Prošlo je 55 godina od premijere filma "Bitka na Neretvi" (Ili "Bitka za ranjenike", kako
su još nazivali isti film), najvećeg i najspektakularnijeg partizanskog filma svih vremena.
"Bitku na Neretvi" je režirao Veljko Bulajić, a snimanje je trajalo čak godinu i po dana.
Službeno je koštao basnoslovnih 4,5 miliona dolara.
U Jugoslaviji je film pogledalo 4 miliona ludi, a u inostranstvu ta je brojka premašila
300 miliona gledalaca.
Veljko Bulajić je bio državni reditelj „u meri u kojoj je morao da bude dobro politički
povezan, kako bi imao državnu podršku koju su ti filmovi zahtevali".
A ta podrška bila je velika.
Sve je u "Neretvi" bilo grandiozno, naročito kadrovi sa desetinama hiljada statista, kao
u Ben Huru ili Kleopatri, a u snimanju je učestvovalo i nekoliko hiljada vojnika Jugoslovenske
narodne armije, sa sve oklopnim vozilima.
Poster za film je radio Pablo Pikaso, jedan od najpoznatijih slikara u istoriji.
Poster... rad Pabla Pikasa
Na fotografiji su Ljubiša Samardžić, čuveni američki glumac Jul Briner i reditelj Veljko Bulajić
Jul Briner - poznat po ulogama u "Deset božijih zapovesti" i "Sedmorica veličanstvenih"
- je kao partizan u "Neretvi" čak svirao harmoniku.
Aleksandar Janković, profesor Fakulteta dramskih umetnosti, ranije je izjavio za BBC da je "Neretva"
„komercijalni vrhunac Crvenog talasa" i „režimsko delo par ekselans".
„Svakako da su najemotivnije scene kada svi pevaju "Padaj silo i nepravdo", ili završetak, kada Bata
Živojinović korača sredinom kadra, a oko njega su ranjenici i narod.
„Entuzijazam i uložen novac su basnoslovni, a Bulajićevo umeće je svakako nadigrao i objektivno skuplji
nastavak "Sutjeska", sa Ričardom Bartonom u ulozi Tita" - kaže Janković.
"Neretva" se danas često nalazi na svetskim listama najboljih ratnih filmova u istoriji, a posebno najboljih
koji se bave tematikom Drugog svetskog rata.
Film je bio i u užem izboru za Oskara u kategoriji najbolji strani film.
Hajde da zajedno pogledamo najbolji i najčuveniji ratni film naše kinematografije...
su još nazivali isti film), najvećeg i najspektakularnijeg partizanskog filma svih vremena.
"Bitku na Neretvi" je režirao Veljko Bulajić, a snimanje je trajalo čak godinu i po dana.
Službeno je koštao basnoslovnih 4,5 miliona dolara.
U Jugoslaviji je film pogledalo 4 miliona ludi, a u inostranstvu ta je brojka premašila
300 miliona gledalaca.
Veljko Bulajić je bio državni reditelj „u meri u kojoj je morao da bude dobro politički
povezan, kako bi imao državnu podršku koju su ti filmovi zahtevali".
A ta podrška bila je velika.
Sve je u "Neretvi" bilo grandiozno, naročito kadrovi sa desetinama hiljada statista, kao
u Ben Huru ili Kleopatri, a u snimanju je učestvovalo i nekoliko hiljada vojnika Jugoslovenske
narodne armije, sa sve oklopnim vozilima.
Poster za film je radio Pablo Pikaso, jedan od najpoznatijih slikara u istoriji.
Poster... rad Pabla Pikasa
Na fotografiji su Ljubiša Samardžić, čuveni američki glumac Jul Briner i reditelj Veljko Bulajić
Jul Briner - poznat po ulogama u "Deset božijih zapovesti" i "Sedmorica veličanstvenih"
- je kao partizan u "Neretvi" čak svirao harmoniku.
Aleksandar Janković, profesor Fakulteta dramskih umetnosti, ranije je izjavio za BBC da je "Neretva"
„komercijalni vrhunac Crvenog talasa" i „režimsko delo par ekselans".
„Svakako da su najemotivnije scene kada svi pevaju "Padaj silo i nepravdo", ili završetak, kada Bata
Živojinović korača sredinom kadra, a oko njega su ranjenici i narod.
„Entuzijazam i uložen novac su basnoslovni, a Bulajićevo umeće je svakako nadigrao i objektivno skuplji
nastavak "Sutjeska", sa Ričardom Bartonom u ulozi Tita" - kaže Janković.
"Neretva" se danas često nalazi na svetskim listama najboljih ratnih filmova u istoriji, a posebno najboljih
koji se bave tematikom Drugog svetskog rata.
Film je bio i u užem izboru za Oskara u kategoriji najbolji strani film.
Hajde da zajedno pogledamo najbolji i najčuveniji ratni film naše kinematografije...
Da nije bilo prašine, snimak bi bio spektakularan. 
