Jutro u borovoj šumi

[Neprilagođena]

Jutro u borovoj šumi je slika ruskih slikara Ivana Šiškina i Konstantina Savickog.

Ova slika iz 1889. godine postala je veoma popularna i bila reprodukovana u pop kulturi i na raznim predmetima.
Danas se slika nalazi u Državnoj Tretjakov galeriji u Moskvi.

Slika Jutro u borovoj šumi je izvanredna slikarska fantazija koja prelazi granice čistog realizma, koji je razvijen od strane mnogih drugih ruskih slikara tog doba.
Za temu ove slike Ivan Šiškin je izabrao jedan od njegovih omiljenih motiva, rusku bujnu borovu šumu
i veruje se da je naslikao borove u blizini mesta Narva-Joesu u Estoniji, gde je često voleo da boravi leti.
Prema skici Šiškina, Konstantin Savicki naslikao je medvede na slici.
Na slici Jutro u borovoj šumi opisan je treptaj života u borovoj šumi na početku dana.
Kroz drveće se rasipa magla, dok se naziru laki ružičasti vrhovi ogromnih borova, hladne senke u šikarama.
Majka medvedica i njena tri mladunca dopunjuju ovaj lep prikaz borova.
Slika je popularna po zabavnoj radnji.
Može se osjetiti dubina jaruga, snaga stoletnog drveća...
I sunčeva svetlost koja bojažljivo proviruje u ovu gustu šumu.....
Na Šiškinovim platnima vide se najmanje iglice, oseti se hrapavost kore, čini se da se oseti i miris borova.
Čini se da možete čuti pucketanje stabala stoletnih borova ....Videti beskonačnost šume...
A čini se da se medved nacrtan s desne strane divi prekrasnom jutru.


Lepršavi medvjedići osjećaju približavanje jutra.A mi?
Mi smo promatrači divljine i njenih stanovnika.....

Šiškin je bio besprijekorno bio upućen u šumsku floru, primijetio je i najmanje greške na crtežima svojih učenika
- ili kora breze nije prikazana na ovaj način, ili bor izgleda kao lažni.
Međutim, ljudi i životinje u njegovim radovima oduvijek su rijetkost.
Tu je Savicki priskočio u pomoć. Inače, ostavio je nekoliko pripremnih crteža i skica s mladuncima - tražio je prikladne poze.
„Jutro u borovoj šumi“ izvorno nije bilo „Jutro“:
Slika se zvala „Medveđa porodica u šumi“, a na njoj su bila samo dva medveda.

 

[Neprilagođena]

Slika „Porodica medvjeda u šumi“ prvi put je predstavljena javnosti na XVII pokretnoj izložbi u aprilu 1889. godine,
a uoči izložbe platno je kupio Pavel Tretjakov za 4.000 rubalja. Od te sume, Ivan Ivanovič je dao svom koautoru četvrti deo - hiljadu rubalja,
što je prouzrokovalo da se njegov stari prijatelj uvrijedi: računao je na pravedniju procjenu njegovog doprinosa slici.
Međutim, kasnije je Savitsky našao snage da se pomiri sa Šiškinom, iako više nisu radili zajedno i više nisu zajedno provodili odmore.
Kada je platno dostavljeno trgovcu Pavlu Tretjakovu,on bio je ogorčen:



Tretjakov je vidio da je slika imala dva potpisa.
Sama činjenica prisustva imena “osrednjeg” Savitskog pored velikog Šiškina automatski je smanjila tržišnu vrijednost slike .
Ispostavlja se da sliku nije naslikao sam Šiškin, već i Savitski, "nekakav tamo", koji je, kako je sam vjerovao Tretjakov,
bio potpuno nesposoban da radi sa bojom - sva njegova platna su bila namjerno sjajna ili nešto zemljano. - siva....
dok su Šiškinove slike imale volumen i dubinu...
Zbog toga je Tretjakov naredio da se izbriše potpis Savitskog, kako ne bi omalovažavao Šiškina. I uopšte, preimenovao je samu sliku -
rekao je da slika ne govori o medvedima već o onoj magičnoj zlatnoj svetlosti, koja kao da ispunjava celu sliku.



Savitsky je kasnije plemenito odbio autorska prava i dugo su medvjedi pripisivani Shishkinu.
Očito je da je kolekcionarska želja bila zakon,i ostao je samo Šiškinov potpis,

Slika je nevjerojatno popularna, može se tvrditi da je ovo, u modernim terminima, najpopularnija slika. Tome su pomogli omoti bombona od najskupljih i najslasnijih slatkiša u sovjetsko doba, stolnjaci, pokrivači i zidne prostirke.... A medvjedi prikazani u prvom planu poznati su među širokom populacijom.​

​

​

​

​

​

​

 

[Neprilagođena]

Umetnički kritičari iskreno priznaju da ne znaju istoriju slike.
U radu se oseća ruka Šiškina.No Šiškin nije slikao životinje.
Tu se postavljaju pitanja. Ili je Šiškin pozvao Konstantina Apolonoviča da na sliku doda tri medvjeda, ili je sam Savitsky dao prijedlog ?
I da li je Savicki možda prvi naslikao medvede , pa je predložio sam Šiškinu da ih smesti u borovu šumu?






JOŠ JEDNA PRIČA O BOROVOJ ŠUMI

1888. porodično su se odmarali Šiškin sa ćerkama i Savitcki sa porodicom.
I tu je Savicki nacrtao strip crtež za Kseniju Šiškinu: majka-medved gleda kako se igraju njena tri medveda. I dvoje djece bezbrižno se jure, a jedan medvjed - negdje u šumi, kao da čeka nekoga ...
Šiškin, koji je vidio sliku prijatelja, dugo nije mogao da skine oči s mladunaca.
O čemu je razmišljao? Možda se umetnik setio da su paganski votyaki, koji su još živeli u šumama u blizini Jelabuge, verovali da su medvedi najbliži rođaci ljudima...
"Ovim medvedima je potrebna dobra pozadina", napokon je predložio Savicki. "Hajde da radimo zajedno.. "
A onda je Šiškin olovkom nacrtao sliku o budućnosti, prisećajući se kako je na ostrvu Gorodomlija, na jezeru Seliger, vidio moćne borove koji su letjeli uraganom ,bez korena i razbijenim na pola sličnim šibicama. Svako ko je vidio sličnu katastrofu lako će shvatiti: sam pogled na šumske divove rastrgane na dijelove uzrokuje da se ljudi zaprepaste i strahuju, a na mjestu gdje drveće pada u šumskom tkivu ostaje čudan prazan prostor - ista neisceljiva praznina nakon smrti voljenih formirana je i u srcu Šiškina..

Jutro u borovoj šumi -studija

​

 

[Neprilagođena]

No, narodna slika "Tri medvjeda" imala je dva autora.

**** Jedan od najukusnijih slatkiša, napravljen od debelog sloja bademovih pralina i pokriven debelim slojem glazirane čokolade, dobio je omot sa slikom Šiškina."Jutro u borovoj šumi"

Wrap candy.


Iznenađujuće, ovaj omotač je preživeo sve ratove i revolucije tragičnog dvadesetog veka.

"Jutro u borovoj šumi "će u narodu uvek imati dva autora :
I.I.Šiškin i Konstantin Savicki.