Lada
Legenda
- Poruka
- 52.228
Slama je kao materijal za izradu raznih predmeta lako bila dostupna u našem kraju, jednako kao i šiba, rogoz i luščijne (komušina). Imala je višestruku primjenu. Najviše se upotrebljavala u obliku ritka za pokrivanje krovova kuća i gospodarskih objekata i kao stelja za stoku. Osim toga stavljala se u blazine slamnače (slamarice), zatim je usitnjena služila za omazivanje zidova na građevinama, a od nje su se izrađivali i raznoliki ukrasi za božićno drvce i prsteni za djecu. Služila je i kao materijal za vezanje snopova žita i kukuruzovine. U tradicijske narodne rukotvorine svakako spadaju i predmeti izrađeni od slame, ponajviše korpice (košarice) različitih oblika i veličina. Uglavnom okrugle i dugoljaste, zatim košnice, podlošci za kuhinjsko posuđe i otirači. 
Za izradu predmeta od slame upotrebljavala se ražena slama i ljeskovina. Izrađivali su se tehnikom spiralnih strukova. Slama se slagala u strukove pomoću metalnog ili drvenog prstena utaknutog u struk. Kako se slama umetala u struk tako se prsten pomicao, a njegov promjer određivao je debljinu struka. Slama se morala održavati vlažnom jer je kao takva bila podatna za motanje. Ljeskovina je služila za omatavanje strukova i njihovo međusobno prišivanje. Trake od ljeskovine dobivale su se uzdužnim kalanjem trogodišnjih trometrenih šiba. Dok se upotrijebljena traka osušila, otvrdnula je, pa je tako dala čvrstinu izrađenom predmetu.
Početak susreta izrade predmeta i slame vezan je za život na salašu. Mlade devojke su u vreme žetve od nove slame sebi ispletale jednostavne ukrase i vence, odmarajući se tako od ovog teškog ratarskog posla. Tim su vencima u početku kićeni bandaši, prvi žeteoci na njivi, da bi se kasnije za njih specijalno izrađivala kruna od slame, dok je domaćinu njive na kojoj je obavljana žetva poklanjan venac od slame. Kasnijim vezivanjem žetvenih svečanosti za crkvu krune ispletene od slame novog žita stižu i do oltara. Devojke žetelice su te krune plele sve veštije i sve lepše, a njihova mašta i umeće počinju da stvaraju i druge neverovatne slamnate kreacije.
Na Severu Bačke razvijena je umetnost naive u tehnici slame. Od ovog prirodnog materijala prave se slike, ukrasi za kosu, perlice i drugi predmeti i ukrasi.
Za izradu predmeta od slame upotrebljavala se ražena slama i ljeskovina. Izrađivali su se tehnikom spiralnih strukova. Slama se slagala u strukove pomoću metalnog ili drvenog prstena utaknutog u struk. Kako se slama umetala u struk tako se prsten pomicao, a njegov promjer određivao je debljinu struka. Slama se morala održavati vlažnom jer je kao takva bila podatna za motanje. Ljeskovina je služila za omatavanje strukova i njihovo međusobno prišivanje. Trake od ljeskovine dobivale su se uzdužnim kalanjem trogodišnjih trometrenih šiba. Dok se upotrijebljena traka osušila, otvrdnula je, pa je tako dala čvrstinu izrađenom predmetu.Početak susreta izrade predmeta i slame vezan je za život na salašu. Mlade devojke su u vreme žetve od nove slame sebi ispletale jednostavne ukrase i vence, odmarajući se tako od ovog teškog ratarskog posla. Tim su vencima u početku kićeni bandaši, prvi žeteoci na njivi, da bi se kasnije za njih specijalno izrađivala kruna od slame, dok je domaćinu njive na kojoj je obavljana žetva poklanjan venac od slame. Kasnijim vezivanjem žetvenih svečanosti za crkvu krune ispletene od slame novog žita stižu i do oltara. Devojke žetelice su te krune plele sve veštije i sve lepše, a njihova mašta i umeće počinju da stvaraju i druge neverovatne slamnate kreacije.
Na Severu Bačke razvijena je umetnost naive u tehnici slame. Od ovog prirodnog materijala prave se slike, ukrasi za kosu, perlice i drugi predmeti i ukrasi.
