Kafić Кафана код два бела голуба

  • Začetnik teme Začetnik teme acabg
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
519672841_122211769172088736_2277129208146632179_n.jpg
 
auuu, pa ti bre si izgubljen u nekoj prasumi afrike.
ovaj tvoj ljubljeni avcic tim je bas , tvoj i samo tvoj u svakom pogledu.
eno , nikolic i njegovi , vikendice a ti , nis.
samo si maznuo citav soliter od radnika koji nisu mogli da placaju dazbine.
Lahko je tebi.
Tito ti je to omogucio...da ^postanes kapitaLJISTA
AV, Vulin i Dačić, sve tvoji iz tvoje crvene partije. Ista banda vas napravila i odgajila.
 
i sta kazes <reefere Logor banjica je bio ,
vrtic, ili su tamo izdajice , ubijali ..
evo , u Uzice bio jednom jedan gigant , zvan Cveta Dabic , koja je zaposljavala do 3000 radnika pretezno zena...
1753146193426.png

a sada ruina..kapitaLjisti je unistili.
inace pogledaj sta i gde je mlada devojka i ubijena

Tkačka radionica sa radom počinje 03. maja 1901. godine. Bila je ova fabrika i kroz dalju istoriju simbol industrijskog razvoja grada, ženskog preduzetništva, u datim istorijskim okolnostima otpora okupatoru i kasnije socijalističkog samoupravljanja i posleratnog industrijskog razvoja Užica.

Godine 1946. kada i Užice dobija prefiks Titovo, "Tkačka radionica" poneće ime Cvete Dabić, koja je od svoje 13 godine bila radnik u tkačnici, a kao član KPJ 1942. godine, streljana je u logoru Banjica u Beogradu.

Ko je bila žena po kojoj je fabrika u Užicu nosila ime?

Cveta Dabić od svoje 13. godine radila je u užičkoj Tkačnici. Rano je pristupila sindikalnom pokretu i bila aktivna u društvu Abrašević. Nakon okončanja prvog braka, udala se za Vukolu Dabića, mašin bravara u Tkačnici, predratnog sindikalnog radnika, komandanta Užica za vreme Užičke republike 1941. godine. Bila je sekretar partijske organizacije u Tkačnici pre Drugog svetskog rata.

Cveta Dabić
Cveta Dabić / Izvor: Foto: uzicanstveno.rs
1753146127154.png

Kao član upravnog odbora sindikalne podružnice tekstilnih radnika učestvovala je u svim akcijama koje je preuzimao radnički pokret u Užicu. Zbog aktivnosti među radnicima, otpuštena je sa posla 1934. godine i hapšena nekoliko puta. Učestvovala je u pripremi ustanka 1941, kada je postala član OK KPJ za užički srez.

Nakon pada Užičke republike, prešla je sa partizanskim jedinicama u Sandžak, odakle je kasnije vraćena za ilegalni rad u užički kraj. Uhvaćena je u selu Staparima, decembra 1941. Odvedena je u užički zatvor, a odatle u logor na Banjici, gde je 1942. streljana.

Užička Tkačnica je od 1946. nosila njeno ime.
 

Back
Top