Istorija studentskih protesta

Ković je za sada tip propovednika-pravdnika, umnogome nalik na Kostu Čavoškog. Ako do kraja života ništa značajno ne uradi, ostaće na palamud-mud kao i Čavoški. Čak obojica imaju pri izlaganju taj sindrom dalekoistočnog menija.

Poenta je bila da Ković nije protiv blokada ili studentskog pokreta; štaviše, gotovo je pustio suzu kada je bio i lično na plenumu. Decidno je protiv režima; njegova kritika studentskog pokreta (koju, vremenom, ublažava i čak neke svoje inicijalne tvrdnje i povlači) je bila pre svega uperena ka tome da nema dovoljno Kosova. On bi Kosovo i Metohiju učinio centralnim, najbitnijim pitanjem kojim bi studentski pokret trebalo da se bavi.

Verovatno i njegova neslaganja sa Lomparom, naravno, imaju izvesnog udela.

Verovatno jeste Ković bio bolji predlog za govornika na Vidovdanskom protestu, od Lompara. Pretpostavljam da su oni koji žele Lompara za vođu celog bunta bili oduševljeni time, ali Ković bi moguće bio bolji izbor.
 
Jao, dosta više sa tim Hrvatom, aman.

On je vrlo verovatno i povezan sa određenim zločinima nad Srbima, tako da je stvarno bismo mogli da malo o'ladimo sa njim na Krstarci toliko. A i ti bi mogao, za sopstveno dobro, da ga malo manje gledaš.
Lošu poštujem 117 puta više nego tebe.

Čovek ti je besplatno objasnio za koga radiš i šta će biti ako ako se Srbija priključi Četvrtom Rajhu, tj. Evropi bez Britanije koja je napala Rusiju.

Uzgred, priznajem nisam očekivao da ćeš biti ovoliko jeftin u pokušaju da iskoristiš ovako jeftin udarac ispod pojasa.
 
Lošu poštujem 117 puta više nego tebe.

Čovek ti je besplatno objasnio za koga radiš i šta će biti ako ako se Srbija priključi Četvrtom Rajhu, tj. Evropi bez Britanije koja je napala Rusiju.

Uzgred, priznajem nisam očekivao da ćeš biti ovoliko jeftin u pokušaju da iskoristiš ovako jeftin udarac ispod pojasa.

Tebi to nije nimalo bolesno?

Je li Tuđmana toliko poštuješ.

Ili Šeksa.
 
Tuđmana poštujem više od Miloševića, a Lošu više od tebe. Pa ti sad izračunaj koliko te poštujem.

Ovde se podmeće logička obmana da neprijatelje ne možeš poštovati.

Zar je bitno uopšte koliko mene poštuješ?

Ne vidiš ništa jezivo nenormalno u tome što toliko gledaš admirala koju je najverovatnije povezan sa zločinima počinjenim protiv Srba i da ga toliko kačiš po različitim temama?

I, ne, očigledno je da ga ne pratiš u kontekstu potrebe da se upozna zlo ili da se dobro razume neprijatelj.
 
Zar je bitno uopšte koliko mene poštuješ?

Ne vidiš ništa jezivo nenormalno u tome što toliko gledaš admirala koju je najverovatnije povezan sa zločinima počinjenim protiv Srba i da ga toliko kačiš po različitim temama?

I, ne, očigledno je da ga ne pratiš u kontekstu potrebe da se upozna zlo ili da se dobro razume neprijatelj.
Bitno je da svaku štetočinu ljudi vide očima onih koji ga dobro poznaju.

Naravno, Srbi nisu kukavice pa da se plaše da gledaju neprijatelje u nekom podkastu. Očigledno je da pojma nemaš o srpskom mentalitetu.
 
Ti si za njega čak napisao svojevremeno nešto u stilu da ga smatraš Srbinom u svakom smislu sem imenom.
Pa, on jeste poreklom Porfirogenitov Srbin jer je iz Sinja. Kontekst je ovaj:

Vode:

Hrvatski vilajet i geneza hrvatskog imena u zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji​



Pitanje etničkog i kulturnog identiteta u dalmatinsko-hercegovačkom prostoru jedno je od najosetljivijih u jugoistočnoj evropskoj istoriografiji. Rasprave o srpskom i hrvatskom prisustvu u Dalmaciji i Hercegovini neretko su opterećene ideološkim interpretacijama, dok primarni izvori i administrativne prakse velikih sila (Vizantije, Ugarske, Mletačke republike, Osmanskog carstva) otkrivaju složen proces identitetskih transformacija. Posebno važnu ulogu u tom procesu imalo je formiranje tzv. „Hrvatskog vilajeta“ u osmanskom periodu, što je značajno uticalo na širenje hrvatskog imena u oblastima gde ono dotad nije bilo prisutno.



Paganija i srpski supstrat​

Vizantijski car Konstantin VII Porfirogenit u delu De administrando imperio (sredina 10. veka) jasno identifikuje Paganiju (Pagania) kao oblast naseljenu Srbima (Konstantin Porfirogenit u De Administrando Imperio (Moravcsik, ed.; Jenkins, prevod) izričito piše da su stanovnici Pagani/Narentani „descended from the unbaptized Serbs“ (tj. potomci nekrštenih Srba).“) [1] Teritorije koje će vekovima kasnije ući u sastav Hrvatskog vilajeta – uključujući Makarsku, Čitluk, Čapljinu, Ljubuški i Metković – u to vreme ulazile su u širi srpski etnički okvir. Hronološka analiza pokazuje da se hrvatsko ime u ovom regionu ne pojavljuje u srednjovekovnim izvorima, te da ne postoji osnov za tvrdnju o njegovoj ranijoj etničkoj prisutnosti.[2]

Osmanska administrativna podela​

Nakon osmanskog osvajanja Dalmacije i zapadne Hercegovine u 15. i 16. veku, prostor je uključen u Kliški sandžak, deo Bosanskog ejaleta. U okviru te administrativne celine pominje se vilayet-i Hirvat („Hrvatski vilajet“), koji je obuhvatao prostor između Zrmanje i Cetine, kao i delove između Une i Velebita[3]. Ova oznaka nije imala etničku, već čisto teritorijalno-administrativnu prirodu. Osmanska praksa imenovanja vilajeta često je polazila od istorijskih ili geografsko-političkih odrednica, a ne od aktuelnog etničkog sastava.

Širenje hrvatskog imena​

Kroz institucionalni okvir Osmanskog carstva, hrvatsko ime počinje da se širi među stanovništvom pomenutih oblasti. U početku, ono je označavalo teritorijalnu pripadnost stanovnika vilayet-i Hirvat, da bi se postepeno transformisalo u samopercepciju i etničku oznaku. Populacija ovog regiona bila je izrazito heterogena: srpsko pravoslavno i vlaško stanovništvo, lokalni i doseljeni muslimani, kao i katolički element, kako starosedelački tako i migracioni [4]. U takvom kontekstu, „Hrvat“ je isprva značio „stanovnik Hrvatskog vilajeta“, a tek naknadno se preobrazio u etnonim.


Kulturni i književni primeri​

Ovakva administrativno uslovljena identifikacija objašnjava poreklo i kulturnu samopercepciju pojedinih ličnosti iz ovog prostora. Tako se roditelji Petra Zoranića, autora Planina (prvog romana pisanog na hrvatskom jeziku), vezuju za područje obuhvaćeno Hrvatskim vilajetom.[5] Isto važi i za franjevce poput fra Filipa Grabovca ili fra Andrije Kačića Miošića, čija je „hrvatska“ pripadnost više posledica osmanske nomenklature nego kontinuiteta sa srednjovekovnim Hrvatima severne Dalmacije ili Panonije.



Zaključak​

Proces poistovećivanja stanovnika zapadne Hercegovine i Dalmacije sa hrvatskim imenom ne može se razumeti bez uloge Osmanskog carstva i njegovih administrativnih podela. „Hrvatski vilajet“ bio je ključni faktor u širenju imena koje je u početku imalo isključivo upravni karakter, a koje je tokom vremena poprimilo etničku dimenziju. Tako se najveći deo srpskog stanovništva Paganije i zapadne Hercegovine, pod osmanskom vlašću, postepeno integrisao u hrvatski identitetski okvir, što je ostavilo duboke posledice u kasnijim etničkim i političkim konstelacijama regiona.






  1. Constantine Porphyrogenitus. De administrando imperio. Edited by Gy. Moravcsik, translated by R. J. H. Jenkins. Washington D.C.: Dumbarton Oaks, 1967.
  2. Ćirković, Sima. Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga, 1964.
  3. Klaić, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga, 1975.
  4. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Svjetlost, 1959.
  5. Šanjek, Franjo. „Petar Zoranić i njegovo djelo u kontekstu dalmatinske renesanse“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 26 (1993): 45–61.
1759012715603.png

Interesantno da stanovnici Paganije, zgoljni Porfirogenitovi Srbi, postaju Hrvati u doba osmanske okupacije, kada ih osmanska administrativna podela uključuje u Kliški sandžak kome je pripadao Hrvatski vilajet. Tek tada Makarska, Čitluk, Čapljina, Ljubuški, Široki Brijeg, Opuzen, Brist, Međugorje, Metković, Grude itd., istorijski srpski krajevi, počinju da se identifikuju sa hrvatskim imenom. Periodizacija svih pomena hrvatskog imena jezika nije pre doba Hrvatskog Vilajeta. Turci su popularizovali hrvatsko ime jer su ga smatrali turskim. Hrvatsko ime šireno je preko turske administracije, preko Hvatskog vilajeta. Odatle su i Zoranićevi roditelji i fra Fićo Grabovac. Vilajet Hrvati, koji je obuhvatao područje između Zrmanje do Cetine, i delove između Une i Velebita, u sastavu osmanske Bosne. Hrvatsko ime u doba turske okupacije se širi na jedan deo Dalmacije. Ono je čisto administrativne prrirode i dolazi kao ime za žitelje administrativne jedinice - Kliškog Sandžaka koja je u sastavu imala deo koji se zvao vilayet-i Hirvat (hrvatski vilajet). U doba Grabovčevih roditelja, ovo područje imalo je mešovito stanovništvo sastavljeno od lokalnih i doseljenih Srba ("vlaha"), lokalnih i doseljenih Muslimana, te drugih hrišćana, takođe kako lokalnih tako i doseljenih. Oni su se nazivali Hrvatima, dakle po osmanskoj aministrativnoj oblasti, iako sa istorisjkim Hrvatima srednjeg veka nikakve veze nisu imali.

Tako da su Turci srpsku oblast zapadne Hercegovine prozvali Hrvatski vilajet. I eto, tako Srbi iz Metkovića, Čapljine, Čitluka i Ljubuškog postadoše najžešće Rvatine srpsko-štokavske provenijencije.

Turska posla. Znali su Turci da su Hrvati Turci.

1732751015074.png

Makarski Srbi iz Paganije pohrvaćeni za vreme Vilajeta Hrvati. Sve ti najgori ustaški krajevi su Srbi iz Paganije. Najtvrdoglaviji i najzajebaniji deo Srba.

Ali je tvoja upornost u pokušaju da dikredituješ tezu o opasnosti po Srbiju od današnje Evrope koja se transformisala u Četvrti Rajh i kidiše na Rusiju veoma indikativna.

To je tebi trn u oku, a znamo i zašto.
 
Pa, on jeste poreklom Porfirogenitov Srbin jer je iz Sinja. Kontekst je ovaj:


Pogledajte prilog 1791332


Ali je tvoja upornost u pokušaju da dikredituješ tezu o opasnosti po Srbiju od današnje Evrope koja se transformisala u Četvrti Rajh i kidiše na Rusiju veoma indikativna.

To je tebi trn u oku, a znamo i zašto.

Ne znam šta je Lošo rekao, nisam klip uopšte ni pustio. Nije ni bitno šta je ovde rekao, jer se o tome uopšte ni ne radi.
 
Čovek ti je besplatno objasnio za koga radiš i šta će biti ako ako se Srbija priključi Četvrtom Rajhu, tj. Evropi bez Britanije koja je napala Rusiju.

"Srbija treba da uđe u EU, ali želimo dobre odnose s onima koji nisu priznali Kosovo": Vučić za nemački FAC​

U intervjuu koji je danas objavljen u vikend izdanju lista Frankfurter algemajne cajtung (FAC), predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da ne veruje da nemačka obaveštajna služba BND obučava srpske studente koji protestuju, ali je ponovio tvrdnju da su antivladini protesti u Srbiji u velikoj meri finansirani iz inostranstva i da su njihove vođe "ranije dobijale finansijsku podršku" od Nemačke.

Povod za razgovor novinara Mihaela Martensa i Vučića bio je članak "Lažni prijatelji", objavljen u FAS pre dve nedelje, o odnosima predsednika Srbije sa ruskim liderom Vladimirom Putinom. Vučić je ubrzo zatražio od FAS "da odgovori na neke tačke koje jednostavno nisu istinite", a u danas objavljenom intervjuu rekao je da je u tom članku "ceo pristup pogrešan".

"Govoriti o 'lažnim prijateljima' samo zbog jedne teme, i to tumačiti na način koji ne odgovara istini, nije fer. Verujem u prijateljstvo i lojalnost, ali isto tako čvrsto verujem u interese država. Oni su temelj međunarodnog poretka", rekao je Vučić.​



Na komentar Martensa da predsednik Aleksandar Vučić i njegovi ministri govore da su Rusija i Srbija ne samo prijatelji, već i saveznici, predsednik Srbije je naveo da je on "rekao da su prijatelji". Upitan za izjave njegovog bliskog saradnika Aleksandra Vulina, koji Srbiju i Rusiju naziva "saveznicima", Vučić je uzvratio da Vulin nije član Srpske napredne stranke (SNS) i da više nije ni deo vlade Srbije.

"Srbija pokušava da održi dobre odnose sa Rusijom i to ćemo nastaviti da činimo. Ne moramo da radimo isto što i svi drugi. Ali da li to znači da podržavamo kršenje međunarodnog prava i međunarodnog poretka? Ne, to ne radimo. Nikada nismo rekli da podržavamo ulazak trupa na tuđe teritorije. Uvek smo podržavali teritorijalni integritet Ukrajine i nastavićemo da ga podržavamo", kazao je Vučić.

"Potezi ruske strane nisu uvek u korist moje vlasti"​

Tokom razgovora o podršci Vučiću iz Moskve, čija je Federalna služba bezbednosti (FSB) zaključila da srpska policija 15. marta nije koristila zvučno oružje protiv demonstranata, predsednik Srbije je rekao da nemačkoj javnosti treba reći da je Beograd prvo pozvao američki Federalni istražni biro (FBI), ali i da potezi ruske strane nisu uvek bili u korist njegove vlasti.

"Ako vam odgovara i uklapa se u vaše ideje, onda prihvatate nešto, ali ako se ne uklapa, onda vas istina ne zanima. Kada je ruska obaveštajna služba nedavno mene i Srbiju dva puta najgrublje vređala, niste o tome ništa pisali. Ruska služba SVR je tvrdila da prodajemo municiju Ukrajini. Ja sam politički veteran, razumem jezik takvih saopštenja. Vučić je time mislio na oštro saopštenje od 29. maja, u kojem, između ostalog, SVR optužuje Srbiju da "pokušava da puca Rusiji u leđa" time što nastavlja da snabdeva Ukrajinu municijom.


Povodom njegove izjave iz jula 2023. da ima dokaze da nemačke političke fondacije daju novac za proteste u Srbiji, Vučić je rekao da ih nije izneo u javnost da "ne bi opterećivao odnose" dve zemlje.

"Te dokaze i dalje imam, ali ne želim to da uradim. Ne želim da opterećujem naše odnose. Te dokaze sam predstavio onima koji su za to nadležni. Oni su rekli da je to jednostavno njihov posao, da tako podržavaju nevladine organizacije, i da tako žele da pokušaju da utiču na društvo", naveo je.

Vučić je negirao da Nemačka direktno plaća ljude da izlaze na ulice i protestuju, navodeći da to nemačke fondacije ne rade, ali da "finansiraju organizacije koje to rade".

Upitan za njegovu nedavnu izjavu da su obaveštajne službe tri evropske zemlje umešane u antivladine proteste u Srbiji, ali bez iznošenja bilo kakvih dokaza, Vučić je rekao da "ne izmišlja stvari da bi pronašao krivce za ono što se dešava u Srbiji".


"Nikada nisam rekao da je sve organizovano spolja. Ali, dobro se finansira iz inostranstva, jer ti ljudi nemaju dovoljno novca da to sami plate. Na primer, ti studenti koji su blokirali univerzitete ipak moraju da jedu tri puta dnevno. To uglavnom plaća inostranstvo", kazao je.

Naveo je i da ne veruje da je tačna tvrdnja njemu bliskog Centra za društvenu stabilnost da nemačka obaveštajna služba BND obučava srpske studente koji protestuju i da za to "nema dokaze".

"Ali mi je čudno što su studenti koji organizuju te proteste, oni najvažniji lideri, ranije dobijali stipendije i finansijsku podršku od nemačke države", dodao je Vučić.

On je odbacio tvrdnju da time sugeriše da su stotine hiljada antivladinih demonstranata u Srbiji zavedene od stranih sila.


"To nikada nisam rekao. Mnogi od tih ljudi su pristojni ljudi, koje su razne informacije dovele u zabludu. Imaju svoja politička uverenja, koja poštujem. U mnogim stvarima su mi dali lekciju. Razumeo sam poruku. Ne onu od plaćenih profesionalnih demonstranata, već od pristojnih demonstranata", rekao je Vučić.

"Uvek sam s poštovanjem govorio o srebreničkim žrtvama"​

Na pitanje zašto difamira visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita, koga je nazivao "gaulajterom", Vučić je rekao da se "tu nije radilo o njemu lično, već o strukturi njegove funkcije".

"Više puta sam primio Šmita. Ali možda sam preterao (kada sam ga nazvao gaulajterom)", dodao je.

Upitan za izjave ljudi iz njegovog okruženja koje nije demantovao, poput izjave člana Predsedništva Srpske napredne stranke Vladimira Đukanovića o "oslobađanju" Srebrenice, Vučić je ukazao da je od dolaska na vlast 2012. "uvek sa velikim poštovanjem govorio" o srebreničkim žrtvama.


"To nikada nisam rekao! Bio sam u Srebrenici i poklonio se žrtvama. U poslednjih 13 godina uvek sam sa velikim poštovanjem govorio o žrtvama. Želim da svoj mandat završim u miru i stabilnosti. Možda će nekima ovaj pristup nedostajati kada za dve godine više ne budem na funkciji", kazao je.

Vučić je rekao i da "veruje da Srbija treba da postane deo EU", ali da Unija ne treba da se čudi što Beograd ima dobre odnose sa državama koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Upitan o zabrinutosti, koju su Evropski parlament, Savet Evrope, posmatračka misija OEBS i druge organizacije izrazile zbog bezbednosti izbora i nazadovanja demokratije u Srbiji, Vučić je rekao da vlada u Beogradu "svakodnevno sarađuje" sa Kancelarijom OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Vučić je u intervjuu ponovio stav da će vanredni izbori u Srbiji biti održani 2026. godine.


"Verovatno krajem godine, možda i ranije. Ali moramo prethodno da završimo pripreme za Ekspo 2027 u Beogradu", kazao je Vučić za FAS.
https://www.telegraf.rs/vesti/polit...oji-nisu-priznali-kosovo-vucic-za-nemacki-fac
 

INTERVJU Milo Lompar o studentskoj listi i jedinom načinu da Vučić bude poražen​

1759501131-ZOF9128-750x500.jpg


Milo Lompar, univerzitetski profesor i istoričar književnosti, pominje se kao jedan od mogućih kandidata na studentskoj izbornoj listi, a u intervjuu za Novu govori da li je dobio takvu ponudu i koga bi on predložio da bude deo takve list. Za naš list odgovara i na pitanja da li se kaje što je bio na promociji knjige Radovana Karadžića, da li je njemu i Ratku Mladiću mesto u Hagu, kao i šta je radio na sastanku sa članovima Narodnih patrola.

Priča se da ste Vi prvi na studentskoj listi za vanredne izbore. Da li ste prihvatili ponudu studenata da budete na njihovoj listi?


Ostajem pri onome što sam govorio od početka studentskog protesta: stojim na raspolaganju i nemam ličnih ambicija. Danas piše da je ovakav izbor – smešan. Marko Aurelije kaže: Ne brini zbog mišljenja ljudi na koje ne bi želeo da ličiš.

Da možete Vi da odlučujete, i da od Vas zatraže savet za kandidate, koga biste predložili da bude na studentskoj listi?


Trebalo bi da bude jednak broj kandidata nacionalne i građanske orijentacije na listi. Uključio bih akademske ljude koji su bliski strankama koje nisu bile deo vladajućeg režima: od 2012. godine. Možda bi se tako stvorila sinergija studentskih i opozicionih dejstava. I nastala samo jedna lista protiv režima.

Priča se da su na ovoj listi i rektor Vladan Đokić i Alek Kavčić. Kakvo je Vaše mišljenje o njima?

Obojicu sam video jednom u životu. Malo da bih imao određeno mišljenje.

1751149154-Vidovdan_protest_28_Zoran_Mrdja_b-1024x683.jpg


Kada je u pitanju borba studenata, protesti i blokade, šta su, po Vašem mišljenju, studenti promenili u ovoj borbi, koja traje skoro godinu dana? Imate li neki predlog, mišljenje, kako bi borba trebalo da se nastavi?

Izdržali su strahovit pritisak sa različitih strana. Nisu se borili za sebe nego za opšte dobro. Pokazali privrženost svojoj zemlji. Naznačili važnost zakonitosti i demokratije. Izneli razuman zahtev za izborima. Broje im se greške. Ko ih nema? Uvek sam bio za nenasilan otpor i minimum rizika. Poštujem svaki njihov izbor.

U proteklih nekoliko meseci, situacija u prosveti je, čini se, nikad teža, a brojni fakulteti su na ivici opstanka. Da li ih je vlast namerno dovela u to stanje? Zašto?

Vlast od zemlje pravi koloniju. Za to nije neophodan univerzitet. Nisu potrebne ni srednje škole, a možda ni škole uopšte. Samo fizička radna snaga, spektakli i kockarnice. I, naravno, svi mediji pod njenom kontrolom.

Verujete li da će Aleksandar Vučić morati da raspiše izbore mnogo pre nego što je planirao? Kada će to učiniti? Zašto ih još nije raspisao?

Za sada ima podršku stranih činilaca: EU, Rusije i SAD, jer, servisira njihove, a ne naše interese. Opozicija mu omogućava privid legitimiteta, jer nije napustila Skupštinu. Raspisaće ih, ako ga bunt naroda natera ili ako protesti utihnu i oceni da može pobediti na uobičajeno neregularan način.
1759496758-13394210-1024x683.jpg


Važite za desnu struju studentskog pokreta. Da li sebe smatrate desničarem?

Moja politička orijentacija je oduvek ista – liberalni nacionalizam. Kao relativna ravnoteža između individualnog izbora i duha zajednice, odnosno duhovne situacije vremena i tradicijskih zasada. To ima svoja teorijska obrazloženja: Jael Tamir, Kaj Nilsen, Slobodan Divjak. U našoj političkoj praksi takođe. Davnoj: Svetozar Miletić, Vladimir Jovanović, Jovan Ristić, Ljubomir Stojanović. Skorašnjoj: Nikola Milošević, Kosta Čavoški, Vojislav Koštunica. Imali smo desničarskih diktatura i državnih udara u istoriji, ali samo jedan totalitarizam: levičarski.

Zamera Vam se što ste bili na promociji knjige Radovana Karadžića, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog i zbog genocida u Srebrenici. Da li ste se pokajali zbog toga?

Bilo je ljudi koji su mi sugerisali da možda nije zgodan trenutak da se objavi knjiga stihova Radovana Karadžića. Ali, trenutak i konjuktura su značajni za političare i trgovce. Za intelektualca je presudan otpor koji pruža tabuizaciji javne svesti: i on je uvek aktuelan ili uopšte ne postoji. Samo malo izmicanje, usled straha ili koristi, poništava istinu intelektualca kao istinu otpora. U Berlinu je odbranjen doktorat da Jasenovac nije bio genocid. Kod nas ne smete ni pomisliti da dovedete u pitanje karakter i broj pobijenih u ratnom zločinu u Srebrenici. Tako se oblikuje politika krivice.

Objavljene su Vaše slike sa predstavnicima Narodnih patrola, koji su jurili migrante, obezbeđivali mural Ratku Mladiću, napadali opozicionare, među kojima je i Savo Manojlović… Zašto ste se sastali sa njima?

Nije dobro sužavati stvarnost. Treba početi od toga da je Informer, objavljujući fotografiju grupe ljudi, prekršio član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja zabranjuje prisluškivanje bez zakonskog osnova. Niko od tolikih osoba koji brinu o ljudskim pravima kod nas nije zbog toga reagovao. Nije bio nikakav tajni sastanak, jer je susret o kom je reč bio u osam uveče u Skadarliji. Tu ima puno ljudi. Sa mnom su bili Dejan Mirović, članovi grupe Beogradski sindikat, nekoliko studenata koje sam upoznao kada su me pozvali da održim govor na vidovdanskom protestu i nekoliko članova Narodnih patrola. Dakle – širi skup ljudi. Sutradan je Informer objavio fotografiju iz Madere na kojoj sam bio sa dr Dugalićem, Dejanom Mirovićem i Nemanjom Vidićem. To pokazuje da je reč o propagandnoj kampanji režima. Kao privatno lice, sastajem se sa različitim ljudima. Ukoliko je to rizično sa stanovišta propagande koja se vodi protiv mene, prihvatam rizik svojih izbora. Mogu biti odgovoran, međutim, samo za svoje reči i postupke. Kao i ljudi koji razgovaraju sa mnom.

Smatrate li da je Karadžiću i Mladiću mesto u Hagu?

Haški tribunal je višestruko problematičan i izrazito pristrasan u korist hrvatskih i muslimanskih učesnika rata u Bosni i Hercegovini, kao i u slučaju nezakonitog bombardovanja Srbije 1999. godine. On je tako zamišljen. To ne znači da nema višestruke srpske odgovornosti za ratne zločine. Da je ima, i da zbog nje srpski intelektualac mora osećati stid, napisao sam još u Duhu samoporicanja, 2011. godine. Jaspers je, 20 godina posle Nirnberškog procesa, doveo u sumnju neke aspekte njegove valjanosti. Ima 17 godina od kako je Radovan Karadžić u zatvoru. Kod nas nastaje medijska osuda kada se objave njegovi stihovi napisani i štampani pre bilo kakve njegove političke aktivnosti. Zašto? Da bi se – pod lažnom moralnom zavesom – stvorio tabu u javnoj svesti. Čemu to vodi? Cenzuri javne svesti. Šta ona priprema? Odsustvo javne reakcije na višestruko osporavanje srpske suverenosti (Republika Srpska) u BiH.
 

Back
Top