Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb strane. Trebalo bi da ga nadogradite ili koristite alternativni pregledač.
...........
Sto se srpske strane tice, neozbiljno je to iznosenje Deretica, kao da nismo, i nemamo, ozbiljne - obrazovane - istoricare koji su se zaista skolovali za to da izucavaju istoriju.
................
nisu bili jedinstven narod vec skup plemena cesto veoma razlicitih) i uopste, autohtonih stanovnika Balkana. Koliko znamo, svi mi (Balkan i okolina) imamo u sebi deo starosedelacke komponente, jer je dolazilo do mesanja...
Pa zar je, za pocetak, tako tesko (i nama i njima i svima) da to priznamo? Price o Velikoj Albaniji u smislu Ilirije su glupe, jer da se tako gleda, drzava tog "naroda" (Ilira) trebalo bi da ide negde od danasnje Albanije, preko srednje Srbije, Dalmacije, delova BiH i Slovenije, negde do Italije. - jer to je teritorija na kojoj su ziveli Iliri.
ALBANIJA. Kako je odmah posle izbijawa balkanskih ratova Albanija dobila ograni~enu
autonomiju, stav prema zara}enim stranama nije bio izdiferenciran. Glavni ciq je bio
obezbe|ivawe i, ako je mogu}e, pro{irivawe autonomije u oblastima koje su se smatrale delom
albanskih zemaqa. To se moglo posti}i delaju}i na strani pobednika i uz podr{ku velikih
sila. Osmanski porazi u Prvom balkanskom ratu primorali su Albance da odustanu
od svoje tradicionalne autonomisti~ke strategije i da se bore za potpunu nezavisnost. Me-
|utim, zbog suprotstavqenih interesa velikih sila, opstanak nove Albanije je slede}ih nekoliko
godina bio neizvesan jer je ona bila meta diplomatskih intriga i oru`anih napada.
IV-1. Odluke o stavu Albanije u slu~aju
Balkanskog rata – Skopqe, 14. oktobar
1912.
Ogranak komiteta „Spas“ u Skopqu i
„Crno dru{tvo“ odr`ali su hitan sastanak
sa temom:
Turska }e zapo~eti rat. Kako }emo spasiti
Albaniju?
Odlu~eno je:
1. Poslati proglas velikim silama.
2. Formirati delegaciju za raskid spora-
zuma skadarskih br|ana sa Crnom Gorom.
3. Ova delegacija }e biti ovla{}ena da
ide u albanske oblasti u ciqu spasavawa
zemqe od komadawa.
Proglas koji je 16. oktobra 1912. potpisalo
„Crno dru{tvo“ glasio je: „Crno dru{tvo“,
kao predstavnik albanskog naroda, ima
~ast da vas obavesti da se albanski narod
ne bori da u~vrsti tursku dominaciju na
Balkanu, ve} da zauzme celu albansku teritoriju.
I zato, kakav god ishod rata bio,
Albanci ne}e nikad prihvatiti ~etiri
uprave nad ~etiri vilajeta, ve} samo jednu
zajedni~ku vladu.
Akte te Rilindjes Kombetare Shqiptare, str. 255, 25
V-6. Srpski kraq Petar obe}ava
jednaka prava za sve narode razli~itog
etni~kog porekla koji `ive na
teritorijama pripojenim Srbiji
Iz proklamacije srpskog kraqa Petra
Mom dragom narodu
oslobo|enih i prisajediwenih oblasti:
Mojim dana{wim proglasom, prisajediwene
su na osnovu zakqu~enih me|unarodnih
sporazuma va{e zemqe Kraqevini
Srbiji...Sve starawe moje bi}e upravqeno
da svi vi bez razlike vere i porekla budete
u svakom pogledu zadovoqni, prosve}eni
i zakriqeni pravdom i bezbedno{}u
koje }e vam ujem~iti vladavina slobodne
Srbije. Svi }ete biti pred zakonima i
vlastima jednaki. Vera sva~ija, imawe i
li~nost bi}e po{tovani kao svetiwa. Moja
}e vlada bez prekida raditi na prosvetnom,
privrednom i svakom drugom poqu na-
{eg napretka.
A vi samo treba da prionete iz sve snage
na rad, da odbacite dosada{we zablude,
razdore i nesloge pa slo`no u bratskom
zagrqaju izbri{emo sa lica na{ih lepih
postojbina sve tragove dugog robovawa.
Petar (potpis)
25. avgust 1913, u Ribarskoj Bawi
(slede potpisi ~lanova srpske vlade)
Balkanski rat u slici i re~i 29, 31. avgust
(13. septembar) 1913.
Albanska pesma napisana u vreme
Berlinskog kongresa (1878)
Molim vas, oprezni budite
S Albanijom,
Nemojte je poderati
Kao da je siro~e,
Jer nismo mi ni Grci, ni Bugari,
Pa ni Crnogorci
Mi smo samo Albanci
I zelimo jedino slobodu...
Kao ni druge balkanske nacije, tako
ni Albanci nisu imali svog predstavnika
na Berlinskom kongresu, ali i albanske
vodje su pokusavale da definisu nacionalne
ciljeve i pridobiju javno mnjenje za
te ciljeve.
Britanski ambasador u Osmanskom
carstvu pi{e o poku{ajima Albanaca da
dobiju vlastitu nacionalnu dr`avu
(1912)
Lord Go{en, tada wegova ekscelencija
ambasador u Carigradu, u izve{taju o tom
pitawu jezgrovito je izrekao su{tinu stvari:
„Ne mo`e se pore}i da je albanski pokret
sasvim prirodan. Albanci, stara i zasebna
rasa, koliko i sve iz wenog okru`ewa,
uvideli su da se ti susedni narodi nalaze
pod za{titom nekih evropskih sila i
da se wihove `eqe za samostalnijim `ivotom
ispuwavaju [...] dok prema wima ne postoji
takav odnos. Wihova nacija se ignori{e,
[...] predla`e se razmena teritorija, javqaju
se i druge pote{ko}e, ali stalno na {tetu
Albanije, a Albanci bivaju ostavqeni na
milost i nemilost Slovena i Grka, koji se
ne obaziru na wihove nacionalne zahteve“.
Durham, str. 72