Izvršitelji mogu da vam zaplene svu imovinu, a da ništa ne dugujete?

Neno

Elita
Poruka
20.451

Javni izvršitelji mogu da vam zaključaju i prodaju imovinu. I to onda ako člana porodice ili prijatelja u nevolji koji ne može da otplati dug, prijavite da živi na vašoj adresi. Isto se može desiti i kada ne znate da je neko prijavljen na vašoj adresi.

Šta možete da uradite? Osobu koja je prijavljena na vašoj adresi ne možete da odjavite, ali možete da pasivizirate adresu. To podrazumeva označavanje u evidenciji nadležnog organa da građanin ne stanuje na adresi prijavljenog prebivališta ili boravišta.

zaplena387.jpg

– Pasiviziranje adrese u konkretnom slučaju znači da policija dođe na lice mesta, utvrdi da to lice o kojem govorimo ne živi na toj adresi. Njemu se ne odjavljuje prebivalište niti boravište, i dalje u ličnoj karti stoji ta adresa, ali je upisan u evidenciji da faktički ne živi na toj adresi. Donosi se rešenje, to rešenje se dostavlja i trećem licu. Sada, na koju adresu se šalje, to je malo upitno – rekao je jutarnjem programu Blica Nenad Vladić iz udruženja „Za krov nad glavom“.

Kada dođe do pasiviziranja adrese, građanin treba u roku od osam dana da prijavi stvarnu adresu stanovanja ili da izjavi žalbu.

– Zakon tako propisuje, jer na takvo rešenje postoje pravo žalbe. Nakon isteka do osam dana, vi takvo rešenje možete koristiti i u izvršnom postupku, gde biste dokazivali da su to vaše stvari, da tu vi živite, da je to vaš stan i tako dalje – objašnjava Vladić.

Ključni problem je dokazivanje da stan zaista pripada vama.

– Morate da čuvate nekakve ugovore o kupovini i tako dalje, morate da dokazujete šta je čije. Ja mislim da nas ova situacija stavlja u priliku da smo jako nepoverljivi jedni prema drugima. Došli smo u situaciju da zbog postojanja javnih izvršitelja koji deluju na način na koji deluju od 2011. godine, da se svi plašimo jedni drugih – smatra Vladić.

Šta je prebivalište, a šta boravište

Prebivalište je mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi i u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti (profesionalnih, ekonomskih, kulturnih…), a boravište je mesto u kome građanin privremeno boravi duže od 90 dana.


– Svi građani ove zemlje su dužni, prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, prijaviti i odjaviti prebivalište, a i boravište. Ali to ne čine i nemaju posledice, nažalost. Zato to i jeste danas veliki problem. Za neprijavljivanja prebivališta ili boravišta predviđena novčana kazna u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara. Ali evo, iz svog ličnog iskustva nikad nisam čuo da je iko bio novčano kažnjen za takav prekršaj – kaže Vladić.

Izvršitelji popisuju, plene i prodaju stvari sa one adrese na kojoj je dužnik prijavljen

Prijatelj ili član porodice zamolili su vas da ga prijavite na svoju adresu. Međutim, on se nalazi u nevolji i duguje novac, pa izvršitelji dolaze, plene i prodaju vašu imovinu. Iako mnogi ne znaju i ne očekuju ovako nešto, izvršitelji na to imaju zakonsko pravo.


– Godine 2011. godine je uvedena funkcija javnog izvršitelja, koji je u stvari privatni preduzetnik koji je preuzeo taj deo posla koji je nekada radio sud, u svoje ruke. Izvršitelji pod nekakvim izgovorom efikasnosti gledaju da vam naplate dugove kako bilo – objašnjava Vladić.

Lice koje je prijavljeno na vašu adresu može imati određena dugovanja, pa prema tome izvršitelji za prinudnu naplatu dugovanja dolaze da popišu, zaplene i prodaju stvari sa one adrese na koju je prijavljeno.

– Javni izvršitelj je dužan kada je u pitanju, na primer, popis pokretnih stvari, on mora da dođe na adresu prebivališta. Ne može da dođe tek tako negde, nego dolazi preko prebivališta. Imali smo situaciju u praksi da izvršenom dužniku bude prodata jedina nepokretnost. I na toj nepokretnosti je imao prijavljeno prebivalište. Nakon iseljenja, on ostaje bez jedinog doma, a ostalo mu je to prebivalište na toj adresi.

On ne može da prijavi novo prebivalište bez nove adrese, a on nema gde da prijavi. Stižu mu računi za Infostan, za struju, za sve ostalo, pokreću se izvršenja protiv dužnika za račune koje on je napravio. I sve mu se šalje na tu adresu, a on ne zna ništa o tome. I onda u toj situaciji, na primer, novom vlasniku stana će kucati javni izvršitelj i da njemu oduzima stvari iako dužnik više nema veze sa tim – ispričao je Vladić.


Blic
 
On ne može da prijavi novo prebivalište bez nove adrese, a on nema gde da prijavi. Stižu mu računi za Infostan, za struju, za sve ostalo, pokreću se izvršenja protiv dužnika za račune koje on je napravio. I sve mu se šalje na tu adresu, a on ne zna ništa o tome. I onda u toj situaciji, na primer, novom vlasniku stana će kucati javni izvršitelj i da njemu oduzima stvari iako dužnik više nema veze sa tim – ispričao je Vladić.
a taj što živi na toj adresi se ne čudi kako mu ne dolaze računi za infostan, struju,... ?
 

Javni izvršitelji mogu da vam zaključaju i prodaju imovinu. I to onda ako člana porodice ili prijatelja u nevolji koji ne može da otplati dug, prijavite da živi na vašoj adresi. Isto se može desiti i kada ne znate da je neko prijavljen na vašoj adresi.

Šta možete da uradite? Osobu koja je prijavljena na vašoj adresi ne možete da odjavite, ali možete da pasivizirate adresu. To podrazumeva označavanje u evidenciji nadležnog organa da građanin ne stanuje na adresi prijavljenog prebivališta ili boravišta.

Pogledajte prilog 1441679

– Pasiviziranje adrese u konkretnom slučaju znači da policija dođe na lice mesta, utvrdi da to lice o kojem govorimo ne živi na toj adresi. Njemu se ne odjavljuje prebivalište niti boravište, i dalje u ličnoj karti stoji ta adresa, ali je upisan u evidenciji da faktički ne živi na toj adresi. Donosi se rešenje, to rešenje se dostavlja i trećem licu. Sada, na koju adresu se šalje, to je malo upitno – rekao je jutarnjem programu Blica Nenad Vladić iz udruženja „Za krov nad glavom“.

Kada dođe do pasiviziranja adrese, građanin treba u roku od osam dana da prijavi stvarnu adresu stanovanja ili da izjavi žalbu.

– Zakon tako propisuje, jer na takvo rešenje postoje pravo žalbe. Nakon isteka do osam dana, vi takvo rešenje možete koristiti i u izvršnom postupku, gde biste dokazivali da su to vaše stvari, da tu vi živite, da je to vaš stan i tako dalje – objašnjava Vladić.

Ključni problem je dokazivanje da stan zaista pripada vama.

– Morate da čuvate nekakve ugovore o kupovini i tako dalje, morate da dokazujete šta je čije. Ja mislim da nas ova situacija stavlja u priliku da smo jako nepoverljivi jedni prema drugima. Došli smo u situaciju da zbog postojanja javnih izvršitelja koji deluju na način na koji deluju od 2011. godine, da se svi plašimo jedni drugih – smatra Vladić.

Šta je prebivalište, a šta boravište

Prebivalište je mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi i u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti (profesionalnih, ekonomskih, kulturnih…), a boravište je mesto u kome građanin privremeno boravi duže od 90 dana.


– Svi građani ove zemlje su dužni, prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, prijaviti i odjaviti prebivalište, a i boravište. Ali to ne čine i nemaju posledice, nažalost. Zato to i jeste danas veliki problem. Za neprijavljivanja prebivališta ili boravišta predviđena novčana kazna u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara. Ali evo, iz svog ličnog iskustva nikad nisam čuo da je iko bio novčano kažnjen za takav prekršaj – kaže Vladić.

Izvršitelji popisuju, plene i prodaju stvari sa one adrese na kojoj je dužnik prijavljen

Prijatelj ili član porodice zamolili su vas da ga prijavite na svoju adresu. Međutim, on se nalazi u nevolji i duguje novac, pa izvršitelji dolaze, plene i prodaju vašu imovinu. Iako mnogi ne znaju i ne očekuju ovako nešto, izvršitelji na to imaju zakonsko pravo.


– Godine 2011. godine je uvedena funkcija javnog izvršitelja, koji je u stvari privatni preduzetnik koji je preuzeo taj deo posla koji je nekada radio sud, u svoje ruke. Izvršitelji pod nekakvim izgovorom efikasnosti gledaju da vam naplate dugove kako bilo – objašnjava Vladić.

Lice koje je prijavljeno na vašu adresu može imati određena dugovanja, pa prema tome izvršitelji za prinudnu naplatu dugovanja dolaze da popišu, zaplene i prodaju stvari sa one adrese na koju je prijavljeno.

– Javni izvršitelj je dužan kada je u pitanju, na primer, popis pokretnih stvari, on mora da dođe na adresu prebivališta. Ne može da dođe tek tako negde, nego dolazi preko prebivališta. Imali smo situaciju u praksi da izvršenom dužniku bude prodata jedina nepokretnost. I na toj nepokretnosti je imao prijavljeno prebivalište. Nakon iseljenja, on ostaje bez jedinog doma, a ostalo mu je to prebivalište na toj adresi.

On ne može da prijavi novo prebivalište bez nove adrese, a on nema gde da prijavi. Stižu mu računi za Infostan, za struju, za sve ostalo, pokreću se izvršenja protiv dužnika za račune koje on je napravio. I sve mu se šalje na tu adresu, a on ne zna ništa o tome. I onda u toj situaciji, na primer, novom vlasniku stana će kucati javni izvršitelj i da njemu oduzima stvari iako dužnik više nema veze sa tim – ispričao je Vladić.


Blic
Tog izvrsitelja moze samo posle da proguta mrak.
 

Back
Top