humanost i humanost

Katarina Rebraca...cilj je jako human...nista ne verujem tim organizacijama, tako su ofucane i kompromitovane.
Skoro mi sestra kaze kako od prodaje Pampers pelena neki procenat ide, valjda bese za Afriku. Kad sam procitala malo bolje , samo sto nisu mikro mikro cent dali. Mani me sa takvim humanitarcima, nalikuju mi borbi protiv terorizma jednom rukom ga podrzavaju a drugom se k'o fol bore protiv njega. Vise verujem u humano srce coveka koji prevede staricu preko ulice, on njima moze da predaje empatiju. Cim je profesionalno odmah se tu petlja kvarljiva ljudska priroda.

A sto si mene citirala?
 
mV:
malo, malo, pa razmisljam-sta bi humanost tacno trebalo da znaci?
dam u dobrotvorne svrhe, ali tako da mi ne remeti finasije mnogo, ni nacin zivota (mozda zakinem da ne kupim neki dzempre i to je to), gledam u kojoj banci treba da se uplati na racun, dal mi je blizu, ako nije obecam sebi da cu ipak otici, pa najcsece ne stignem, odem kod komsinice kad zaveje sneg, da je pitam da li joj nesto treba iz samoposluge, al onda kad idem i za sebe samu, nosim stvari u socijalno, al samo stvari koje pre toga vec nisam dala svojim prijateljicama, odnesem igracke u obdaniste i deciju bolnicu, ali samo igracke koje mojima nece faliti.....ma, znate vec na sta mislim..
i kad saberem i oduzmem, imam zelju da pomognem, ali nekako je sve to malo, beznacajno i u krajnjoj liniji - sebicno, da umirim svoju savest i altruizam..ne radim stvarno nesto veliko i dobro...
jel razmisljate vi o tome i kako se nosite sa time?

Nisam pročitao odgovore, kasnije ću, ali pretpostavljam kakvi su.

Super si, humana si mnogo više od onih koji drugima objašnjavaju kako je svako dobro delo koje učine zapravo sebično delo u cilju hranjenja ovoga, onoga, samo zbog sebe, truć, truć...
Kad nekom pomogneš, kad ga obraduješ, kad ga utešiš, kad uradiš bilo šta što mu koliko-toliko skine muku sa pleća ili popuni nešto što mu nedostaje, humana si, dovoljno je, učinila si dobro delo. Nije ni važno kako se ti osećaš, da li je ruka koja daje uvek iznad one koja uzima, nije važno koje su tvoje pobude, koji te mehanizam pokreće, važno je samo ono što je taj drugi dobio, a ako je njemu važnije to što si ti time dobila, onda mu nisi ni toliko trebala dati.
Kad sam tražio pomoć, nisam razmišljao iz kojih razloga su mi je pružili, ali one koji su to učinili, smatrao sam dobrim ljudima.
Na svetu je toliko nesreće da bi čovek sve svoje mogao uništiti i dati za manje od 5 sekundi, ali to bi se kosilo sa osnovnim instinktom - borbom za opstanak, preživljavanjem, što je nerazumno, a šire gledano i kontraproduktivno za sve.
To što ti radiš sasvim je dovoljno, a i mnogo više nego što većina radi.
 
Poslednja izmena:
pomažem koliko mogu,kad god mogu...novac, garderoba
nedavno je cigančica ušla za mnom u pekaru i traži novac, a ja kažem: je l može da ti kupim nešto da pojedeš, a ne da ti dajem pare? KAže: Može picu, ja kupim, kad ona ode po još jednu curu, pita da i njoj kupim. Ja kupim. Sitnica, al sam se osjećala dobro, bar sam nahranila nekog osim onih koje svakodnevno hranim. I hoću reći, i našim malim djelima popravljamo djelić svemira
 
Veceras n'as je trcalo preko 10 000 za associjaciju protiv raka dojke
Puta 7€, protiv 6 000 prosle godine
Strasbourg se stvarno budi :)
ImageUploadedByForum Krstarice1381523316.512424.jpg

ImageUploadedByForum Krstarice1381523353.192710.jpg
 
sramno je koliko mizeran postotak bogatih teroriše ogroman procenat siromašne populacije zemlje. A oni koji su se uhlebili u fiktivnu srednju klasu dupe bi dali samo da im neko ne poljulja siguricu svoje prosečnosti i okreću glave od bede i jada. Ako imaš platu 1000 evra a nemaš neku veliku porodicu koja samo od tebe zavisi, šta te košta da jednom mesečnom finansiraš obrok u nekoj narodnoj kuhinji, prosto kupiš namirnice i odneseš ili nahraniš par beskunika... Ali jok. Sve humanista do humaniste, gola gomna..
 
Možda taj sa platom od 1000evra ima i neki plan za svoju budućnost i budućnost svoje djece, pa nije da baš ima da kupuje drugima obroke.
Kako rastu primanja, tako rastu i apetiti.
Želja da se pomogne značajno i opada pri druženju sa prostim svijetom. Njihova zavidnost i jaka želja da se zatre sve šta ima novac pomalo i otrijezni. Da imućnom čovjeku zatreba nešto, sa takvom slašću bi uživali u njegovoj propasti.
Nedavno gledam ispred crvenog krsta, čovjek je sadržaj pomoći koju je izmolio istresao iza ugla. Razbacao onu garderobu, valjda nije njegov nivo. Zašto nije vratio u ck ili bacio negdje da ne vidi žena što tu radi. Kao idiot se osjetila. Kome oni pomažu, za koga ljudi donose svoje stvari:/
 
Možda taj sa platom od 1000evra ima i neki plan za svoju budućnost i budućnost svoje djece, pa nije da baš ima da kupuje drugima obroke.
Kako rastu primanja, tako rastu i apetiti.
Želja da se pomogne značajno i opada pri druženju sa prostim svijetom. Njihova zavidnost i jaka želja da se zatre sve šta ima novac pomalo i otrijezni. Da imućnom čovjeku zatreba nešto, sa takvom slašću bi uživali u njegovoj propasti.
Nedavno gledam ispred crvenog krsta, čovjek je sadržaj pomoći koju je izmolio istresao iza ugla. Razbacao onu garderobu, valjda nije njegov nivo. Zašto nije vratio u ck ili bacio negdje da ne vidi žena što tu radi. Kao idiot se osjetila. Kome oni pomažu, za koga ljudi donose svoje stvari:/
potomstvo je glavni argument za gomilanje para. prvo da obezbedi decu, pa onda unuke i praunuke i negde se tu izgubi svako opravdanje koje je pohlepa do tada nudila i ostaje ono ogoljeno-gramzivost. a to za siromašne i njihovu zavist, pa to je isto kao kad zameraš invalidu zato što je isfrustiran zdravim osobama. Ne treba biti takav, ali po meni daleko više opravdanja ima isfrustriranost siromaha nad gramzivošću elite.
 
Ako želi da pomogne, super. Al ako ima drugačiji plan za novac koji je sam stekao, šta mu se ima zavirivati u novčanik i savjetovati kako bi on trebalo njime da raspolaže.
Čovjek sa 1000evra primanja može da kupi stan, otplaćuje kredit i otputuje negdje jednom ili možda dva puta godišnje, i to skromnije, na odmor. To nije novac za luksuziranje. Nema mjesta gramzivosti.
 
Ako želi da pomogne, super. Al ako ima drugačiji plan za novac koji je sam stekao, šta mu se ima zavirivati u novčanik i savjetovati kako bi on trebalo njime da raspolaže.
Čovjek sa 1000evra primanja može da kupi stan, otplaćuje kredit i otputuje negdje jednom ili možda dva puta godišnje, i to skromnije, na odmor. To nije novac za luksuziranje. Nema mjesta gramzivosti.
pa lepo rekoh, humanosti bez
 

Back
Top