Hromozom Y polako nestaje

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.370
DNK-hromozomi.jpg


Pol mladunaca sisara odlučuje muški Y hromozom, ali ljudski Y hromozom prolazi kroz postepenu degeneraciju i mogao bi da nestane u narednih nekoliko miliona godina, što bi dovelo do nestanka čovečanstva sem ako ne evoluiramo novi gen. Dobra strana jeste što postoje dve vrste glodara koje su već izgubile svoj Y hromozom, ali nisu izumrle.

Nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Science proučila je kako je kod pacova iz Japana razvijen novi gen koji determiniše muški pol.
Kod ljudi, kao i kod drugih sisara, žene imaju dva X hromozoma dok muškarci imaju jedan X i maleni Y hromozom.
X hromozom sadrži oko 900 gena koji prenose informacije koje determinišu mnoge osobine nevezane za pol. Sa druge strane, Y hromozom sadrži oko 55 gena i mnogo ponavljenih nizova DNK koji, čini se, nemaju funkciju.

Ali Y hromozom ima jednu veliku razliku, a to je da sadrži važni gen koji pokreće razvoj muškarca tokom razvijanja embriona.
Oko 12 nedelja nakon začeća, pokretački gen aktivira druge gene koji regulišu razvoj testisa, koji proizvode muške hormone i osiguravaju da se beba razvije u dečaka.

Pokretački polni gen identifikovan je 1990. godine kao SRY, a funkcioniše tako što pokreće genske puteve koji počinju sa genom SOX9 – ključnim u determinisanju muškog pola kod svih kičmenjaka.

Nestajući Y hromozom
Većina sisara ima X i Y hromozome slične ljudskim, prvi sa mnogo gena, a drugi sa SRY i još nekim. Problem nastaje zbog nejednake doze X hromozoma kod muškog i ženskog pola.Ono što su naučnici utvrdili jeste da su davno tokom evolucije kod određenih vrsta, poput platipusa koji je i danas opstao, X i Y hromozomi bili jednaki.

To znači da je Y hromozom tokom 166 miliona godina, koliko ljudi se ljudi odvojene razvijaju od platipusa, izgubio veći deo gena koje je nosio, od 900 je spao na 55 aktivnih gena.Tom stopom gubio je oko pet gena svakih milion godina, što znači da bi za najviše 11 miliona godina mogao potpuno da nestane.

Glodari bez Y hromozoma
Dobre vesti su da su identifikovane dve vrste glodara koje su takođe izgubile Y hromozom i opstale.
Vrsta glodara u istočnoj Evropi mole vole i grupa pacova u Japanu takođe se mogu „pohvaliti“ potpunim odsustvom Y hromozoma, a sa njim i pokretačkog gena SRY.
Uprkos tome što još nije utvrđeno kako evropskih glodara određuje pol bez gena SRY, tim sa Univerziteta Hokaido, predvođen biologom Asatom Kuroivom, imao je više sreće sa pacovima u Japanu.

Njen tim otkrio je da se većina gena sa Y hromozoma pacova relocirala na druge hromozome. Međutim, nisu pronašli nikakav trag gena SRY, niti zamenu za njega.
Ono što su našli su jesu određene sekvence u genomima mužjaka koje nisu bile kod ženki.
Otkrili su da postoji sitna razlika blizu ključnog polnog gena SOX9 na trećem hromozomu. Mala duplikacija (samo 17.000 parova od više od tri milijarde) bila je prisutna samo kod mužjaka.To ukazuje da ovaj mali deo duplirane DNK sadrži „prekidač“ koji uobičajeno pokreće SOX9. Kada su ovu duplikaciju ubacili u gene miševa, utvrdili su da ona zaista povećava aktivnost SOX9 i omogućava da on funkcioniše bez pokretačkog gena SRY.
link
 
Pogledajte prilog 1267218

Pol mladunaca sisara odlučuje muški Y hromozom, ali ljudski Y hromozom prolazi kroz postepenu degeneraciju i mogao bi da nestane u narednih nekoliko miliona godina, što bi dovelo do nestanka čovečanstva sem ako ne evoluiramo novi gen. Dobra strana jeste što postoje dve vrste glodara koje su već izgubile svoj Y hromozom, ali nisu izumrle.

Nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Science proučila je kako je kod pacova iz Japana razvijen novi gen koji determiniše muški pol.
Kod ljudi, kao i kod drugih sisara, žene imaju dva X hromozoma dok muškarci imaju jedan X i maleni Y hromozom.
X hromozom sadrži oko 900 gena koji prenose informacije koje determinišu mnoge osobine nevezane za pol. Sa druge strane, Y hromozom sadrži oko 55 gena i mnogo ponavljenih nizova DNK koji, čini se, nemaju funkciju.

Ali Y hromozom ima jednu veliku razliku, a to je da sadrži važni gen koji pokreće razvoj muškarca tokom razvijanja embriona.
Oko 12 nedelja nakon začeća, pokretački gen aktivira druge gene koji regulišu razvoj testisa, koji proizvode muške hormone i osiguravaju da se beba razvije u dečaka.

Pokretački polni gen identifikovan je 1990. godine kao SRY, a funkcioniše tako što pokreće genske puteve koji počinju sa genom SOX9 – ključnim u determinisanju muškog pola kod svih kičmenjaka.

Nestajući Y hromozom
Većina sisara ima X i Y hromozome slične ljudskim, prvi sa mnogo gena, a drugi sa SRY i još nekim. Problem nastaje zbog nejednake doze X hromozoma kod muškog i ženskog pola.Ono što su naučnici utvrdili jeste da su davno tokom evolucije kod određenih vrsta, poput platipusa koji je i danas opstao, X i Y hromozomi bili jednaki.

To znači da je Y hromozom tokom 166 miliona godina, koliko ljudi se ljudi odvojene razvijaju od platipusa, izgubio veći deo gena koje je nosio, od 900 je spao na 55 aktivnih gena.Tom stopom gubio je oko pet gena svakih milion godina, što znači da bi za najviše 11 miliona godina mogao potpuno da nestane.

Glodari bez Y hromozoma
Dobre vesti su da su identifikovane dve vrste glodara koje su takođe izgubile Y hromozom i opstale.
Vrsta glodara u istočnoj Evropi mole vole i grupa pacova u Japanu takođe se mogu „pohvaliti“ potpunim odsustvom Y hromozoma, a sa njim i pokretačkog gena SRY.
Uprkos tome što još nije utvrđeno kako evropskih glodara određuje pol bez gena SRY, tim sa Univerziteta Hokaido, predvođen biologom Asatom Kuroivom, imao je više sreće sa pacovima u Japanu.

Njen tim otkrio je da se većina gena sa Y hromozoma pacova relocirala na druge hromozome. Međutim, nisu pronašli nikakav trag gena SRY, niti zamenu za njega.
Ono što su našli su jesu određene sekvence u genomima mužjaka koje nisu bile kod ženki.
Otkrili su da postoji sitna razlika blizu ključnog polnog gena SOX9 na trećem hromozomu. Mala duplikacija (samo 17.000 parova od više od tri milijarde) bila je prisutna samo kod mužjaka.To ukazuje da ovaj mali deo duplirane DNK sadrži „prekidač“ koji uobičajeno pokreće SOX9. Kada su ovu duplikaciju ubacili u gene miševa, utvrdili su da ona zaista povećava aktivnost SOX9 i omogućava da on funkcioniše bez pokretačkog gena SRY.
link
Odlična vest za radikalne feministkinje.
 
Pol mladunaca sisara odlučuje muški Y hromozom, ali ljudski Y hromozom prolazi kroz postepenu degeneraciju i mogao bi da nestane u narednih nekoliko miliona godina, što bi dovelo do nestanka čovečanstva sem ako ne evoluiramo novi gen.
:zcepanje:Ovi su i babu Vangu pobedili. Mogao bi da nestane, a mogao bi i da ne nestane.
Al ako nestane to će sigurno moći da proveri bilo ko ko je ovo pročitao.
 
Pogledajte prilog 1267218

Pol mladunaca sisara odlučuje muški Y hromozom, ali ljudski Y hromozom prolazi kroz postepenu degeneraciju i mogao bi da nestane u narednih nekoliko miliona godina, što bi dovelo do nestanka čovečanstva sem ako ne evoluiramo novi gen. Dobra strana jeste što postoje dve vrste glodara koje su već izgubile svoj Y hromozom, ali nisu izumrle.

Nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Science proučila je kako je kod pacova iz Japana razvijen novi gen koji determiniše muški pol.
Kod ljudi, kao i kod drugih sisara, žene imaju dva X hromozoma dok muškarci imaju jedan X i maleni Y hromozom.
X hromozom sadrži oko 900 gena koji prenose informacije koje determinišu mnoge osobine nevezane za pol. Sa druge strane, Y hromozom sadrži oko 55 gena i mnogo ponavljenih nizova DNK koji, čini se, nemaju funkciju.

Ali Y hromozom ima jednu veliku razliku, a to je da sadrži važni gen koji pokreće razvoj muškarca tokom razvijanja embriona.
Oko 12 nedelja nakon začeća, pokretački gen aktivira druge gene koji regulišu razvoj testisa, koji proizvode muške hormone i osiguravaju da se beba razvije u dečaka.

Pokretački polni gen identifikovan je 1990. godine kao SRY, a funkcioniše tako što pokreće genske puteve koji počinju sa genom SOX9 – ključnim u determinisanju muškog pola kod svih kičmenjaka.

Nestajući Y hromozom
Većina sisara ima X i Y hromozome slične ljudskim, prvi sa mnogo gena, a drugi sa SRY i još nekim. Problem nastaje zbog nejednake doze X hromozoma kod muškog i ženskog pola.Ono što su naučnici utvrdili jeste da su davno tokom evolucije kod određenih vrsta, poput platipusa koji je i danas opstao, X i Y hromozomi bili jednaki.

To znači da je Y hromozom tokom 166 miliona godina, koliko ljudi se ljudi odvojene razvijaju od platipusa, izgubio veći deo gena koje je nosio, od 900 je spao na 55 aktivnih gena.Tom stopom gubio je oko pet gena svakih milion godina, što znači da bi za najviše 11 miliona godina mogao potpuno da nestane.

Glodari bez Y hromozoma
Dobre vesti su da su identifikovane dve vrste glodara koje su takođe izgubile Y hromozom i opstale.
Vrsta glodara u istočnoj Evropi mole vole i grupa pacova u Japanu takođe se mogu „pohvaliti“ potpunim odsustvom Y hromozoma, a sa njim i pokretačkog gena SRY.
Uprkos tome što još nije utvrđeno kako evropskih glodara određuje pol bez gena SRY, tim sa Univerziteta Hokaido, predvođen biologom Asatom Kuroivom, imao je više sreće sa pacovima u Japanu.

Njen tim otkrio je da se većina gena sa Y hromozoma pacova relocirala na druge hromozome. Međutim, nisu pronašli nikakav trag gena SRY, niti zamenu za njega.
Ono što su našli su jesu određene sekvence u genomima mužjaka koje nisu bile kod ženki.
Otkrili su da postoji sitna razlika blizu ključnog polnog gena SOX9 na trećem hromozomu. Mala duplikacija (samo 17.000 parova od više od tri milijarde) bila je prisutna samo kod mužjaka.To ukazuje da ovaj mali deo duplirane DNK sadrži „prekidač“ koji uobičajeno pokreće SOX9. Kada su ovu duplikaciju ubacili u gene miševa, utvrdili su da ona zaista povećava aktivnost SOX9 i omogućava da on funkcioniše bez pokretačkog gena SRY.
link
Sve su to tlapnje bez ikakvog dokaza... pre svega losa je pretpostavka da mi imamo ikakvu slicnost sa pacovima, druga, da ce doci so bilo
kakvih promena...
 
Da li neko uopšte ima u svesti šta znači milion godina, kada kaže
nekoliko miliona godina? Koliko nekoliko? Dve, pet? Reći nekoliko
stotina godina je već sasvim neprecizno, a frljati se milionima je
načisto neozbiljno.
 
Da li neko uopšte ima u svesti šta znači milion godina, kada kaže
nekoliko miliona godina? Koliko nekoliko? Dve, pet? Reći nekoliko
stotina godina je već sasvim neprecizno, a frljati se milionima je
načisto neozbiljno.
Svako moze da prognozira nesto sto ce se desiti za milion godina.🙂
Niko to ne moze pouzdano znati,ni provjeriti,pa su sve teorije moguce.
 
Svako moze da prognozira nesto sto ce se desiti za milion godina.🙂
Niko to ne moze pouzdano znati,ni provjeriti,pa su sve teorije moguce.
Naravno da nisu sve teorije moguce , i ne moze svako da prognozira na isti nacin.
Naucnici se bave ovom temom 24/7 , zasto mislis da neki covek koji nema pojma o nauci ( a to je vecina ljudi ) moze da prognozira kao i oni ?
 
Za nekoliko miliona godina.

Sumnjam da neka mašina može toliko da potraje a ne sisar...

Evo vam neka statistika mog 4. Hromozoma u prilogu.
 

Prilozi

  • Screenshot_20221227-225608_Firefox.jpg
    Screenshot_20221227-225608_Firefox.jpg
    39,3 KB · Pregleda: 2
  • Screenshot_20221227-230724_Firefox.jpg
    Screenshot_20221227-230724_Firefox.jpg
    91 KB · Pregleda: 1

Back
Top