"Habl možda vidi ovcu, ali Sjuntian vidi hiljade ovaca"

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
389.213
201041_microsoftteams-image_s.jpg


Kina radi na novom svemirskom teleskopu "Sjuntian" (Xuntian) koji bi prema tvrdnjama njegovih tvoraca trebalo da nadmaši Nasin čuveni "Habl" (Hubble). Veliko orbitalno postrojenje trebalo bi da bude lansirano sledeće godine, a u planu je da kruži u blizini kineske svemirske stanice.

Lin Sikiang, zamenik direktora Kineske svemirske agencije sa ljudskom posadom, izjavio je da se od opservatorije "Sjuntian" očekuje da proširi znanja iz oblasti kosmologije, tamne materije, tamne energije, Mlečnog puta i drugim susednim galaksijama.

Space prenosi da će teleskop visoke rezolucije imati primarno ogledlalo prečnika dva metra, a misija bi trebalo da mu traje deset godina.

Njegovo vidno polje biće 300 puta veće od onog koje ima teleskop "Habl", a ranije je Li Ran, jedan od naučnika koji rade na ovom projektu upotrebio analogiju snimanja stada ovaca, kako bi ukazao na njegovu moć.

"Habl možda vidi ovcu, ali Sjuntian vidi hiljade ovaca, sve u istoj rezoluciji", objasnio je Li.

Istraživači kažu i da je to najnapredniji teleskop na svetu, kada je reč o snimanju u ultraljubičastom spektru.
Prema Liju Čengjuanu sa Fakulteta za fiziku i astronomiju na kineskom Univerzitetu Sun Jat-sen, teleskop Kineske svemirske stanice i Nasin svemirski teleskop "Habl" osetljivi su na sličan interval talasnih dužina, ali "Sjuntian" pokriva vidno polje koje je od pet do osam puta šire od "Hablovog".

Dok se čelnici Kineske svemirske agencije već hvale teleskop "Sjuntian", neki gaje određene sumnje u njegove mogućnosti.
"Za uređaje koji su otvoreni za međunarodnu naučnu zajednicu, kao što su 'Habl' ili 'Džejms Veb', obezbeđujemo značajnu dokumentaciju i softver kako bi istraživači mogli da planiraju izvanredne naučne programe", rekao je za Space Tom Braun, astronom i šef kancelarije misije "Habl".
"Nasuprot tome, malo se javno zna o specifičnim mogućnostima kineskog teleskopa svemirske stanice, pa je teško proceniti kako će on omogućiti slična istraživanja", dodao je on.Istraživač dodaje da su otvorena pitanja i da li su njegove sposobnosti zaista onakve kako njegove kineske kolege obećavaju, kao i da li može biti uspešno lansiran.

link
 
Mislim, stvar je u tome što Habl i drugi teleskopi su otvoreni za široku međunarodnu zajednicu. Tj nema sakrivanja podataka, mnogi imaju pristup, radi se o sistemu otvorenom za mnoge istraživače i laboratorije. Za razliku od toga, ovde se jop ništa ne zna, ni ko će tačno moći da ima uvid u podatke koji se skupljaju na ovaj način.

Jer, vidite kada se prave teleskopi npr na Zemlji, u tome učestvuju timovi stručnjaka iz različitih zemalja i sve je "otvoreno". Primer, Čileanska ALMA, tu je najmanje u pitanju Čile, a učestvovale su zemlje
"ALMA is an international partnership amongst Europe, the United States, Canada, Japan, South Korea, Taiwan, and Chile. Costing about US$1.4 billion, it is the most expensive ground-based telescope in operation". I na naučnim konferencijama i radovima se predstavljaju analize tih podataka... A ovde nekako za sad više deluje politički nego da deluje otvoreno za celu naučnu zajednicu.,No, videćemo.
 
Da, Alma je delo partnera koji ga finansiraju, za širu naučnu zajednicu.
Kina je komunističko kapitalistička zemlja ma koliko to suludo zvučalo.
Kao i u svakoj komu tvorevini vojska i sve što je namenjeno vojnoj industriji
ima prioritet, pa tako i ovaj svemirski teleskop nema samo namenu za
proučavanje svemira. Sva ta raznorazna mašinerija koja se vrti oko
planete je prvenstveno špijunska pa tek onda mirnodopska.
 
Da, Alma je delo partnera koji ga finansiraju, za širu naučnu zajednicu.
Kina je komunističko kapitalistička zemlja ma koliko to suludo zvučalo.
Kao i u svakoj komu tvorevini vojska i sve što je namenjeno vojnoj industriji
ima prioritet, pa tako i ovaj svemirski teleskop nema samo namenu za
proučavanje svemira. Sva ta raznorazna mašinerija koja se vrti oko
planete je prvenstveno špijunska pa tek onda mirnodopska.
Teleskop se napravi u više primeraka pa ss lansira jedan za posmatranje Kosmosa i nekoliko komada za proučavanje konkurencije iz orbite.
 
Mislim, stvar je u tome što Habl i drugi teleskopi su otvoreni za široku međunarodnu zajednicu. Tj nema sakrivanja podataka, mnogi imaju pristup, radi se o sistemu otvorenom za mnoge istraživače i laboratorije. Za razliku od toga, ovde se jop ništa ne zna, ni ko će tačno moći da ima uvid u podatke koji se skupljaju na ovaj način.

Jer, vidite kada se prave teleskopi npr na Zemlji, u tome učestvuju timovi stručnjaka iz različitih zemalja i sve je "otvoreno". Primer, Čileanska ALMA, tu je najmanje u pitanju Čile, a učestvovale su zemlje
"ALMA is an international partnership amongst Europe, the United States, Canada, Japan, South Korea, Taiwan, and Chile. Costing about US$1.4 billion, it is the most expensive ground-based telescope in operation". I na naučnim konferencijama i radovima se predstavljaju analize tih podataka... A ovde nekako za sad više deluje politički nego da deluje otvoreno za celu naučnu zajednicu.,No, videćemo.
Habl ima i dvojnika koji služi kao špijunski satelit.
 

Back
Top