Banovic Strahinja
Ističe se
- Poruka
- 2.309
Sada imamo jasniju sliku o "Danu oslobođenja" tarifama Donalda Trampa i njihovom uticaju na druge trgovinske nacije, uključujući i same Sjedinjene Američke Države. Američka administracija tvrdi da će ove tarife na uvoz smanjiti trgovinski deficit SAD-a i rešiti ono što smatra nepravednim i nerecipročnim trgovinskim praksama. Tramp je izjavio da će ovaj dan zauvek biti zapamćen kao dan kada je američka industrija ponovo rođena i kada je sudbina Amerike povraćena.
"Recipročne" tarife su osmišljene da nametnu troškove drugim zemljama ekvivalentne polovini troškova koje navodno nameću američkim izvoznicima putem tarifa, manipulacije valutom i necarinskih barijera na američku robu. Svaka nacija je dobila broj tarifa koji će se primenjivati na većinu proizvoda. Značajni sektori koji su izuzeti uključuju čelik, aluminijum i motorna vozila, koji su već podložni novim tarifama.
Iako neke zemlje zaista naplaćuju više tarife na američku robu nego što SAD nameće na njihov izvoz, a tarife "Dana oslobođenja" navodno predstavljaju samo polovinu pune recipročne stope, proračuni koji stoje iza njih su sumnjive. Na primer, necarinske mere su poznate po tome što ih je teško proceniti i "podložne su velikoj nesigurnosti", prema jednoj nedavnoj studiji.
Druge zemlje će verovatno odgovoriti sa odmaznim tarifama na američki uvoz. Kanada (najveće odredište za američki izvoz), EU i Kina su izjavljile da će uzvratiti recipročno.
Za procenu uticaja ovog trgovinskog sukoba koristi se globalni model proizvodnje, trgovine i potrošnje robe i usluga. Slični simulacijski alati – poznati kao "modeli računarske opšte ravnoteže" – naširoko koriste vlade, akademici i konsultantske firme za evaluaciju promena politike.
Scenario s recipročnim carinama
Prvi model simulira scenario u kojem SAD nameće recipročne i nove tarife, dok druge zemlje odgovaraju ekvivalentnim tarifama na američku robu. Procene promena u BDP-u zbog američkih recipročnih tarifa i odmaznih tarifa drugih država prikazane su u tabeli.
Tarife smanjuju BDP SAD-a za 438,4 milijarde dolara (1,45%). To predstavlja smanjenje od 3.487 dolara po domaćinstvu godišnje, što je veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji.
Relativno najveće smanjenje BDP-a beleže Meksiko (2,24%) i Kanada (1,65%), jer ove zemlje izvoze preko 75% svojih proizvoda u SAD. Meksička domaćinstva gube 1.192 dolara godišnje, dok kanadska gube 2.467 dolara.
Vijetnam (0,99%) i Švajcarska (0,32%) takođe beleže značajne padove u BDP-u.
Neke zemlje, poput Novog Zelanda (0,29%) i Brazila (0,28%), ostvaruju porast BDP-a jer imaju niže tarife. Novi Zeland beleži dobit od 397 dolara godišnje po domaćinstvu.
Ukupni globalni BDP opada za 500 milijardi dolara (0,43%), što potvrđuje pravilo da trgovinski ratovi štete svetskoj ekonomiji.
Scenario bez odgovora na Trampove carine
U drugom scenariju, modelovanje prikazuje šta se dešava ako druge zemlje ne reaguju na tarife koje nameću SAD. Promene u BDP-u odabranih zemalja predstavljene su u tabeli ispod.
Zemlje koje se suočavaju sa relativno visokim tarifama SAD-a i izvoze veliki deo svojih proizvoda u SAD beleže najveće proporcionalne padove u BDP-u. Među njima su Kanada, Meksiko, Vijetnam, Tajland, Tajvan, Švajcarska, Južna Koreja i Kina.
Zemlje sa relativno niskim novim tarifama ostvaruju dobit, pri čemu Ujedinjeno Kraljevstvo beleži najveći porast BDP-a.
Tarife smanjuju BDP SAD-a za 149 milijardi dolara (0,49%) zbog povećanja troškova proizvodnje i cena za potrošače u SAD.
Ukupni BDP ostatka sveta opada za 155 milijardi dolara, što je više od dvostrukog pada u poređenju sa scenarijem kada su postojale odmazde. Ovo pokazuje da ostatak sveta može smanjiti gubitke uz odmazdu, dok odmazda donosi lošiji ishod za SAD.
Ranije objave tarifa od strane administracije Trumpa poremetile su međunarodnu trgovinu, a uzajamne tarife dodatno pogoršavaju situaciju. Na kraju, SAD bi mogle pretrpeti najveće štete.
"Recipročne" tarife su osmišljene da nametnu troškove drugim zemljama ekvivalentne polovini troškova koje navodno nameću američkim izvoznicima putem tarifa, manipulacije valutom i necarinskih barijera na američku robu. Svaka nacija je dobila broj tarifa koji će se primenjivati na većinu proizvoda. Značajni sektori koji su izuzeti uključuju čelik, aluminijum i motorna vozila, koji su već podložni novim tarifama.
Iako neke zemlje zaista naplaćuju više tarife na američku robu nego što SAD nameće na njihov izvoz, a tarife "Dana oslobođenja" navodno predstavljaju samo polovinu pune recipročne stope, proračuni koji stoje iza njih su sumnjive. Na primer, necarinske mere su poznate po tome što ih je teško proceniti i "podložne su velikoj nesigurnosti", prema jednoj nedavnoj studiji.
Druge zemlje će verovatno odgovoriti sa odmaznim tarifama na američki uvoz. Kanada (najveće odredište za američki izvoz), EU i Kina su izjavljile da će uzvratiti recipročno.
Za procenu uticaja ovog trgovinskog sukoba koristi se globalni model proizvodnje, trgovine i potrošnje robe i usluga. Slični simulacijski alati – poznati kao "modeli računarske opšte ravnoteže" – naširoko koriste vlade, akademici i konsultantske firme za evaluaciju promena politike.
Scenario s recipročnim carinama
Prvi model simulira scenario u kojem SAD nameće recipročne i nove tarife, dok druge zemlje odgovaraju ekvivalentnim tarifama na američku robu. Procene promena u BDP-u zbog američkih recipročnih tarifa i odmaznih tarifa drugih država prikazane su u tabeli.
Tarife smanjuju BDP SAD-a za 438,4 milijarde dolara (1,45%). To predstavlja smanjenje od 3.487 dolara po domaćinstvu godišnje, što je veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji.
Relativno najveće smanjenje BDP-a beleže Meksiko (2,24%) i Kanada (1,65%), jer ove zemlje izvoze preko 75% svojih proizvoda u SAD. Meksička domaćinstva gube 1.192 dolara godišnje, dok kanadska gube 2.467 dolara.
Vijetnam (0,99%) i Švajcarska (0,32%) takođe beleže značajne padove u BDP-u.
Neke zemlje, poput Novog Zelanda (0,29%) i Brazila (0,28%), ostvaruju porast BDP-a jer imaju niže tarife. Novi Zeland beleži dobit od 397 dolara godišnje po domaćinstvu.
Ukupni globalni BDP opada za 500 milijardi dolara (0,43%), što potvrđuje pravilo da trgovinski ratovi štete svetskoj ekonomiji.
Scenario bez odgovora na Trampove carine
U drugom scenariju, modelovanje prikazuje šta se dešava ako druge zemlje ne reaguju na tarife koje nameću SAD. Promene u BDP-u odabranih zemalja predstavljene su u tabeli ispod.
Zemlje koje se suočavaju sa relativno visokim tarifama SAD-a i izvoze veliki deo svojih proizvoda u SAD beleže najveće proporcionalne padove u BDP-u. Među njima su Kanada, Meksiko, Vijetnam, Tajland, Tajvan, Švajcarska, Južna Koreja i Kina.
Zemlje sa relativno niskim novim tarifama ostvaruju dobit, pri čemu Ujedinjeno Kraljevstvo beleži najveći porast BDP-a.
Tarife smanjuju BDP SAD-a za 149 milijardi dolara (0,49%) zbog povećanja troškova proizvodnje i cena za potrošače u SAD.
Ukupni BDP ostatka sveta opada za 155 milijardi dolara, što je više od dvostrukog pada u poređenju sa scenarijem kada su postojale odmazde. Ovo pokazuje da ostatak sveta može smanjiti gubitke uz odmazdu, dok odmazda donosi lošiji ishod za SAD.
Ranije objave tarifa od strane administracije Trumpa poremetile su međunarodnu trgovinu, a uzajamne tarife dodatno pogoršavaju situaciju. Na kraju, SAD bi mogle pretrpeti najveće štete.