Хронологија хрватско турских сукоба

[Vaša Visost...]

.


Jako zanimljiva i intenzivna tema...
Navedene su samo bitke u Hrvatskoj gdje je točno po sastavima navedeno ako je tko došao pomoć i u kojoj mjeri, ali navedeno je i petljanje Hrvata u bitke na ugarskoj teritoriji. Naveo sam boldano poraze Otomana i normalno njihove pobjede...
Linkovi su za sve navedene bitke jer negdje se na jednom linku spominje više bitaka, pa da ne moram sve stavljat posebno. Ako se tiču Knina ili Klisa razne bitke spomenute su na linkovima za opsade Knina i Klisa...

Prva velika ofanziva ide još 1415. - poraz Otomana
Dakle Otomani su na Hrvatsku svom snagom iznenada krenuli i pokušali je pokorit cijelo stoljeće prije nego Ugare. Dakle prvo idu na Hrvate jer Ugare brane velike rijeke. Odmah idu sve do Zagreba, ništa nisu osvojili, dok su manji odredi prodirali sve do Slovenije, pa možemo logički zaključit da je ovo bila preogromna vojska, brojke nisu poznate pa ne želim licitirat, ali vjerojatno se radilo o carskoj vojsci u najvećem mogućem izdanju...

Pad Bosne 1463. Turci koriste da na brzinu pokušaju presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana

Isto pokušavaju 1467. ali su razbijeni kod Otočca na rijeci Gackoj - poraz Otomana

Isto pokušavaju 1468. kada paša Ezebeg upada sa 20 000 vojnika, ali ne uspijeva porazit Ličane - poraz Otomana

Opet žele 1469. presijeć Hrvatsku kod Senja ogromnom vojskom koja je toliko velika da pomoćnim trupama prodiru do Slovenije - poraz Otomana

Ponovo 1470. upadaju u Liku sa 20 000 vojnika i ponovo ništa nisu osvojili. - poraz Otomana

( Iz zadnjih pet primjera vidimo da su pet puta u osam godina sa ogromnim vojskama od najmanje 20 000 vojnika pokušali presijeć Hrvatsku kod Senja, što im je bio prvi strateški cilj za slamanje tada velike Hrvatske...)

Opsada Jajca 1480. - poraz Otomana

Bitka na Uni 1483. - 7000 Otomana razbila je Hrvatska vojska koji su htjeli razbit sekundarni sistem obrane na Uni - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Una

Bitka za Vrpile 1491. - 11 000 Otomana razbijeno je nakon što su promijenili taktiku pa krenuli pljačkat u dubinu pošto Liku i Senj prema moru nisu uspjeli ovladat - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vrpile

Bitka na Krbavskom polju 1493. - prodor sa 8000 Otomanskih vojnika i poraz Hrvata koji su bez ikakve taktike pješaštvom išli na konjicu na otvorenom polju da spriječe odvođenje Hrvata u roblje - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Krbava_Field#:~:text= Battle of Krbava Field 1 Background.,See also. 5 References. More

Opsada Jajca 1493. - poraz Otomana

Otomani 18. kolovoza 1494. upadaju u Hrvatsku koristeći pobjedu na Krbavi godinu prije, te istodobno jednom ogromnom vojskom upadaju u Slavoniju, a drugom ogromnom vojskom upadaju preko Une, pustoše, pljačkaju, kolju, odvode u roblje - pobjeda Otomana

Kako nisu uspjeli prepolovit Hrvatsku počinje 1502. Opsada hrvatskog kraljevskog grada Knina koji je simbolično Turcima predstavljao centar hrvatske države, opsada postaje konstantna od 1510. Vidimo u članku kako se ugare tražilo vojnu pomoć, a nisu mogli ništa poslat u pomoć, jedino je papa poslao 50 000 dukata financijske pomoći - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Opsada Krupe 1509. - poraz Otomana

Godine 1513. propada ponovo turska opsada Knina, iako je grad prije oharačila kuga i pobila pola stanovništva - poraz Otomana

Bitka kod Dubice 1513. gdje Otomani napadaju sistem obrane na UNi sa 7000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubica

Godine 1514. Ogromna turska vojska od 10 000 vojnika razbijena je na Kninu - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Godine 1515. Turci su razbijeni po prvi puta na strateški važnom Klisu - poraz Otomana

Hrvati kontraudarom razbili Otomane sve do Jajca 1518. - poraz Otomana

Bitka blizu Jajca 1519. pod hrvatskim banom Petrom Berslavićem, brojke nisu poznate ali turski poraz bio je takav da nas nakon ovoga papa Leo X. proziva bedemom kršćanstva - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavić

Godine 1520. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Godine 1522. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostrukli poraz Otomana

Opsada Krupe 1522. Otomani razbijeni sa sedam tisuća otomanskih vojnika vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1523. pošto nisu mogli osvojit Knin regionalnim snagama kreće carska vojska direktno iz Carigrada na Knin , čime otomanske trupe kod Knina narastaju na 25 000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

1523. Otomani razbijeni kod Klisa i lijepo piše u članku da napada sultanova carska armija, dakle - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Opsada Jajca 1525. i prodor hrvatskih snaga do Jajca kojim je opsada razbijena - poraz Otomana

Napad na Osijek 1526. i njegovo uspješno osvajanje - otomanska pobjeda

Bitka na Mohačkom polju 1526. Od tri vojske sa dvije su upravljali Hrvati, ali hrvatsku vojsku pod knezom Krstom Frankopanom Ugari nisu dočekali nego su sami ušli u bitku što se smatra jednom od večih grešaka koja je dovela do ugarske katastrofe, dok su Hrvati Ivana Zapolje ostali sa transilvanijskim postrojbama. Pričuvnim hrvatskim postrojbama zapovjedao je senjski kapetan Grgur iz plemićke obitelji Orlovića. Iz svega nije jasno jesu li hrvatske posrojbe uopće sudjelovale u bitci - pobjeda Otomana

Godine 1526. Otomani razbijeni kod Klisa, ako je carska armija napadala prije pitamo se kakva je bila ova za koju nema podatak - poraz Otomana

Opsada Jajca - pobjeda Otomana

Godine 1528. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Otomani ogromnom vojskom upali u Liku 1530. i slijedi opsada brinjske tvrđave - poraz Otomana

Godine 1531. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1532. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Hrvati upali u Ugarsku 1532. i zauzeli Kiseg, slijedi opsada Kisega od strane 140 000 otomanskih vojnika, hrvatski ban Jurišić zaustavio ovime napad na Beč - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Güns

Godine 1534. Otomani razbijeni kod Klisa unatoč višemjesečnoj opsadi i topovskoj konstantnoj kanonadi - poraz Otomana

Godine 1535. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani iste godine započeli još jednom opsadu koja će trajat do pada Klisa 1537. ne znamo ukupne snage završne ofanzive, ali znamo da su samo otomanska pojačanja brojala 8000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Otomani godine 1536. vrše opsadu Požege i još nekih utvrda i osvajaju ih - pobjeda Otomana

Bitka kod Đakova 1537. jedina ozbiljna intervencija habsburških snaga u Hrvatskoj gdje su sa 24 000 habsburških vojnika brutalno poraženi od samo 8000 otomanskih vojnika i to na način da su imali 20 000 mrtvih habsburših vojnika, pa je bitka ostala zapamćena kao "austrijski Mohač" nakon kojega se Austrijanci više nikada u tom dijelu povijesti nisu oporavili za intervenciju van Austrije, nego su se buksali u Beču i navijali za drage Hrvate...

Otomani 1538. zauzeli Dubicu - pobjeda Otomana

Godine 1540. Hrvati oslobodili Jasenovac - poraz Otomana

Godine 1540. Turci vrše opsadu Zrina u pounju, ne mješati ovo s Novim Zrinom - poraz Otomana

Godine 1543. Otomani provalili u Slavoniju i osvojili Čazmu, Valpovo, Pakrac, Orahovicu, Voćin i Bijelu Stijenu - pobjeda Otomana

24.08.1543. god. - Ban Petar Keglević, Juraj Frankopan-Slunjski, Stjepan Blagajski i Nikola Frankopan-Tržački zajedno s braniteljima Otočca u bitci nedaleko od Otočca potukli su tursku vojsku koja se vraćala iz Kranjske s plijenom - poraz Otomana

Godine 1544. Otomani provalili u Božjakovinu i nanijeli nam poraz kod Konjščine. Usprkos neuspješne opsade Ustilonje osvojili su Moslavinu - pobjeda Otomana

1544. god. - Krajiška vojska pokušala je ljeti 1544. godine u silovitom napadu zauzeti tursku Udbinu, ali bez uspjeha. Tom prilikom dio turske Udbine bio je spaljen, a poginulo je i nekoliko stotina balkanskih Vlaha koji su branili ovo tursko uporište - pobjeda Otomana

Godine 1549. prva bitka kod Slunja - poraz Otomana

Godine 1550. velika turska ofanziva bez ikakvih rezultata - poraz Otomana

Godine 1552. Otomani osvojili Viroviticu i po drugi put osvojili Čazmu, Moslavinu i Kostajnicu - pobjeda Otomana

Bitka kod Đurđevca 1554. - poraz Otomana

Godine 1556. prva bitka kod Sigeta u koju su upali Hrvati, Turci je opsjedaju s 10 000 vojnika i razbijeni su potpuno - poraz Otomana

Opsada Zagreba 1557. i teški turski poraz u spomen na koji top svaki dan puca u Zagrebu i danas točno u podne - poraz Otomana

1559. god. - Htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali ih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg među Drežnikom i Bišćem hametom potuče - poraz Otomana

Godine 1559. bitka kod Klane i veliki poraz Turaka - poraz Otomana

Bitka kod Žirovice 1560. - poraz Otomana

Bitka kod Hrastovice 1561. gdje je nekoliko stotina hrvatskih vojnika potuklo nekoliko tisuća Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Hrastovica

Bitka kod Slatine 1562. - poraz Otomana

Bitka kod Obreške 1565. gdje je 4000 hrvatskih vojnika potuklo čak 12 000 Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Obreska

Opsada Krupe 1565. sa 12 000 Otomanskih vojnika protiv preostalih iscrpljenih 28 Hrvata koji se nisu htjeli predati nego su izjahali u smrt - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1566. Bitka kod Šikloša, 3000 Hrvata upalo u Ugarsku i porazilo Otomansku vojsku na putu za Beč kod Šikloša, drsko pogubili zarobljenog Sulejmanovog milljenika Senjak Bega - poraz Otomana

Godine 1566. Druga Bitka na Sigetu, Otomani sa najvećom vojskom ikad od 100 000 - 300 000 vojnika osvojili Siget i ubili sve Hrvate, ali sami imali 30 000 mrtvih, pa sa ranjenima brojka izbačenih iz stroja doseže i do 100 000 izbačenih iz stroja, nakon čega je Sulejman Veličanstveni najveći otomanski vladar ikad krepo od živčanog sloma, a europa obranjena. Povijest je pamti kao "bitku koja je spasila civilizaciju" pošto se nikada Otomani nisu više skupili u tako velikom broju i nikada protiv sebe nisu imali slabije konsolidirane protivnike (jer su Ugari tada iznenada prešli na stranu Otomana...), pa je europa bila potpuno nespremna i na koljenima spremna da se pokori kao Ugari...
https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/battle-saved-civilization-szigetvar-1566.html

1569. god. - Senjski uskoci pokrenuše vojnu na Perušić, savladaše tursku vojsku od 2800 vojnika, ali utvrdu nisu mogli zauzeti - neriješeno

1574.-1576. god. - Turci su zauzeli područje južno od Slunja što je uzrokovalo veliko iseljavanje stanovništva - pobjeda Otomana

Godine 1575. zabilježeno je 60 otomanskih inkurzija u hrvatski teritorij Sultana Murada III. ništa nisu osvojili - poraz Otomana

Godine 1576. Turci razbijeni pored Gvozdanskog sa 7000 otomanskih vojnika, a onda doživjeli i poraz na Gvozdanskom u neuspjeloj trodnevnoj opsadi - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1577. Otomani osvojili Gvozdansko sa 12 000 otomanskih vojnika protiv 300 hrvatskih vojnika koji su se borili do zadnjeg - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1578. god. - 9.000 naoružanih Hrvata iz Krajine je otišlo u obranu Bihaća jer je izostala obećana kraljevska pomoć. Potukli su nadmoćnije Turke i tako privremeno zaustavili njihovo napredovanje - poraz Otomana

22.05.1578. god. - Vrhovni kapetan Hrvatske krajine Ivan Fernberger u bici kod Drežnika potukao je tursku vojsku (oko 2000 vojnika) koji su se vraćali s pljačkaškog pohoda u Kranjskoj - poraz Otomana

Druga bitka kod Slunja 1584. Hrvati sa 2000 vojnika nanijeli katastrofalan poraz Otomanskoj vojsci od 9000 vojnika, tako da su Otomani imali 4000 mrtvih - poraz Otomana

Bitka kod Bresta 1592. Otomani sa 8000 vojnika porazili 3000 hrvatskih vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

Opsada Bihaća 1592. Otomani ga osvajaju - pobjeda Otomana

Bitka kod Siska 1593. Hrvati sa 4000 vojnika uz pomoć 2000 habsburških vojnika porazili 16 000 Otomanskih vojnika, od čega 8000 Otomana mrtvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak

Otomani 1593. ponovo napadaju Sisak i osvajaju ga - pobjeda Otomana

Godine 1594. Hrvati oslobađaju Sisak i Petrinju - poraz Otomana

Godine 1595. Hrvati nakratko gube Petrinju pa je opet oslobađaju - pobjeda i poraz Otomana

Druga bitka kod Bresta 1596. Hrvati sa 6000 vojnika pored siska porazili Otomane sa 8000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

1603. Otomansko-tatarska vojska sa 16 000 vojnika napada Varaždin, ali ih ban Trakoščanski razbija, te kreće hrvatski kontraudar u Ugarsku gdje ih razbija još jednom kod Kermieda skupa s ugarskim antihrvatskim protestantima, tzv. Bočkajevcima, nakon čega Otomani traže mir i u znak mira koji traže sami Hrvatima vraćaju Čazmu, Moslavinu, Petrinju i Rovišće - dvostruki poraz Otomana


23.09.1623. god. - Otomani su krenuli s 6000 vojnika na Otočac. 23.09.1623. god. stigli su pod Otočac. ali ga nisu napali. Otišli su osvojiti Prozor ali ih je 24.09.1623. god. porazio Vuk Frankopan i Sigismund Gusić koji su došli u pomoć iz Senja - poraz Otomana

Bitka kod Velike Kaniže 1637. Hrvati napali Otomane u Ugarskoj - neriješeno

1642. god. - Kod Otočca su teško poraženi Turci. Hrvate su predvodili Petar Keglević, Juraj Frankopan Slunjski, Stjepan Blagojski i Nikola Frankopan Tržački. To je jedna od presudnih bitaka na području Gacke koje su zaustavile Turke - Poraz Otomana

Treća bitka za Slunj 1649. - poraz Otomana

1651. god. - Senjski kapetan Petar grof Zrinski poduzeo je pohod na tursku Liku kada su porobili Široku kulu - poraz Otomana

1651. Bitka kod Kostajnice - Hrvati sa 2000 vojnika napali Turke i dvaput ih porazili, pobili 250 Turaka - poraz Otomana


1655. god. - Predvođeni grofom Petrom Zrinskim, Hrvati su prodrli do Korenice i vratili se s velikim plijenom. Te godine su dva puta pobijedili Turke. Turci su htjeli osvojiti Perušić ali ga je obranio Petar Zrinski. Iste godine je bilo nekoliko sukoba s Turcima u blizini Otočca. Zapovjednik krajiške posade u Otočcu bio je Andrija Gusić. Hrvati su se uspjeli obraniti - niz otomanskih poraza


1655. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Visibabe (Stari Perušić blizu Vrhovina), poznato kao "Bitka kod Perušiča" a nakon toga poharao Korenicu i sve turske posjede - dvostruki poraz Otomana


1657. god. - 1657. god. - Otočani i Senjani su na Gusić polju potukli 6000 Turaka koji su porobili Brezovac, Rudopolje, Vrhovine i Dabar - poraz Otomana


1659. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Senja koji su ponovo pokušali razbit i presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana

1661. god. - Razorio je Petar Zrinski veliku tvrđavu (toranj na tri kata) u Širokoj Kuli i opustošio cijelo naselje. Razorio i susjedni Grebenar - poraz Otomana

Veličanstvena bitka kod Jurjevih stijena 1663. Hrvati sa 2500 vojnika smlatili Otomansku vojsku od 10 000 otomanskih vojnika - poraz Otomana

1663. god. - Pokrenut je prvi veliki protuturski rat. Petar Zrinski je provalio u Bosnu do Bihaća i porušio turske utvrde i domogao se bogatog plijena, kad su se Turci ukorijenili u Bosni više smo mi njih pljačkali nego oni nas - poraz Otomana

Bitka za Novi Zrin 1664. - Hrvati sa 3000 vojnika izvukli neriješeno protiv 100 000 Otomanskih vojnika, i tako prisilili Otomane da odustanu od velike ofanzive na Hrvatsku iz pravca Ugarske jer su Otomani imali 10 000 mrtvih vojnika - neriješeno, a zapravo jedan najtežih Otomanskih poraza
https://military.wikia.org/wiki/Siege_of_Novi_Zrin_(1664)

Spaljivanje strateški najvažnijeg mosta u europi, na Dravi gdje su hrvatske postrojbe potukle Otomane kod Osijeka 1664. - poraz Otomana

Godine 1689. Lika oslobođena prodorom hrvatske vojske pod koordinacijom popa Mesića - Otomanski poraz

Bitka za Cetingrad 1790.godine. 4000 hrvatskih i habsburških vojnika razbilo je 2000 Otomanskih vojnika, pri čemu su ih ubili 1000 i oslobodili Cetingrad - poraz Otomana

 

[Nikita Kulganov]

 

[Vaša Visost...]

Pogledajte prilog 840459

U članku sa internacionalne wikipedie imamo i točan popis ne-hrvatskih postrojbi u bitci za Sisak 1593.
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak

Od 6000 vojnika dvije trećine bili su Hrvati, a jedna trećina koalicija habsburga i Slovenaca...
Ne hrvatske postrojbe po točnom broju vojnika:

- Andreas von Auersperg with 300 armourers from Kranjska and Carinthia
- German troops Ruprecht Eggenberg with 300 soldiers Stjepan Grasswein
- Melchior Rödern with 500 Tole archers
- Adam Rauber of Weiner with 200 arcebuzirs
- Krštofor Obrutschan with 100 men
- Martin Pietschnik from Altenhof with 100 guys
- Georg Sigismund Paradeiser, commander of the Karlovac, Carinthian and Kranj Musketeers with 160 men, Ferdinand Weidner with 100 pedestrians
- Count Montecuccoli with 100 horsemen


.

 

[Лекизан]

U članku sa internacionalne wikipedie imamo i točan popis ne-hrvatskih postrojbi u bitci za Sisak 1593.
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak

Od 6000 vojnika dvije trećine bili su Hrvati, a jedna trećina koalicija habsburga i Slovenaca...
Ne hrvatske postrojbe po točnom broju vojnika:

- Andreas von Auersperg with 300 armourers from Kranjska and Carinthia
- German troops Ruprecht Eggenberg with 300 soldiers Stjepan Grasswein
- Melchior Rödern with 500 Tole archers
- Adam Rauber of Weiner with 200 arcebuzirs
- Krštofor Obrutschan with 100 men
- Martin Pietschnik from Altenhof with 100 guys
- Georg Sigismund Paradeiser, commander of the Karlovac, Carinthian and Kranj Musketeers with 160 men, Ferdinand Weidner with 100 pedestrians
- Count Montecuccoli with 100 horsemen

Каква је то хрватско-османска битка ако Хрватска не постоји у то време, а сви команданти као што видимо редом нису Хрвати.
Ваљда битка спада у Хабзбуршко -Турске ратове у којој су између осталих народа учествовали и Хрвати.

 

[FDDD]

Каква је то хрватско-османска битка ако Хрватска не постоји у то време, а сви команданти као што видимо редом нису Хрвати.
Ваљда битка спада у Хабзбуршко -Турске ратове у којој су између осталих народа учествовали и Хрвати.

sta je mogla ta saka jada protiv Turaka, s kim oni da se bore?

dosli Srbi da im brane Vojnu granicu

 

[snouden]

ima li još neka bitka koju su turci dobili?

znam da su se kod mene u kraju probili kod tvrđave glavaš, došavši sa strane uništa, pa potom osvojili vrliku. tamošnje plemstvo se junački branilo ali su ih na kraju turci pobili sve do jednog...tako me nešto učili. Vrlika i Knin su pali 1522.

 

[Nataša Rostova]

Friško napisano ... promocija .

Ooooo narode

Evo najnovije senzacije , pročitajte šta mašta može i šta se dogodilo nijeeeee

Hrvatski povjesničaru danas u vašem , a sutra možda u Carigradu

 

[suave]

Zar ne bi prigodniji naziv bio Хронологија хрватско босанских сукоба s obzirom da je bosanski ejalet uživao isto toliko autonomije koliko i hrvatsko-slavonska regija u Ugarskoj i Habsburškoj državi

Zanimljivo je da bez strane pomoći Hrvati ne bi uspeli pobediti bosansku ofanzivu što mnogo govori o snazi administrativne oblasti koju je Visost pomenuo u naslovu

 

[Vaša Visost...]

Каква је то хрватско-османска битка ако Хрватска не постоји у то време, а сви команданти као што видимо редом нису Хрвати.
Ваљда битка спада у Хабзбуршко -Турске ратове у којој су између осталих народа учествовали и Хрвати.

Piše ti lijepo u člancima tko su sudionici - "Hrvatsko kraljevstvo" vs "Otomanski imperij"...
Vidiš...
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vrpile

Zamisli da netko kaže da Srbija ne postoji u vrijeme kosovskog boja zato jer ste tada bili vazal...


.

 

[Cro_čvarak]

Zar ne bi prigodniji naziv bio Хронологија хрватско босанских сукоба s obzirom da je bosanski ejalet uživao isto toliko autonomije koliko i hrvatsko-slavonska regija u Ugarskoj i Habsburškoj državi

Zanimljivo je da bez strane pomoći Hrvati ne bi uspeli pobediti bosansku ofanzivu što mnogo govori o snazi administrativne oblasti koju je Visost pomenuo u naslovu

Pa npr u vrime Sisačke bitke Bosanski pašaluk je bio veći i imao znatno veći broj stanovnika nego ti " Ostaci ostataka". Uz to pašaluk je bio i privredno razvijenijoj tako da zaustavljanje pašaluka 1593- e i nije mala stvar...

 

[zlatkopatuljak]

zašto je naslov ove teme osvanuo na ćirilici? Jutros je bio na latinici, ne kužim?

Takav je dogovor na forumu, bajke isključivo na ćirilici...

 

[FDDD]

a kad bi se mogla znati imena obicnih vojnika tim bitkama, pa ja garantujem da je vise od pola bilo svapsko/madjarsko poreklo

 

[Vaša Visost...]

a kad bi se mogla znati imena obicnih vojnika tim bitkama, pa ja garantujem da je vise od pola bilo svapsko/madjarsko poreklo

Zapravo je obrnuto, Hrvati su slali velik dio vojski svojih vojski u Ugarsku, ali oni su ubrzo postali otomanski vazali, pa smo tukli i po njima posred Ugarske i za Turaka i poslije Turaka zbog toga sve do 19. stoljeća kada smo okupirali Budimpeštu jer su poželjeli samostalnost...
Možemo i ugarsku kronologiju napravit da vidimo bjedni ugarski učinak u borbi prije sramotne predaje i vazalstva Osmanlijama, to barem nije problem jer je kratko...


1. Pad Beograda 1521. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_1521
Bilo je neuspješnih opsada Beograda i prije, ali tu su Hrvati odigrali u sastavu križarskih vojski ogromnu ulogu pa ih neću navodit

2. Bitka na Mohačkom polju 1526. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Mohács
55 000 Otomanskih vojnika vs 25 000 ugarsko-hrvatskih vojnika i neutvrđenog broja plaćenika (do 10 000)

3. Opsada Budimpešte 1541. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Buda_(1542)
Samo 6000 Otomanskih vojnika vs 50 000 ugarsko-austrijskih, pobili su krhke Austrijance u pomoći u ovakvim sramotnim brojkama u korist habsburga i to je kraj pokoravanja Ugarske. Još ćemo se osvrnut na Austrijance kasnije da analiziramo i njihov utjecaj, ratničku sposobnost i učinak. Ovih 6000 vodio je Sulejman Veličanstveni osobno jer 6000 uopće nije mala brojka za ona vremena, ogromne napumpane Otomanske brojke u nekim ofanzivama bile su zapravo uz pomoć Tatara koji su redovito dovlačili po 30 000 vojnika i svih otomanskih vazala zajedno. Naprimjer kod Sigeta-Beča 1566. otomanskih 100 000 vojnika obuhvaćaju zapravo i kompletnu Ugarsku vojsku pod vodstvom Zapolje kako je objašnjeno u britanskom dokumentarcu o bitci za Siget koji sam podastro...

4. Jedini ozbiljni pokušaj intervencije Austrije u Hrvatskoj bio je u bitci za Đakovo 1537. gdje je 8000 otomanskih vojnika razbilo 24 000 krhkih austrijskih vojnika pri čemu su Austrijanci imali 20 000 mrtvih, a bitka je prozvana "Austrijski Mohač". Nakon ove dvije blamaže Austrijanci se buksaju u Beču i navijaju iz sigurnog...
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani




.

 

[FDDD]

Zapravo je obrnuto, Hrvati su slali velik dio vojski svojih vojski u Ugarsku, ali oni su ubrzo postali otomanski vazali, pa smo tukli i po njima posred Ugarske...

auuu bogte pa vi ste bili SILA na nivou jedne Poljske kad ste tako derali Turke ko malu decu, pomagali Ugre i Svabe.
slusaj sine, ti ili si stvarno nadrogiran ili si prirodno blesav.

 

[Vaša Visost...]

auuu bogte pa vi ste bili SILA na nivou jedne Poljske kad ste tako derali Turke ko malu decu, pomagali Ugre i Svabe.
slusaj sine, ti ili si stvarno nadrogiran ili si prirodno blesav.

Poljska ?
U vrijeme bitke na Mohaču Hrvatska je preko dinastije Jagelonaca skoro u personalnoj uniji s Poljskom !
Poljaci su na Mohač poslali u pomoć 1500 vojnika, a Hrvati 5000 vojnika u jednom kontigentu i 13 000 vojnika u drugom kontigentu koji je bio polovično transilvanijski po vojsci, ali pod našim zapovjedništvom...

Ni Ugarska tada nije puno manja od Poljske, skupili su 14 000 Ugara za najvažniju bitku svoje povijesti...


.

 

[Cro_čvarak]

Poljska ?
U vrijeme bitke na Mohaču Hrvatska je preko dinastije Jagelonaca skoro u personalnoj uniji s Poljskom !
Poljaci su na Mohač poslali u pomoć 1500 vojnika, a Hrvati 5000 vojnika u jednom kontigentu i 13 000 vojnika u drugom kontigentu koji je bio polovično transilvanijski po vojsci, ali pod našim zapovjedništvom...

Ni Ugarska tada nije puno manja od Poljske, skupili su 14 000 Ugara za najvažniju bitku svoje povijesti...


.

Nije Hrvatska nego Ugarska..

 

[suave]

Pa npr u vrime Sisačke bitke Bosanski pašaluk je bio veći i imao znatno veći broj stanovnika nego ti " Ostaci ostataka". Uz to pašaluk je bio i privredno razvijenijoj tako da zaustavljanje pašaluka 1593- e i nije mala stvar...

Pa koliki su ti Ostaci ostataka? Koliko stanovništva imaju, s kojom silom raspolažu? Vidim da podvalače svoj značaj u odnosu sa Otomanskim carstvom akite se da su slabiji od bosanskog ejaleta. Pa valjda je Zagreb u to vreme bio veći grad od Banja Luke?

 

[haeul]

Има ли на овом потфоруму модератора? Зашто се провокаторима, чије знање је ограничено на садржину странице Википедије коју тренутно прелиставају, допушта да на једном српском форуму, и потфоруму који се бави историјом, допушта да широ псевдоисторијска наклапања хрватске антиисторијске школе?

Спорно је штошта, почев од назива теме. У тренутку када Хрватска не постоји, не може бити никакве речи о „хрватско-турским сукобима”. То је као да, на основу присуства српских трупа у редовима обеју војски Аустријско-турски рат (1716—1718) прогласимо српско- турским или, пак, српско-аустријским.

Иоле упућенима - а таквих је, надам се, и међу модераторима - није потребно објашњавати шта је све овде спорно, и зашто је ова тема зрела за кључ, или уклањање.

 

[Cro_čvarak]

Pa koliki su ti Ostaci ostataka? Koliko stanovništva imaju, s kojom silom raspolažu? Vidim da podvalače svoj značaj u odnosu sa Otomanskim carstvom akite se da su slabiji od bosanskog ejaleta. Pa valjda je Zagreb u to vreme bio veći grad od Banja Luke?

Ne znam za Banja Luku, znam da je Sarajevo bilo znatno veći i razvijeniji grad od Zagreba.

 

[musakesadzija]

Iako sam Srbin, i iako su u toj Venecijianskoj krajini i Dalmaciji ziveli uglavnom Srbi , iako je Jurisic bio cist Srbin , moram da kazem da bez Otomanskih izvora niko ne moze dokazati da su ove gorepostavljene bitke u stvarnosti bile takve.
To sto je postavljač ščitao ovde celu hrwopediju , jer je recenzija i izvor na tim člancima je uglavnom Hrvatskog porekla
i k tome od imena i prezimena istoričara koje ne asociraju ni na jedno Srpsko od pomenutih u pomenutim bitkama.

 

[musakesadzija]

Znači nije više dovoljan Karlobag nego sad oćete i Senj? Sad je i čakavac iz Senja Srbin, aj dobro....

To što se čovjek služija ćirilicom ne znači to što vi u vašim mozgićima mislite. Senj je dugo bio glagoljsko središte, a pojednostavljenjem glagoljice dobijemo ćirilicu, i eto..

...............................................................................................................................................................................
Hvala.

 

[Vaša Visost...]

moram da kazem da bez Otomanskih izvora niko ne moze dokazati da su ove gorepostavljene bitke u stvarnosti bile takve.

Uhh evo i otomanske wikipedije, kažu da ih je Hrvatsko kraljevstvo u sklopu habsburške monarhije sa 2500 vojnika kod Sigeta odvalilo u brojci od 100 000 i zaustavilo pohod na Beč...

Tako Turci tvrde da ih je Hrvatsko kraljevstvo sredilo i kod Siska...

I kod Novog Zrina Turci tvrde da su Hrvati mjesec dana ratovali i zaustavili 100 000 vojnika, i još Turci kažu da je strateška važnost dvorca bila da spriječi otomanski prodor u Hrvatsku, a ne prema Beču, uhh...

I kod Kisega Turci tvrde da je Hrvatsko kraljevstvo ušlo u ugarski teritorij i zaustavili 140 000 vojnika na putu za Beč...

I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje...
Oprostite mi, emocionalan sam, srce mi sada jako tuče u grudima...

 

[musakesadzija]

Uhh evo i otomanske wikipedije, kažu da ih je Hrvatsko kraljevstvo u sklopu habsburške monarhije sa 2500 vojnika kod Sigeta odvalilo u brojci od 100 000 i zaustavilo pohod na Beč...



I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje...


.

Pazi , Turci drze posede od Afrike , Azije , Ukrajine, Budima , Bosne itd.
Negde dobijaju negde gube.
Ne pričam da se ljudi tamo Hrvbati i ostali nisu hrabro borili.
Samo priče da je se negde na primer 5 hiljada (ili tisuća kako su i pisali Srpski kraljevi) suprostavilo naspram 100 hiljada nekih drugih , logički su nemoguće. Da ti poslužiš 300 hiljada obroka dnevno x ko zna koliko dana na maršu ili opsadi ?
U ono doba.
U preterivanja ne verujem , jedino ako bi ko pronasao platne spiskove onda bi se znao tačan broj ljudi.
Nema toga , niti je postojao toliki narod u tom Balkanskom kršu.

 

[АнаиванГорд]

Lazar je pomoću hrvatske vojske 1387. godine razbio Turke kod Pločnika na rijeci Toplici
Док сам гледао ово што је Vaša Visost..поставио с википедије налетех и на ово...

Ово је с хрватске википедије о Косовској бици. Први пут чујем ...
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Kosovu_polju

 

[АнаиванГорд]

Чини ми се да су мало и годину оманули..