Историја кроз фотографије и слике

Laboratorija Marije Kiri je bila toliko radioaktivna da njene sveske još uvek nisu bezbedne za korišćenje, već su spakovane u veliku olovnu kutiju. Laboratorijske beleške Marije Kiri smatraju se nacionalnim i naučnim blagom i čuvaju se u olovnim sanducima u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Posetioci mogu da ih vide, ali prethodno moraju da potpišu dokument o preuzimanju rizika i obuku zaštitnu odeću. Inače Marija je bila prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu. Godine 1903. nagrada za fiziku dodeljena je bračnom paru Kiri i Anriu Bekerelu za izvanredne zasluge ostvarene u oblasti radioaktivnosti. Iste godine postala je i prva žena doktor nauka u Francuskoj. Ona je bila i prva žena profesor na Sorboni. Zbog svih otkrića (polonijum, radijum...) usledila je još jedna Nobelova nagrada. Ovog puta iz oblasti hemije nagrađena je 1911. I tako je postala prvi naučnik kome je dodeljena i druga Nobelova nagrada.
46446140_2012847805490807_7828932362141433856_n.jpg
 
45682615_1999679556807632_2754060333025853440_n.jpg

Narod Ute je dugo bio sastavni deo priče o Koloradu i Velikim peščanim dinama. Vekovima su uspevali u ovim krševitim planinama, čuvajući svoj način života i kulturni identitet. Mnogi regionalni gradovi i prirodne karakteristike nose imena Ute, a susedna država Juta znači „ljudi Ute“. Ute reč za Velike peščane dine je „saa vaap maa nache“, „pesak koji se kreće“.Vođa Ute Orej i njegova supruga Čipeta cenili su sve ljudske živote, bez obzira na boju kože. Neumorno su radili na pokušaju da spasu živote tokom sukoba između doseljenika i naroda Ute, ponekad čak i upozoravajući zajednice kada su saznali da neki od njihovih nesložnih članova plemena planiraju napad.Nakon masakra u Mikeru, kada su ratnici Ute ubili 9 vladinih službenika i uzeli neke od njihovih žena i dece kao taoce, Ourai i Chipeta su pregovarali sa svojim ljudima o oslobađanju žena i dece, a zatim su otputovali u Vašington da svedoče pred Kongresom, gde je ova fotografija snimljena.U Fort Garlandu, koji se nalazi južno od Velikih peščanih dina, često su posećivali svoje bliske prijatelje Kit Karson i Džozefu Jaramilo Karson. Prijateljstvo ove četiri kulturološki različite osobe pomoglo je da se u dolini San Luis uvede nova era mira.
 
"Kada bi ceo srpski narod nestao, a ostao samo Gorski vijenac - ostalo bi dosta." Miloš Crnjanski

Petar II Petrović Njegoš, duhovni i svetovni vladar Crne Gore, i jedan od najvećih crnogorskih i srpskih pesnika i filozofa. Ovo je jedina njegova fotografija. Nastala je prilikom njegovog poslednjeg povratka iz Italije, fotograf Anastas Jovanović usklikao je Njegoša nekoliko meseci pred smrt, u svom bečkom ateljeu 1851. godine.
45159232_1987994594642795_8368725196227477504_n.jpg
 
Pun Lim preživeo je na splavu na otvorenom moru 133 dana i tako postavio svetski rekord koji će malo ko želeti i moći da dostigne ili obori.

Lim je bio konobar na brodu tokom Drugog svetskog rata. Brod na kojem je radio, bio je dignut u vazduh od strane nemačke flote. Jedini je preživeo eksploziju broda. Potom je 133 dana pecao, plivao da bi održao kondiciju, pio ptičju krv, borio se sa ogromnim opekotinama od Sunca i nedostatkom vode za piće. Jednom prilikom uspeo je čak i da ubije ajkulu. Iako je nekoliko puta bio blizu toga da se spase na splavu je ostao 133 dana. Kada je primetio da je okean promenio boju znao je da je u blizini kopno. Spašen je 5. aprila 1943. kada su ga uočili brazilski ribari. Izgubio je 20 kg, ali je bio u stanju da hoda bez pomoći.

Zbog ovog čoveka, danas su svim vojnicima obavezne vežbe preživljavanja.

44810191_1979274108848177_1809701383750811648_n.jpg
 
Izraz "mecena" koji označava pokrovitelja i zaštitnika književnika, umetnika i naučnika, nastao je zahvaljujući Gaju Kliniju Meceni, uglednom Rimljaninu, ljubimcu cara Avgusta, zaštitniku i prijatelju pesnika, naročito Vergilija, Horacija i Propercija. To je još jedan primer stvaranja pojma na osnovu imena i delanja jedne osobe koja uspeva da na svet donese nešto novo i značajno.

Fjodor Bronnikov: Horacije čita pre Mecene, naslikano 1863. nalazi se u Umetničkom muzeju u Odesi, Ukrajina
10689499_454037818083024_351621152082714886_n.jpg
 
Ivo Andrić je celokupan iznos od Nobelove nagrade donirao za izgradnju bosanskih biblioteka i kupovinu knjiga. I novčani iznos nagrade AVNOJ-a iz 1967. godine i Dvadesetsedmojulsku nagradu iz 1970. godine pisac je dao takođe za razvoj bibliotekarstva Bosne i Hercegovine. Imao je uvid u trošenje iznosa i uplaćivao ga je iz dva dela. Donirao je oko 1,5 milona evra za razvoj kulture.

42699286_1937340133041575_9124727169325465600_n.jpg
 

Back
Top