Integracija srpskih migranata u društva u koja su migrirali

Од једне рођаке која је радила у нашим дипломатским представништвима сам чуо да је највећи проблем са интеграцијом наших људи образовање. Другим речима, потомци необразованих миграната неће да уче школу него остану на њиховом нивоу.
 
Prva generacija kada se doseli u Ameriku ima problem sa inegracijom. Ne zna jezik ili ga površno zna. Njihova djeca više koriste engleski nego srpski. Njihova unučad potpuno asimilovana. Rijetke su zajednice Srba koje su se doselile prije 100 godina da njihovi današnji potomci govore srpski jezik. Za Njemačku ne znam. Mislim da tu slabije dolazi do asimilacije. Njemačka je formirana kao nacionalna država i Nemac će im uvijek dati do znanja da su građani drugog reda. Blizina Srbije i Bosne usporava asimilaciju. Često dolaze ovdje imaju prilike čuti srpski jezik. Oni koji odu preko bare za vrijeme svog života tamo dođu dva tri puta u posjetu familiji. Njihova djeca jednom ili ni jednom.
 
Zavisi od toga kakva je osoba i iz kojih razloga je otišla u drugu državu.
Ako je neko otišao trbuhom za kruhom, njihova integracija ide sporo jer im ništa na pameti osim novca nije.
Ako neko ode iz drugih razloga poput mog oca koji je već tada znao jezik, znao gde će raditi, gde će živeti, gde će se školovati, onda to ide mnogo lakše.

Srbi iz dijaspore bar ono malo što nas ima u UK su uglavnom jako dobri, pošteni i civilizovani ljudi. Nisam imao prilike da upoznam nijednog koji bi odgovarao stereotipu gastarbajtera iz Austrije.
 
Од једне рођаке која је радила у нашим дипломатским представништвима сам чуо да је највећи проблем са интеграцијом наших људи образовање. Другим речима, потомци необразованих миграната неће да уче школу него остану на њиховом нивоу.
Nista lose, tamo se dobro placaju i zanati, a i dobar mastor, elektricar, zidar, stolar ce lako naci ok placen posao.
Kamiondzije isto dobro zaraduju... itd.

Hiper produkcija bilo kog zanimanja, pa i doktora nauka , nije dobra.
Evo kod nas ih gomila na birou, nisu svi sposobni kao Nebojsa iz Beograda.
 
Nista lose, tamo se dobro placaju i zanati, a i dobar mastor, elektricar, zidar, stolar ce lako naci ok placen posao.
Kamiondzije isto dobro zaraduju... itd.

Hiper produkcija bilo kog zanimanja, pa i doktora nauka , nije dobra.
Evo kod nas ih gomila na birou, nisu svi sposobni kao Nebojsa iz Beograda.
Не слажем се. То што остану на нивоу магационера и возача значи да су маање утицајни у тим заједницама. Јер ипак се зна ко коси, а ко воду носи. Такође доприноси и томе да Србе виде као трећу категорију људи. Тако да боље се школовати ко има мало интелектуалног потенцијала.
 
Не слажем се. То што остану на нивоу магационера и возача значи да су маање утицајни у тим заједницама. Јер ипак се зна ко коси, а ко воду носи. Такође доприноси и томе да Србе виде као трећу категорију људи. Тако да боље се школовати ко има мало интелектуалног потенцијала.
Говориш са становишта доминације, што би рекло прави Србин. Западна Европа је ту одма иза ћошка па иде и Курта и Мурта. Раде шта нађу и то локалци знају па нас тако збирно гледају (дал лопов дал јефтина радна снага). Преко баре је већ друга прича. Ем далеко ем тешко да се уђе. Други профил Срба иде (заломе се и они први, ал мало). Они од пре сто и више година су асимилирани мада се копрцају да одрже обичаје и језик донекле. У суштини је све шминка јер он ставља руку на срце и пева тамошњу химну ко да је Косово негде у Северној Америци.
 
Pa druga generacija se uglavnom integriše i kultiviše , mada ima primera da su neki od njih i rodjeni ili su došli kao vrlo mali ,a i dalje pričaju bosanski i crnogorski i drže poredjane cipele ispred vrata .

– Danijel! Danijel bre! Ćeš dideš da živiš u Meminac? Će ti napravim kuću sas potkrovlje i dva kupatila!
– Bitte?
– Bide? Ima dima po bide u svako kupatilo. To ti je da zapereš noge kad si u papuče napolje…
– Papa, bitte, ja nećem živim u scheiß Serbien.
– Kako bre Danijel nečeš? Što ja ceo život dovozim roze WC papir i salamu iz Srbije, ovde duštedim neku marku, da ti napravim dimaš tamo ljucki.
– Ich habe keine Ahnung! U Meminac Straße nemaju ni asfalt!
– Ama če asfaltiramo ispred naše kuće, da vidu komšije da Milorad ima marke da i’ podavi!
– Aber, Papa, ja nisam neki Bauer seljak! Ja oćem u Berlin da studieren dizajn!
– Aman čoveče, eno ti idi u Meminac, turi labudove i lavove di oćeš, dizajniraj ga bre tamo kako oćeš!
– A može Basketball da nacrtamo na Haus?
– Ma će ugodimo i da bačaju na koš, zadnji fening ću distresem, samo da Pera Ciganin muda svoja žvaka kad vidi da Milorad ima veću kuću od njeg!

Увек актуелан
 
I da ne zaboravim. Djeca migranata čiji su roditelji došli iz gradskih sredina perfektno govore srpski i engleski,bolje se snalaze za posao,a djeca migranata čiji su roditelji sa sela došli većinom ne znaju srpski ili ga površnu znaju. Na kraju samo znaju odgovor kad ih pitaš nešto reći aaaaa:hahaha:


po ovoj rečenici ja bi rekao da si došao iz nekog zaseoka :hahaha:
 
– Danijel! Danijel bre! Ćeš dideš da živiš u Meminac? Će ti napravim kuću sas potkrovlje i dva kupatila!
– Bitte?
– Bide? Ima dima po bide u svako kupatilo. To ti je da zapereš noge kad si u papuče napolje…
– Papa, bitte, ja nećem živim u scheiß Serbien.
– Kako bre Danijel nečeš? Što ja ceo život dovozim roze WC papir i salamu iz Srbije, ovde duštedim neku marku, da ti napravim dimaš tamo ljucki.
– Ich habe keine Ahnung! U Meminac Straße nemaju ni asfalt!
– Ama če asfaltiramo ispred naše kuće, da vidu komšije da Milorad ima marke da i’ podavi!
– Aber, Papa, ja nisam neki Bauer seljak! Ja oćem u Berlin da studieren dizajn!
– Aman čoveče, eno ti idi u Meminac, turi labudove i lavove di oćeš, dizajniraj ga bre tamo kako oćeš!
– A može Basketball da nacrtamo na Haus?
– Ma će ugodimo i da bačaju na koš, zadnji fening ću distresem, samo da Pera Ciganin muda svoja žvaka kad vidi da Milorad ima veću kuću od njeg!

Увек актуелан
Franak i Franak Jr
 

Back
Top