Gustav Jung o Bogu i Stoicizmu

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.350

Čuvenog psihijatra pitali DA LI VERUJE U BOGA i njegov odgovor je sve ostavio bez reči: OVOM REČENICOM otkrio sve​

Stavovi i stručne procene čuvenog švajcarskog psihijatra i osnivača analitičke i kompleksne psihologije Karla Gustava Junga zauzimaju istaknuto mesto u svetskoj psihologiji, a njegova mišljenja o raznim temama doprela su do izuzetno velikog broja ljudi. Ovaj naučnik definitivno spada u red znalaca koji je imao, a preko svojih reči i dalje ima veliki uticaj na javnost. Zato ni ne čudi što je njegov odgovor na pitanje o Bogu toliko zanimljiv ljudima na društvenim mrežama - i to 63 godine nakon njegove smrti. Često se inače polemiše o odnosu nauke i vere, i o tome da li te dve stavke isključuju jedna drugu ili se savršeno dopunjuju.

Karl Gustav Jung Foto: Profimedia

"Da li ste verovali u Boga?", pitali su Karla Gustava Junga. Odgovorio je: "O da". Usledilo je drugo pitanje: "Da li sada verujete u Boga?".

"Sada? Teško je odgovoriti. Znam. Ne moram da verujem. Znam", rekao je psihijatar kroz osmeh.

"Da li ste primetili njegov izraz lica i osmeh kada je rekao - znam?", izdvajaju upravo tak detalj na Instagramu pa se nadovezuju: "Da, kao da živi u realnosti sa Bogom". "Čista potvrda".

Komentari na izjavu Junga glase i ovako: "Čovek koji je rekao - ZNAM", "Veliki umovi uvek na kraju dođu do istine", "Znati je moćnije u pronalaženju vere nego verovati, ne možeš da veruješ bez toga"; "Veliki čovek", "Najlepše je što možete da osetite njegovu veru".
Neke je međutim zbunilo to njegovo znam, a većina ističe da je na sjajan način objasnio kako treba dočarati svoju veru.
Karl Gustav Jung, u prvom redu, desno
Karl Gustav Jung, u prvom redu, desnoFoto:Profimedia
Jung je odrastao kao sin protestantskog sveštenika, pre nego što je upisao medicinu, razmišljao je da studira arhelogiju pa filologiju. Sa samo 25 godina postao je asistent čuvenog psihijatra Eugena Blojera, doktorirao je u 27. godini, a kao tridesetogodišnjak postao docent na Ciriškom univerzitetu. Sa suprugom Emom Raušenbah imao je petoro dece i ona mu je bila saradnica do kraja života.
Karl Gustav Jung koji je kroz teorije o ličnom i kolektivnom nesvesnom, tipologiji ličnosti, dinamici moći ostavio značajan trag u svetskoj nauci, napisao je brojna dela među kojima se izdvajaju Sećanja, snovi, razmišljanja, Simboli preobražaja, Čovek i njegovi simboli, psihološki tipovi, Arhetipovi i kolektivno nesvesno, Analitička psihologija i mnoga druga.

https://zena.blic.rs/lifestyle/pita...a-njegov-odgovor-zaintrigirao-javnost/xx8567b
 
stoici su smatrali da najbolji pokazatelj filozofije pojedinca nije ono što je osoba rekla, već kako se osoba ponašala, da bi živela dobrim životom, osoba mora da razume pravila prirodnog poretka, jer je prema njihovom shvatanju sve ukorenjeno u prirodi, u kasnijim godinama i nadalje u jednog boga
iako je stoicizam zabranjen u interesu verovanja u jednog i jedinog boga
 
Seneka, Lucije Anej (lat. Lucius Annaeus Seneca), rim. filozof i pisac ( 4.g.pr.Kr.– 65.g.po.Kr.), te jedan od najznačajnijih predstavnika stoičke filozofije. #_#Seneku se dugo smatralo skrovitim #_Hristos_#
Filozofiju shvaća kao etičko istraživanje vrlina za postizanje blaženog života u skladu s prirodom. Čovjek mora naći mir u samome sebi, a prema drugima se treba odnositi sa samilošću i ljubavi. Blagost (clementia) i vjernost samome sebi smatra najvažnijim vrlinama. Naučava besmrtnost duše, uzdiže svojega Boga, prirodnu jednakost svih ljudi, načelo pravednosti i ljubav prema miru.
Njegova je filozofija imala znatan utjecaj na javni život Rima i njegovu književnost, a poslije i na kršćanstvu.
 
Seneka, Lucije Anej (lat. Lucius Annaeus Seneca), rim. filozof i pisac ( 4.g.pr.Kr.– 65.g.po.Kr.), te jedan od najznačajnijih predstavnika stoičke filozofije. #_#Seneku se dugo smatralo skrovitim #_Hristos_#
Filozofiju shvaća kao etičko istraživanje vrlina za postizanje blaženog života u skladu s prirodom. Čovjek mora naći mir u samome sebi, a prema drugima se treba odnositi sa samilošću i ljubavi. Blagost (clementia) i vjernost samome sebi smatra najvažnijim vrlinama. Naučava besmrtnost duše, uzdiže svojega Boga, prirodnu jednakost svih ljudi, načelo pravednosti i ljubav prema miru.
Njegova je filozofija imala znatan utjecaj na javni život Rima i njegovu književnost, a poslije i na kršćanstvu.
Otišli smo malo sa teme za, zar ne? :)
 

Back
Top