Ja izdvojio ovo pa ako može da se pojasni...
Usled mjera pandemije covid, kućanstva su 2020 smanjila potrošnju zbog nemogućnosti trošenja, Nakon popuštanja mjera, 2021 poćela su da troše nenormalno, jer se im nakupilo dosta štednje na računima, sledi skok industrijske proizvodnje u EU za čak 41% na precovid godinu 2019, što izaziva rast cena proizvoda. Mjere za otklanjanje posledica covid lock downa, su među ostalog jeftin novac za banke te poduzeća. Kako je kamatna stopa za kredite jako niska, a na štednju čak i negativna, ljudi preusmeravaju novac u kupnju dobara, otuda pomama za stanovima (kupnja nekretnina je oblik štednje na dugi rok) primjerice, te jak skok cena stanova, jer ljudi među ostalim relociraju novac tamo, gde očekuju profit. Inaće prosečno kućanstvo u EU ima štednju između 8% u najsiromašnijim članicama do čak 22% u najbogatijim svojih mjesečnih prihoda. Sa dizanjem temeljne kamatne stope Eurozone na samo 1% se inflacija zaustavlja, jer će ljudi ostavljati svoj novac u bankama pošto će Euro da dobiva na vrednosti, ali će privreda da gubi visoke stope rasta. Naravno monetarna i fiskalna politika moraju biti uravnotežene, a ECB vodi previše konservativnu politiku. Kad je bila deflacija Evrozone (2012 -2020, a znamo da deflacija donosi stagnaciju, odnosno jako male stope rasta privrede) prekasno su spustili kamatne stope na negativne, te tako kasno probudili potrošnju, jer se kućanstvima više nije isplatilo držati novac u bankama. Sad opet kasno podižu kamatnu stopu, jer je logično, da je bolja povišena inflacija nego deflacija, ali su terbali podignuti, kad se videlo, da špekulanti namjerno počeli uzrokovati dizanje cena (oktobra prošle godine). Sve u svemu, u EU kućanstva i poduzeća imaju ogromnu štednju, te baš i nisu sklona prevelikom trošenju. Inflacija Eurozone je povišena, 7% na godišnjem nivou (francuska, malta 5% na godišnjem nivou, baltske zemlje 14%), zaželjene stope inflacije su 2%, ali daleko od toga, da bi bilo potrebno uvesti drastične mjere za njezino suzbijanje, jer bi tako gušili privredu. Dovoljno je minimalno podiči temeljnu kamatnu stopu sa nule, jer bi inaće gušili privredu.