvog suda logički nema smisla, tako da su obe tvrdnje na istom nivou istinitosti.
 
Koja bre logika. Ateizam je neverovanje u bogove (ma koji to bili).



A koja je veza duhovnog i bogova? Ako jesmo duhovna bica (a jesmo) onda smo svi, ako nismo, onda niko nije. Pa cak i religije (bar vecina njih) nema veza sa duhovnoscu.

Атеисти тврде да нисмо. И не знају шта је то душа, Ти након смрти идеш у неки од светова богова и чекаш своје поновно рођење.
 
Атеисти тврде да нисмо. И не знају шта је то душа, Ти након смрти идеш у неки од светова богова и чекаш своје поновно рођење.


Ti rece da je njihova logika zdravija?.
Znaci to sto sada pricas nije istina po tvojoj malopredjasnjoj logici.
 
Атеисти тврде да нисмо. И не знају шта је то душа, Ти након смрти идеш у неки од светова богова и чекаш своје поновно рођење.

dusu mozes definisati kao svest, iskustvo i ucenje .

i imaju je i zivotinje .potrazi negde sam stavljao dobre primere zivotinjske svesti.
 
Prilično je prosto: agnosticizam odbija donošenje problematičnog suda i samo priznaje da je problematičan (ne može se reći da li bog postoji ili ne postoji). Teizam s druge strane donosi sud koji se može problematizovati jednako kao i ateizam (bog postoji / bog ne postoji, oba suda su jednako problematična).
Ateizmu pridajem veći legitimitet samo jer je intuitivno bliži načinu na koji funkcioniše logika, a to je da je za postojanje fenomena prvenstveno potrebna aktualizacija istog u iskustvu. Međutim, kod pojma Boga, koji je po prirodi transcendentan, donošenje bilo kakvog suda logički nema smisla, tako da su obe tvrdnje na istom nivou istinitosti.
Uglavno je to u redi, ali evo sto ne valja. Ateizam nije tvrdnja da bog ne postoji, vec neverovanje u boga. Znaci dvojac teizam-ateizam se odnoci na verovanje. Dok se dvojac gnosticizam agnosticizam odnosi na znanje (t.j. na mogucnost znanja. Iz tih razloga Atista moze biti istovremeno i agnostik, a cak i gnostik. Isto tako i teista (mada je regje da teista bude agnostik, vecinom su gnostici)
 

Back
Top