КАКО ЈЕ У СРБИЈИ СМАЊЕНА НЕЗАПОСЛЕНОСТ

statisika je umece manipulisanjem brojkama...
Свуда у свету када се рачуна просечна плата користи се аритметичка средина (сабирање свих плата и њигово дељење бр. плата). Многи статистичари кажу да је то погрешно јер ако нпр. имаш једног човека са платом 10000 и 10 са 100 дпбија се да је просечна плата 1000. Ово је екстремни пример али суштина је иста.
 
Свуда у свету када се рачуна просечна плата користи се аритметичка средина (сабирање свих плата и њигово дељење бр. плата). Многи статистичари кажу да је то погрешно јер ако нпр. имаш једног човека са платом 10000 и 10 са 100 дпбија се да је просечна плата 1000. Ово је екстремни пример али суштина је иста.

Ovo oko plate moglo bi se i drugačije.Primer:Imamo dva radnika koji tovare dva kamiona sa peskom.Jedan je natovario kamion za dva sata a drugi je za 8 sati došo do polovine.Mislim da je jasno nebi trebalo da imaju istu platu valjda je to logično.
 
Ovo oko plate moglo bi se i drugačije.Primer:Imamo dva radnika koji tovare dva kamiona sa peskom.Jedan je natovario kamion za dva sata a drugi je za 8 sati došo do polovine.Mislim da je jasno nebi trebalo da imaju istu platu valjda je to logično.

Слажем се са тобом. Овој други би требао да има 16 пута мању плату.

Али мој пример је био везан за манипулацију статистичких података. Иако су математички тачни они не представљају праву слику друштва. Код нас је аритметички просечна плата 45000. Технички није лаж иако већина има плату мању од тога.
 
"Statistika naša dika, što poželiš to naslika". :) Što se tiče tog računanja prosečnih plata, neki "istraživači" (mada bih ja njih drugačije nazvao, ali nema smisla zbog finog sveta sa foruma) su dokazivali da je za vreme i nakon svetske ekonomske krize došlo do rasta proseka plata, tj. da smo mi svi zapravo kreteni i da tripujemo da živimo lošije. Šta je bila poenta... Posao su tad gubili obični radnici, šljakeri koji su radili za minimalac, a menadžeri, političari, ministri i ostala bratija su ostajali na poslovima. Prostim sabiranjem npr. menadžerske plate od 100.000 i plata 2 obična radnika od 25.000, dobijamo prosečnu platu 50.000. Otpustiš jednog šljakera, ostaviš mu kuću bez prihoda, ali nam je prosek sada preko 60.000, bravo za nas...
 
oterali su nezaposlene u inostranstvo,
i time fakticki smanjili broj nezaposlenih...
statisika je umece manipulisanjem brojkama...
Bas tako!Sto god vise pametnih i sposobnih ode zauvek napolje,to je njima ovde bolje i sigurnije.

- - - - - - - - - -

Слажем се са тобом. Овој други би требао да има 16 пута мању плату.

Али мој пример је био везан за манипулацију статистичких података. Иако су математички тачни они не представљају праву слику друштва. Код нас је аритметички просечна плата 45000. Технички није лаж иако већина има плату мању од тога.
NE mora uvek statistika da daje pravu sliku,kao sto niti ne moze dati resenje za postojece ekonomske probleme.Ona je tu vise zbog vlasti,a mnogo manje zbog ekonomije.
 
"Statistika naša dika, što poželiš to naslika". :) Što se tiče tog računanja prosečnih plata, neki "istraživači" (mada bih ja njih drugačije nazvao, ali nema smisla zbog finog sveta sa foruma) su dokazivali da je za vreme i nakon svetske ekonomske krize došlo do rasta proseka plata, tj. da smo mi svi zapravo kreteni i da tripujemo da živimo lošije. Šta je bila poenta... Posao su tad gubili obični radnici, šljakeri koji su radili za minimalac, a menadžeri, političari, ministri i ostala bratija su ostajali na poslovima. Prostim sabiranjem npr. menadžerske plate od 100.000 i plata 2 obična radnika od 25.000, dobijamo prosečnu platu 50.000. Otpustiš jednog šljakera, ostaviš mu kuću bez prihoda, ali nam je prosek sada preko 60.000, bravo za nas...

Slažem se da menađžeri imaju visoke plate,vreme šljakera je prošlo jer "oruk "izgubio vrednos.Svaki dobar menađžer ne samo da ima veliku platu već i odgovornost.Ako firmi ide loše može i mometalno da izgubi poso.Kapitalizam je neumoljiv.
 
Slažem se da menađžeri imaju visoke plate,vreme šljakera je prošlo jer "oruk "izgubio vrednos.Svaki dobar menađžer ne samo da ima veliku platu već i odgovornost.Ako firmi ide loše može i mometalno da izgubi poso.Kapitalizam je neumoljiv.

Код нас једном кад упливаш у мениђерске воде никад не излазиш, него само мењаш мениђерска места, плата астрономска а како се мениђерише види се по томе како нам је.
 
Код нас једном кад упливаш у мениђерске воде никад не излазиш, него само мењаш мениђерска места, плата астрономска а како се мениђерише види се по томе како нам је.

To može samo dotle dok je tuđe.Ovdi može samo dotle dok firmi dobro ide,kada firmi krene nizbrdo onda i dobri radnici moraju da napuštaju brod.
 
Zavisi od firme do firme. U javnim preduzećima je skroz normalno da direktor ima par hiljada evra platu, službeni auto, telefon, 2-3 sekretarice i ako firma propada. U privatnom sektoru to ne može baš tako. Mada, mislim da smo apsolvirali da smo mi kao neki paralelni univerzum u odnosu na civilizovan svet. Sve što je tamo normalno, ovde nije, i obrnuto.
 
Zavisi od firme do firme. U javnim preduzećima je skroz normalno da direktor ima par hiljada evra platu, službeni auto, telefon, 2-3 sekretarice i ako firma propada. U privatnom sektoru to ne može baš tako. Mada, mislim da smo apsolvirali da smo mi kao neki paralelni univerzum u odnosu na civilizovan svet. Sve što je tamo normalno, ovde nije, i obrnuto.

Nije normalno
 
Свуда у свету када се рачуна просечна плата користи се аритметичка средина (сабирање свих плата и њигово дељење бр. плата). Многи статистичари кажу да је то погрешно јер ако нпр. имаш једног човека са платом 10000 и 10 са 100 дпбија се да је просечна плата 1000. Ово је екстремни пример али суштина је иста.

Pa i ne baš - u ozbiljnim statistikama ozbiljnih država ;) se pojavljuju najmanje dve vrednosti, prosek i, pre svega, medijan. Aritmetički prosek je to što si opisao - saberu se sve plate, podeli brojem učesnika i dobije "prosečna plata". Medijan, naprotiv, daje vrednost srednjeg člana u sortiranom nizu.

Recimo, ako imamo plate od 400, 900, 1000, 1100, 1100, 1200, 1400, 2000, 4000, 9500, 220000:

Prosek: 22.055 = 242.600 / 11
Medijan: 1.200 (400, 900, 1.000, 1.100, 1.100, 1.200, 1.400, 2.000, 4.000, 9.500, 220.000)

Prosek ima problem sa ekstremnim vrednostima, jer, kao u primeru, čak i jedna vrednost može da značajno pomeri prosek na dole ili na gore. Ali, iz proseka, znajući broj učesnika, možemo lako izračunati ukupni volumen (ovde 242.600)
Medijan je relativno imun na ekstremne vrednosti, i one ne "vuku" medijan ni na jednu stranu. Što je broj učesnika veći, medijan je sve bolji i bolji pokazatelj, a kod visine plata to obično jeste ispunjeno, ako se uzimaju veliki uzorci (cela država, svi zaposleni u određenoj branši, i slično).

Recimo, u Švajcarskoj je u 2014 medijan plata bio 6.189 CHF, što znači da je tačno polovina zaposlenih primala više od 6.189 CHF mesečno, ali je zato ona druga polovina primala manje od 6.189 CHF mesečno. Korisno je i znati kako otprilike izgleda raspodela visine plata, pa Švajcarci navode da je 10% onih sa najnižim platama primalo manje od 3.886 CHF mesečno, dok je 10% najbolje plaćenih primalo više od 11.512 CHF mesečno. U Švajcarskoj je granica siromaštva za samce 2011. godine bila na oko 2.200 CHF mesečno, a za četvoročlanu porodicu sa dvoje dece oko 4.050 CHF. Sve navedene brojke su bruto iznosi.


Postoji li ovakva statistika i za Srbiju (i ostale exYU i balkanske države) negde na netu?
 
Poslednja izmena:

Back
Top