Imao Crnogorac problema da zachne sa mladom zzenom, da dobije najzad sina.
Chuo da u Ljubljani ima lekara i specijalista za tu rabotu pa se spakovao sa zzenom i na voz do Slovenije.
Tamo oboje pregledali i ustanovili, da nije problem u zzeni vec' u njemu.
Toga jako pogodi. Bude ga mnogo sramota, kako c'e sad pred varosh, shta da kazze a toliko lajao o zzeni, nesposobnici.
Dok su se vrac'ali nazad u Crnu Goru, udje u kupe mlad vojnik da sedne. Tu se on doseti i posle malo priche upita vojnika,
bacajuc'i i namigajuc'i glavom na zzenu.
"El bi moju zzenu...?"
Vojnik porumene, i odgovori "pa bi..."
Izadje Crnogorac iz kupea da obave posao.
Vrati se malo kasnije, ali pochne da se snebiva i da misli da li c'e sve da uspe kako treba.
Upita, vojnika ponovo, "El bi moga moju zzenu..."
Vojnik naravno, ne odbi, "pa mogao bi..."
Zavrshi se i to ali Crnogorac poche opet da se snebiva i brine. Pa pochne opet vojniku da dosadjuje.
"El bi mogao josh jednom moju zzenu Sokole...?"
Vojnik sav ozaren i srec'an mu odgovori.
"Pa rado bi ja, ali ostao sam bez kurtona!!!"