Izbori ili novi bojkot: Šta je opozicija tražila, a vlast nije prihvatila

Da li opozicija treba da bude zadovoljna postignutim promenama u pregovorima i da izadje na izbore?

  • Da, treba da izadje na izbore.

    glasova: 3 75,0%
  • Treba da izadje samo na beogradske izbore.

    glasova: 1 25,0%
  • Ne, treba opet da bojkotuje.

    glasova: 0 0,0%

  • Ukupno glasova
    4

Straks92

Stara legenda
Moderator
Poruka
90.697

Izbori ili novi bojkot: Šta je opozicija tražila, a vlast nije prihvatila​


Dok deo opozicije koji je učestvovao u međustranačkim pregovorima o izbornim uslovima uz posredovanje evroparlamentaraca još vaga odluku o (ne)učešću na predstojećim izborima, opozicione stranke koje u razgovorima nisu želele strane posrednike postigle su dogovor sa vlastima.

Predstavnici sedam opozicionih partija stavili su paraf na sporazum o unapređenju izbornih uslova, a dogovorene predloge vlast smatra „realističnim, ostvarivim i održivim“.

Potpisnici dokumenta iz redova opozicije istakli su da „niko nije u potpunosti zadovoljan“, ali je, po njihovim rečima, usvojeno dovoljno za prvi korak ka demokratskim izborima.

Da li će ono što je dogovoreno biti dovoljno da i ostatak opozicije izađe na izbore ostaje da se vidi, a u nastavku donosimo pregled najvažnijih zahteva opozicionih partija koje vlast nije prihvatila, kao i one koji su samo delimično prihvaćeni.

Razdvajanje termina održavanja izbora

Sve opozicione partije istakle su zahtev za razdvajanje termina održavanja izbora za različite nivoe vlasti – predsedničke, parlamentarne i beogradske. Pojedini predstavnici opozicije zalagali su se i za održavanje vanrednih pokrajinskih i lokalnih izbora do kraja 2022. godine, uz obavezu da vreme između održavanja izbora na različitim nivoima ne može biti kraće od dva meseca.

Naziv izborne liste i njen nosilac

Predstavnici opozicije saglasili su se i oko zahteva da u nazivu liste može biti samo neko ko je kandidat sa te liste, kao i da nosilac izborne liste može biti samo neko od kandidata sa te izborne liste. Naglašeno je da praksa po kojoj nosilac liste nije kandidat na izborima temeljno narušava načelo odgovornosti političkih predstavnika prema biračima.

Dodeljivanje pete nacionalne TV frekvencije pre izbora

Grupacija stranaka koja je učestvovala na pregovorima pod posredstvom evroparlamentaraca zatražila je dodeljivanje preostale nacionalne frekvencije za televizijsko emitovanje digitalnim prenosom. Kako je navedeno, proces izbora petog emitera treba realizovati pre narednih izbora, u vremenskom okviru koji bi doprineo popravljanju medijske scene do izbora 2022. godine.

Paralelno uredništvo informativnog programa RTS i RTV

Jedan od zahteva opozicije odnosio se i na formiranje takozvanog paralelnog uredništva informativnog programa Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, tako što bi Upravni odbori imenovali paralelno uredništvo informativnog programa ili urednika na poziv, koji bi se bavio svim informativnim programima od jutarnjih i popodnevnih programa, preko debatnih emisija, do dnevnika.

Sprečavanje pritiska na zaposlene u javnom sektoru

Predstavnici opozicije zahtevali su da se imenuju Poverenici za zaštitu zaposlenih u javnom sektoru (uprava, ustanove i preduzeća), koji će sprečiti prisiljavanje zaposlenih da glasaju u skladu sa ucenama nadređenih, sačinjavaju liste glasova, učestvuju u stranačkim aktivnostima, kao i da se na bilo koji drugi način primoravaju da uzmu učešće u predizbornoj kampanji.

Odbijena 23 zahteva Dosta je bilo i 30 Dveri​

Predstavnici vlasti odbili su ukupno 53 zahteva za unapređenje izbornih uslova Pokreta „Dosta je bilo“ (DJB) i Srpskog pokreta „Dveri“, koji su potpisali sporazum sa Srpskom naprednom strankom i Socijalističkom partijom Srbije.
Među odbijenim zahtevima DJB i Dveri našli su se primena elektronskog glasanja, prisustvo policije ispred biračkih mesta, stepenasti izborni cenzus, zabrana zvanja telefonom i obilaženje birača u vreme izborne tišine, izmena sastava UO RTS i REM, ograničenje troškova kampanje na milion evra po izbornoj listi i mnogi drugi.

Pojedine zahteve opozicionih partija, kako onih koje su napustile međustranačke pregovore tako i onih koje su sporazum potpisale, vlast je prihvatila samo delimično. Neki od prihvaćenih zahteva nisu usvojeni u traženom roku, pa je tako za njihovu primenu ostalo manje od pet meseci, što dovodi u pitanje efekat izmene izbornih uslova.

Sprečavanje funkcionerske kampanje

Traženo: Obustаva funkcionerske kаmpаnje tako što bi bilo zabranjeno izveštavanje o aktivnostima državnih funkcionera koji su na izbornim listama u toku trajanja kampanje, osim kada su u pitanju unapred planirani državni poslovi ili vanredne okolnosti u okviru kojih se neće prenositi stavovi izabranih, postavljenih i imenovanih lica o bilo kojoj drugoj temi i/ili političkom akteru.
Usvojeno: Mediji deset dana pre dana određenog za glasanje ne mogu izveštavati o zvaničnim javnim skupovima na kojima se otvaraju infrastrukturni i drugi objekti (putevi, mostovi, škole, bolnice, fabrike i slično), odnosno obeležava početak izgradnje takvih objekata ako na tim skupovima učestvuju javni funkcioneri koji su kandidati za predsednika Republike, narodne poslanike i odbornike skupština gradova, odnosno opština.

Zabrana korišćenja mobilnih telefona
Traženo:
Definisanje novog, za RIK obavezujućeg Uputstva o sprovođenju izbora, uz obaveznu zabranu upotrebe mobilnih telefona na biračkim mestima, kao i obezbeđivanje tehnoloških uslova za snimanje procesa sortiranja i prebrojavanja glasačkih listića i pakovanja izbornog materijala.
Usvojeno: Zabranjeno korišćenje mobilnih telefona.

Izmena stalnog sastava Republičke izborne komisije (RIK)

Traženo: Obezbediti da jedna trećina stalnog sastava Republičke izborne komisije (RIK) budu predstavnici opozicije koja je učestvovala u pregovorima pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta.
Usvojeno: Prve naredne izbore sprovodiće izmenjeni stalni sastav Republičke izborne komisije, koji će brojati 23 člana i 23 zamenika člana. Sedamnaest članova i sedamnaest zamenika članova RIK biraju se u skladu sa postojećim propisima, tri člana i tri zamenika člana biraju se na predlog stranaka koje su učestvuju u dijalogu pod pokroviteljstvom EP, a preostala tri člana i tri zamenika člana na predlog stranaka koje učestvuju u dijalogu pod pokroviteljstvom predsednika Narodne skupštine.

Formiranje Koordinacionog tela za javno informisanje

Traženo: U cilju obezbeđivanja ravnopravnog pristupa medijima, pluralizma u medijima, profesionalnih standarda i etičkih principa, formirati Koordinaciono telo za javno informisanje (KTI), sa izvršnim ovlašćenjima. KTI bi činio isti broj predstavnika vlasti i opozicije i po jedan predstavnik novinarskih udruženja – UNS, NUNS, NDVN. To telo treba da bude obrazovano minimum šest meseci pred naredne izbore.
Usvojeno: Osniva se Privremeno nadzorno telo za praćenje medija, koje ima 12 članova, od kojih je šest iz redova opozicije.

Formiranje Koordinacionog tela za sprovođenje izbora

Traženo: Formirati Koordinaciono telo za sprovođenje izbora (KTSI) sa izvršnim ovlašćenjima, u cilju zaštite integriteta izbornog procesa koji je kompromitovan, uz obavezu poštovanja principa jednake zastupljenosti vlasti i opozicije, kao i po jednog predstavnika sledećih organizacija: CESID, CRTA i Transparentnost Srbija. To telo treba da počne sa radom najkasnije šest meseci pred prve naredne izbore.
Usvojeno: Formiraće se Kontrolno telo Međustranačkog dijaloga koje je nadležno da prati primenu dogovora.

https://rs.n1info.com/vesti/izbori-...ija-trazila-a-vlast-nije-prihvatila/?ref=push

Ovo je dakle rezultat bojkota izbora 2020. godine.
Očigledno je većina u opoziciji odlučila da prihvati po principu bolje išta nego ništa. Da li smatrate da opozicija treba da se zadovolji sa ovim ili treba da ide u novi bojkot?
 
Bojkot se nije pokazao kao dobro rešenje i ovde to nikad nije uspelo.
Da, generalno se smatra da je bojkot '20. urodio dvama ustupcima:
  • sledeći izbori su pomereni sa 2024. na 2022.
  • cenzus je spušten sa 5% na 3%

Ali ako razmislimo, oba ova ustupka su laž. Izbori su pomereni na 2022. da bi se preklopili s istekom predsedničkih iz 2017.

A cenzus smanjen da bi ga Šapke Lažna Opozicija tada preskočio
 
Izmisljanje zahteva za izmenom izbornih uslova je naravno jos jedan nacin obesmisljavanja srpskih institucija.
Cista budalastina koja se koristi za angazovanje i pozivanje stranih faktora da se mesaju u srpska posla i uticu na interese srpskog naroda.
Ucesce na izborima je sasvim privatno pitanje svakog gradjanina Srbije, za koji se primenjuju isti uslovi koje kontrolise teleo koje je za sve gradjane isto i postavljaju ga oni koji ucestvuju na izborima, a ne vlast.
Dakle, ne vidim ko po ustavu ima prava da odredjuje ko je pozicija , a ko opozicija, a oni koji zastupaju strane interese neka se bave izborima u drzavama koje zastupaju....Od kada je legalno zastupati interese stranih drzava u Srbiji?
 
Члан 28.

(1) На захтев подносиоца проглашене опозиционе изборне листе која је освојила више од 2% гласова, а који се подноси у року од 24 часа од затварања бирачких места, Републичка изборна комисија одређује да се изврши контрола тачности записника о раду бирачких одбора са највише 5% бирачких места на територији сваког града, општине и градске општине.

(2) Ако је захтевима за контролу тачности записника о раду бирачких одбора по случајном узорку обухваћено више од 5% бирачких места, контрола тачности записника о раду бирачких одбора врши се на оним бирачким местима на којима је уписано највише бирача.

(3) Ако се контролом тачности записника о раду бирачких одбора утврди одступање између садржине изборног материјала и записника о раду бирачког одбора веће од 10% на нивоу свих контролисаних бирачких места са територије града, општине и градске општине, извршиће се контрола тачности записника о раду бирачког одбора са још 5% бирачких места.

(4) Ако се након додатне контроле утврди одступање између садржине изборног материјала и записника о раду бирачког одбора веће од 10% на нивоу свих контролисаних бирачких места са територије града, општине и градске општине, извршиће се контрола тачности записника о раду бирачког одбора са свих бирачких места на територији општине, односно града или градске општине.

(5) За бирачко место на којем је утврђено неслагање између записника о раду бирачког одбора и садржине изборног материјала доноси се решење о исправци записника раду бирачког одбора.

(6) Записник о раду бирачког одбора и решење о његовој исправци објављују се на веб-страници Републичке изборне комисије.

(7) Ако постоји основанана сумња да је велико неслагање између записника о раду бирачког одбора и садржине изборног материјала последица свесне и намерне активности која су усмерена на то да се утврди неистинит резултат избора, Републичка изборна комисија дужна је да поднесе кривичне пријаве надлежном јавном тужилаштву.
 
Члан 22.

У Закону о избору народних посланика и актима Републичке изборне комисије треба посебно нагласити да је забрањено да се на бирачком месту воде паралелни спискови, користе мобилни телефони, као и да на бирачком месту могу боравити само чланови бирачког одбора, акредитовани домаћи и страни посматрачи и бирачи који су дошли да гласају.
 
Bojkot se nije pokazao kao dobro rešenje i ovde to nikad nije uspelo.
То и није био бојкот већ само апстиненција од изласка на изборе. Бојкот избора мора да буде активан да би био прави и делотворан; нема "пасивног бојкота" избора.
 
Kako da bojkotujes kad ljudi uzimaju tvoj novac sa tvojih bankarskih racuna, obmotani maskom, a ti ces da ih sprecis da glasaju umesto tebe...hajde...
41p-D6ARWIL._AC_SX450_.jpg


Vidi kako je lako navuci silikonsku kozu a ima i u nijansama...da ne budu romi iz Leskovac glasaju za Madjare, imaju crno lice a bele dlanove.....
 
Бојкот је био импровизација. Сад треба изаћи на изборе, али првенствено тамо где постоји шанса да се постигне иоле добар резултат. Београд.
Da je Bosko onomad cestito obrisao pod Lemurom Martinovicem u ime naroda, imali bi rezultate odavno
 
Da, generalno se smatra da je bojkot '20. urodio dvama ustupcima:
  • sledeći izbori su pomereni sa 2024. na 2022.
  • cenzus je spušten sa 5% na 3%

Ali ako razmislimo, oba ova ustupka su laž. Izbori su pomereni na 2022. da bi se preklopili s istekom predsedničkih iz 2017.

A cenzus smanjen da bi ga Šapke Lažna Opozicija tada preskočio
ustupke su dobili kao lopatu da se sami pokopaju
 

Back
Top