Formiranje zborova pojavilo se kao alternativa jalovoj i u dobroj meri otuđenoj političkoj opoziciji, preko čega bi nezadovoljni građani mogli da sami iskazuju nezadovoljstvo specifično vezano za probleme kraja u kojem žive, uz eventualno umrežavanje u slučaju postojanja zajedničkih problema vezanih za nivo nekih lokalnih jedinica iznad mesnih zajednica.
Ja sam ovo učio u lekciji Kritika predstavničko posredničke demokratije iz predmeta Politički sistemi gde se na isti način opisuje glavni nedostaci višepartijske demokratije. Pa se kaže kako se predstavničke grupacije odmah transformišu na taj način da se otuđeju od baze i procesa rada sa kojim se suočava ta radna jedinica ili mesni odbor odakle dolaze. To otuđenje jeste deo birokratizacije ali i korupcije , stvara se jedan sloj upravljača čiji se interesi ne poklapaju sa interesima baze.
Kao alternativa takvom sistemu postulira se neposredna ili direktna demokratija gde se u samim radnim jedinicama donose odluke koje se realizuju ili prosleđuju višoj instanci.Na osnovu toga formira se delegatski sistem gde se iz radnog kolektiva delegiraju ljudi koji ih predstavljaju na višoj instanci sa tačno utvrđenim odlukama koje su donesene u radnoj jedinici , njihov mandat je vremenski ograničen sa obaveznom rotacijom.
To je tako izgledalo u teoriji a u praksi je to najbolje opisao Ivan Stambolić koji tokom svoje karijere prošao sve funkcije, od običnog radnika preko rukovodioca svih nivoa u preduzeću do najviših partijskih i državnih funkcija . On u onoj svojoj prvoj knjizi Put u bespuće kaže da su za vreme samoupravljanja doneti načelni stavovi da se odluke donose na najnižim nivoima radnog procesa: "Polazilo se od pretpostavke da su ljudi radnici u neposrednoj proizodnji bili najviše upoznati sa problemima njihove radne jedinice te da će oni sami nalaziti najbolja rešenja za te probleme. Međutim neposredni rukovodioci su tražili mišljenje odozgo a radnici su bili zainteresovani samo za to kada će stići polutke iz sindikata. "
 
Isti ti su bili neprijatelji i pre nego se rodio Vučić.
Што није обновио војну службу ако је хтео да брани Србију од спољних непријатеља већ је исто наставио што и власти пре њега није променио уредбу од 2010. године за време Бириса Тадића.
Дакле питање спољних непријатеља је питање војске Србије професиналне како је 2010. уредбом скупштине о реформи и професионализацији војске.
Сад може само да мобилише младиће за покољ на Сремски фронт да се међусобно поубијају с пушкама.

Бај д веј ово све што си написао нема никакве везе с темом нити ово што сам ја реплицирао.

За време ратова се једнако једе хлеб пије чај и размишља о некој срећнијој и бољој будућности која на крају крајева изродила пробој Солунског фронта а не саобразност невоља криза не таласајте и не тражите ништа?!?

Ако неко жели озбиљно да комуницира са народом било ко у буудућности ево почетних речи за његов говор.

Драга Србијо о драги Срби ми смо 1999. капитулирали пред НАТО.
Који је ушао у нашу државу у виду "обојених револуција."
Ми немамо пун суверенитет над својом земљом истина немају ни многе државе које нису ратовале.

Не можемо то то то и то!
Можемо да покушамо то то то и то!
Ја вам се заклињем у име народа да ћу урадити све како би судбину наше државе и народа вратио поново у руке нашег народа.
Косово је како знате окупирани део наше територије.
Истина је да је историјско наслеђе утицало да се неки процеси десе и да је ово питање запостављено током друге половине 20. века када су многе ствари деактивиране које би служиле нашем народу тамо.

Ми наравно можемо наставити преговоре или врсту сарадње са окупираним или отуђеним делом наше територије.

Можемо урадити све како интересе наше већ мањине на Косову заштитили и утицати на њихову будућност , опстанак и права у оквиру тог отуђеног дела Србије које није више под нашим суверенитетом.

Дакле можемо вратити служење војног рока или не можемо?

Ако не можемо под притиском НАТО или споразумима можемо другачије полујавно полутајно или како лепше звучи НЕЗВАНИЧНО!

Е сад драги народе хајде да причамо шта можемо шта не можемо да радимо да унапредимо боље услове али СИГУРНО МОЖЕТЕ МАТЕРИЈАЛНО И ДУХОВНО БОЉЕ ОД ОВОГА!

Што се тиче снова о Србији на три мора НЕ!
Али хајдемо причати шта може и ком правцу можемо ићи даље!

Хвала!
Живела Србија живео претседник!
 
Што није обновио војну службу ако је хтео да брани Србију од спољних непријатеља већ је исто наставио што и власти пре њега није променио уредбу од 2010. године за време Бириса Тадића.
Дакле питање спољних непријатеља је питање војске Србије професиналне како је 2010. уредбом скупштине о реформи и професионализацији војске.
Сад може само да мобилише младиће за покољ на Сремски фронт да се међусобно поубијају с пушкама.

Бај д веј ово све што си написао нема никакве везе с темом нити ово што сам ја реплицирао.

За време ратова се једнако једе хлеб пије чај и размишља о некој срећнијој и бољој будућности која на крају крајева изродила пробој Солунског фронта а не саобразност невоља криза не таласајте и не тражите ништа?!?

Ако неко жели озбиљно да комуницира са народом било ко у буудућности ево почетних речи за његов говор.

Драга Србијо о драги Срби ми смо 1999. капитулирали пред НАТО.
Који је ушао у нашу државу у виду "обојених револуција."
Ми немамо пун суверенитет над својом земљом истина немају ни многе државе које нису ратовале.

Не можемо то то то и то!
Можемо да покушамо то то то и то!
Ја вам се заклињем у име народа да ћу урадити све како би судбину наше државе и народа вратио поново у руке нашег народа.
Косово је како знате окупирани део наше територије.
Истина је да је историјско наслеђе утицало да се неки процеси десе и да је ово питање запостављено током друге половине 20. века када су многе ствари деактивиране које би служиле нашем народу тамо.

Ми наравно можемо наставити преговоре или врсту сарадње са окупираним или отуђеним делом наше територије.

Можемо урадити све како интересе наше већ мањине на Косову заштитили и утицати на њихову будућност , опстанак и права у оквиру тог отуђеног дела Србије које није више под нашим суверенитетом.

Дакле можемо вратити служење војног рока или не можемо?

Ако не можемо под притиском НАТО или споразумима можемо другачије полујавно полутајно или како лепше звучи НЕЗВАНИЧНО!

Е сад драги народе хајде да причамо шта можемо шта не можемо да радимо да унапредимо боље услове али СИГУРНО МОЖЕТЕ МАТЕРИЈАЛНО И ДУХОВНО БОЉЕ ОД ОВОГА!

Што се тиче снова о Србији на три мора НЕ!
Али хајдемо причати шта може и ком правцу можемо ићи даље!

Хвала!
Живела Србија живео претседник!
Sve je to Ok ali djavolu se ne ide na rogove i pogledaj geografsku kartu...nismo mi negde iza Urala u Sibiru nego smo se zabili rogonji pravo u dupe.
 
gde nađu ove debile:zcepanje::hahaha:
recimo amerika išla po šablonu,i naebala,i onda uradila suprotno,spojila interes i dobro
ovi ne razlikuju šta je zezanje,zabava,privlačenje pažnje i korist
zašto,jer nemaju kriterijum
recimo nećemo rat,protivnike,hoćemo saradnju,dogovor i korist
a ustvari mladi oće da žive i da ne moraju oni da se bave politikom jer je država sposobna da prizna greške i ispravi ih
međutim nije sposobna,a biće🤷‍♀️:lol:
 
20250322_000506.jpg
 
Generalno ti plenumi ili sabori su potencijalno odlična stvar, da se narod i građani više uključe u zbivanja i da imaju svoj udeo pri donošenju odluka, mislim narod i građani su u potpunosti marginalizovani i isključeni iz političkog života, i nama je i politika i država i kultura i mediji i fudbal i sve ukradeno od strane političke oligarhije i nekih neformalnih grupa i pojedinaca koji su bliski ljudima iz vrha vlasti (mislim Nikola Petrović, Milan Radoičić, bata Andrej, Kokeza, Brnabin burazer, Sinišin burazer.........mislim ko su uopšte ti likovi).
Takođe ko je uopšte njega ovlastio da donosi odluke u naše ime, mislim 17 milijardi za Expo (dok decu lečimo SMS porukama i dok ljudima reklamira jeftin parizer i paštetu od 37 kinti), dovođenje rio tinta (da nas malo truju i pretvaraju u jalovu pustoš), pa kao vraćanje vojnog roka, nekakav savez sa Mađarima, mislim ko ga je ovlastio da on to sve tako radi na svoju ruku i koga si uopšte pitao i da li si uopšte pitao nas narod i građane želimo li mi išta od toga ili ne želimo, jer on je tu zbog građana a ne građani zbog njega (kako on misli) i da nije tog nesrećnog naroda ni on ni svi ti oko njega ne bi imali leba da jedu a ne tu kupovali luksuzne stanove, zgrad, nosili odela od po par hiljada evra i vozikali se u koliko od 200,300 hiljada evra.
 

2/4 https://x.com/BlokadaFon/status/1902851909737644229
3/4 https://x.com/BlokadaFon/status/1902851986145370480
4/4 https://x.com/BlokadaFon/status/1902852051757043895
https://drive.google.com/file/d/1KKmZtYIL_GGHiH2HnO3jy6-oT0_DTm8Y/view?usp=drive_link


Ух бре лепше Сабор него Збор.
Хајде још и кухарица да буде кухарица а не куварица и супер.

Било је код Срба "Општинских зборова" у Кнежевини и Краљевини Србији...

Општински збор
Општински збор је био сазвани и конституисани скуп свих гласача једне општине у Кнежевини Србији односно Краљевини Србији.

Састав
Под гласачима (члановима општине) подразумевали су се сви српски поданици који су били пунолетни, имали право располагања собом и својим имањем (нису били под туторством и старатељством) и редовно плаћали државни порез и општинске прирезе. Активни официри, подофицири и војници нису учествовали у раду збора.
Кворум за рад општинског збора представљала је трећина његових чланова (гласача). Одлуке су се доносиле натполовичном већином. Општинским збором је председавао општински кмет (председник општине, председник општинског суда)...
https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Општински_збор
 
PRIRUČNIK ZA DIREKTNU DEMOKRATIJU I ZBORSKO ORGANIZOVANJE

Trenutno stanje

Stanovništvo Srbije godinama svedoči razaranju društvene solidarnosti, urušavanju demokratskih i ljudskih vrednosti. Korumpiranost političkog sistema odbija i uspavljuje građane, a vladajuće elite računaju na apatiju i nezainteresovanost. Sistematski su zabranjivane, uništavane ili potiskivane mogućnosti za organizovani otpor kao i promena korisnih po narod, od radničkih prava, stambene politike, statusa i odgovornosti sindikata, zaštite prirode, slobode i profesionalnosti medija. U takvim okolnostima, državne institucije postepeno su pretvorene u kancelarije za ispunjenje potreba vlasti i velikih kompanija, a ne naroda. Direktne posledice urušavanja sistema su skorašnji pad novosadske nadstrešnice, brojne tragedije i smrti pojedinaca u javnom prostoru ili na radnom mestu, kao i veliki broj korupcijskih afera. Jedan od glavnih razloga za pad nadstrešnice je urušavanje institucija i izostanak odgovornog planiranja, nadzora, javne kontrole, preciznije – prilagođavanje tih institucija interesima najbogatijih i najmoćnijih. Samo postojanje sistema u kome par procenata ljudi poseduje ili kontroliše najveći deo društvenog bogatstva i moći je suštinski problematično. Primena direktne demokratije se prirodno nameće kao osnova za sistemsko rešavanje kompleksnih problema koji su nam nametnuti od strane grupa i pojedinaca vođenih sopstvenim interesom, nasuprot interesu svih građana države Srbije.

Zašto direktna demokratija?
Direktna demokratija je sistem u kome građani sami donose ključne odluke, bez institucionalnih posrednika ili političkih predstavnika. Za razliku od predstavničke demokratije, ovde svako ima pravo da direktno utiče na odluke koje ga se tiču. Direktna demokratija se zasniva na jednakosti svakog glasa, transparentnosti procesa i aktivnom učešću ljudi u kreiranju zajedničke budućnosti.
Zašto građanski zbor?
Građanski zbor treba da bude alat i prostor gde se svi glasovi i mišljenja podjednako čuju i poštuju, a hijerarhije bivaju odstranjene i postepeno razbijene. Kroz otvoren dijalog, građani iznose svoje stavove, kritike i ideje, bez straha od ignorisanja ili cenzure. Institucija zbora građana, definisana Zakonom o lokalnoj samoupravi (Član 69), omogućava građanima da aktivno učestvuju u donošenju odluka i rešavanju zajedničkih problema na nivou njihove lokalne samouprave. Zbor građana raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave i većinom glasova prisutnih usvaja zahteve i predloge i upućuje ih skupštini ili pojedinim organima i službama jedinice lokalne samouprave.

Sazivanje zbora građana, njegov rad, kao i način utvrđivanja stavova zbora uređuje se statutom i odlukom skupštine opštine, zbog čega pravila sazivanja zborova mogu razlikovati od grada do grada. Skenirajte QR kod i vidite pravila sazivanja zbora u vašem gradu! Zbor građana može se sazvati za bilo koji deo teritorijalne jedinice lokalne samouprave (na primer selo ili naselje) i u njemu imaju pravo da učestvuju svi građani sa biračkog spiska te teritorije. Upravo to omogućava da se aktivno učestvujete u rešavanju problema koji su bliski Vašoj zajednici i Vama lično davanjem zahteva ili predloga koje je lokalna skupština dužna da razmotri.

Prednosti direktne demokratije su jasne: osnažuje pojedince pretvarajući ih iz pasivnih "glasača" u aktivne učesnike, pozivajući ih na zajedničko odlučivanje i delovanje. Kada su ciljevi zajednički osmišljeni i usvojeni oni ne samo da imaju legitimitet nego i jačaju solidarnost i poverenje među ljudima. Kroz zborsku proceduru svako ima mogućnost da iznese svoje mišljenje i da predlog na glasanje u vezi bilo koje teme.

Uhvatite mometum promene i aktivno učestvujte u donošenju odluka koje se tiču Vas!
U današnjem društvenom i državnom stanju, očigledno je zašto su studenti izabrali plenumski model za organizovanje i donošenje odluka:
onemogućavanje isticanja ličnosti, kao i targetiranje pojedinaca;
ukidanje predstavnika-reprezenata koji su skloni uzurpiranju ovlašćenja, podložni korupciji, ucenama, pritisku i manipulaciji;
kolektivizacija i transparentnost odluka i širenje osnovne koristi i odgovornosti u vezi donetih odluka;
više glava je uvek pametnije od jedne, i donosi tačnije i hrabrije odluke.
Neka zborovi budu Vaši plenumi!
Minimalna pravila, prakse i termini za započinjanje zborskog organizovanja

Termini:
Sazivač je osoba koja saziva zbor građana. U zavisnosti od toga kako je određeno statutom, to može biti Gradonačelnik, predsednik Skupštine, ovlašćeni predstavnik mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave, najmanje 50 građana sa prebivačištem na području za koje se zbor saziva ili najmanje jedna četvrtina odbornika. Ko god bio sazivač na zahtev statutom definisanog broja građana ima obavezu da sazove zbor! Sazivač ili lice koje on ovlasti takođe predsedava zborom, odnosno olakšava i usmerava diskusiju prema utvrđenom dnevnom redu. Pri vođenju diskusije, sazivač daje svima reč u skladu sa temom dnevnog reda na najneutralniji način, omogućava prelazak svih tačaka dnevnog reda i sumiranje ideja i predloga iz diskuje radi glasanja. Sazivač ima pravo da opomene govornika kako bi se držao teme dnevnog reda, da prekine i oduzme reč ukoliko govornik sabotira diskusiju. Sazivač je dužan da obavesti gradsku upravu i upravu gradske opštine o sazivanju zbora.

Dnevni red je spisak tačaka i tema o kojima dato zasedanje zbora želi da diskutuje. Dnevni red se priprema sa sazivačem, a predlaže, dopunjava i izglasava na samom početku zbora.

Zapisničar/ka je osoba koja zapisuje diskusiju i odluke.

Zapisnik je dokument u kome su zapisane sve tačke dnevnog reda, diskusije na temu tački dnevnog reda i odluke o kojima se glasalo.
Tehničar/ka je osoba koja meri vreme, broji javljanja i glasove, pomaže oko redosleda davanja reči, redari, nosi mikrofon, itd.
O sazivanju zbora građani se obaveštavaju unapred, zbog čega zbor mora biti najavljen minimum 8 – 14 dana unapred, u zavisnosti od statuta.

Pravila
Prisutni na zboru ne smeju upadati u reč jedni drugima i moraju poštovati svakog govornika. Svi govornici imaju prava da izraze svoje mišljenje, ali ne smeju da omalovažavaju stavove ili ličnost sagovornika. Nema dobacivanja i ne sme se voditi dijalog između učesnika bez date reči.

Glasanje se vrši dizanjem ruke na predlog koji svaki učesnik zbora može da da i obrazloži, a sazivač (dalje moderator) po potrebi precizira pitanje. Procedura glasanja je sledeća:
moderator pita ko je ZA predlog
moderator pita ko je PROTIV predloga
moderator pita ko je UZDRŽAN.

Odluke se USVAJAJU prebrojavanjem glasova ZA, prostom većinom (50% + 1). Ukoliko je broj glasova izmedju ZA i PROTIV približan, broj UZDRŽANIH glasova se dodaje broju PROTIV, a ukoliko je zbir veći od broja glasova ZA, predlog se ODBIJA. Ukoliko ima najviše UZDRŽANIH glasova, predlog se ODBIJA.

Javljanje
Dizanjem ruke se učesnici javljaju za reč tokom diskusije. Ti gestovi mogu biti sledeći:

Reč — učesnik ima dva minuta da iznese mišljenje ili formuliše predlog;
1000023017.jpg


Replika — učesnik ima 30 sekundi da odgovori na reč drugog učesnika;
1000023019.jpg


Pitanje — učesnik ima 45 sekundi da postavi pitanje;
1000023021.jpg


Tehnička replika — učesnik ispravlja pogrešno iznetu činjenicu ili grešku po pravilniku.
1000023023.jpg


Prioritet davanja javljanja posle prve reči je sledeći: tehnička, replika, pitanje, reč.
Reakcije služe za brzo reagovanje učesnika bez ometanja govornika i upadanja u reč. One mogu biti:
Pozitivne, negativne, prelazak vremenskog organičenja.

1000023015.jpg


Kako bi zbor mogao da se održi, potrebno je da mu prisustvuje 5 – 10% (u zavisnosti od statuta) lica upisanih na birački spisak za deo mesne zajednice za koji se saziva zbor.

Tok zbora
Moderator predstavlja tačke dnevnog reda koji zbor treba da usvoji. Nadalje moderator otvara prvu (i svaku sledeću) tačku dnevnog reda, i poziva zbor na diskusiju. Kada nema više podignutih ruku, moderator može da zaključi diskusiju sa ili bez glasanja.

Trajanje zbora
Rasprava po tački dnevnog reda se obično ograničava vremenski (30 minuta) ili po broju javljanja za reč (20 javljanja i po određen broj replika na svako javljanje, obično dve).

Vrednosti
Učestvovanje na zboru podrazumeva:
proaktivnost;
konstruktivnost;
disciplinu;
poverenje;
angažovanost;
preduzimiljivost i želju za pronalaženjem rešenja;
solidarnost.

POKRETANJE ZBOROVA
Zborovi građana su pravno definisana institucija u našem zakonu i označavaju skup koji savetodavno odlučuje na lokalnom nivou i shodno tome moraju pratiti procedure definisane statutom opštine ili grada gde se sazivaju kako bi došlo do legalnog oformljavanja zbora. Pogledajte statute sopstvenih gradova/opština! U svakom statutu mora da postoji odeljak Neposredno učešće građana u obavljanju poslova grada/opštine gde je definisan zbor građana, njegovo sazivanje i tok. Iskoristite sve što Vam zakon nudi na najbolji mogući način i ne dopustite da Vam se oduzima pravo na reč o odlukama koje utiču na Vaš život!

DELAJ!
Direktna demokratija nije samo teorija – zahteva delovanje. Pokreni zbor u svojoj mesnoj zajednici ili opštini, ili plenum na poslu i u instituciji! Svaka inicijativa, ma koliko mala, doprinosi promeni.
Svi u zborove!
 
Нешто ме правно занима ко зна ако је проблм једне месне заједнице проблем засигурно читавог града како омогућити другим збровима или људима на територији града да гласају потпишу се јер се тиче и њих?
А локални проблем је лоциран само на територији једне месне заједнице???
 
PRIRUČNIK ZA DIREKTNU DEMOKRATIJU I ZBORSKO ORGANIZOVANJE

Trenutno stanje

Stanovništvo Srbije godinama svedoči razaranju društvene solidarnosti, urušavanju demokratskih i ljudskih vrednosti. Korumpiranost političkog sistema odbija i uspavljuje građane, a vladajuće elite računaju na apatiju i nezainteresovanost. Sistematski su zabranjivane, uništavane ili potiskivane mogućnosti za organizovani otpor kao i promena korisnih po narod, od radničkih prava, stambene politike, statusa i odgovornosti sindikata, zaštite prirode, slobode i profesionalnosti medija. U takvim okolnostima, državne institucije postepeno su pretvorene u kancelarije za ispunjenje potreba vlasti i velikih kompanija, a ne naroda. Direktne posledice urušavanja sistema su skorašnji pad novosadske nadstrešnice, brojne tragedije i smrti pojedinaca u javnom prostoru ili na radnom mestu, kao i veliki broj korupcijskih afera. Jedan od glavnih razloga za pad nadstrešnice je urušavanje institucija i izostanak odgovornog planiranja, nadzora, javne kontrole, preciznije – prilagođavanje tih institucija interesima najbogatijih i najmoćnijih. Samo postojanje sistema u kome par procenata ljudi poseduje ili kontroliše najveći deo društvenog bogatstva i moći je suštinski problematično. Primena direktne demokratije se prirodno nameće kao osnova za sistemsko rešavanje kompleksnih problema koji su nam nametnuti od strane grupa i pojedinaca vođenih sopstvenim interesom, nasuprot interesu svih građana države Srbije.

Zašto direktna demokratija?
Direktna demokratija je sistem u kome građani sami donose ključne odluke, bez institucionalnih posrednika ili političkih predstavnika. Za razliku od predstavničke demokratije, ovde svako ima pravo da direktno utiče na odluke koje ga se tiču. Direktna demokratija se zasniva na jednakosti svakog glasa, transparentnosti procesa i aktivnom učešću ljudi u kreiranju zajedničke budućnosti.
Zašto građanski zbor?
Građanski zbor treba da bude alat i prostor gde se svi glasovi i mišljenja podjednako čuju i poštuju, a hijerarhije bivaju odstranjene i postepeno razbijene. Kroz otvoren dijalog, građani iznose svoje stavove, kritike i ideje, bez straha od ignorisanja ili cenzure. Institucija zbora građana, definisana Zakonom o lokalnoj samoupravi (Član 69), omogućava građanima da aktivno učestvuju u donošenju odluka i rešavanju zajedničkih problema na nivou njihove lokalne samouprave. Zbor građana raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave i većinom glasova prisutnih usvaja zahteve i predloge i upućuje ih skupštini ili pojedinim organima i službama jedinice lokalne samouprave.

Sazivanje zbora građana, njegov rad, kao i način utvrđivanja stavova zbora uređuje se statutom i odlukom skupštine opštine, zbog čega pravila sazivanja zborova mogu razlikovati od grada do grada. Skenirajte QR kod i vidite pravila sazivanja zbora u vašem gradu! Zbor građana može se sazvati za bilo koji deo teritorijalne jedinice lokalne samouprave (na primer selo ili naselje) i u njemu imaju pravo da učestvuju svi građani sa biračkog spiska te teritorije. Upravo to omogućava da se aktivno učestvujete u rešavanju problema koji su bliski Vašoj zajednici i Vama lično davanjem zahteva ili predloga koje je lokalna skupština dužna da razmotri.

Prednosti direktne demokratije su jasne: osnažuje pojedince pretvarajući ih iz pasivnih "glasača" u aktivne učesnike, pozivajući ih na zajedničko odlučivanje i delovanje. Kada su ciljevi zajednički osmišljeni i usvojeni oni ne samo da imaju legitimitet nego i jačaju solidarnost i poverenje među ljudima. Kroz zborsku proceduru svako ima mogućnost da iznese svoje mišljenje i da predlog na glasanje u vezi bilo koje teme.

Uhvatite mometum promene i aktivno učestvujte u donošenju odluka koje se tiču Vas!
U današnjem društvenom i državnom stanju, očigledno je zašto su studenti izabrali plenumski model za organizovanje i donošenje odluka:
onemogućavanje isticanja ličnosti, kao i targetiranje pojedinaca;
ukidanje predstavnika-reprezenata koji su skloni uzurpiranju ovlašćenja, podložni korupciji, ucenama, pritisku i manipulaciji;
kolektivizacija i transparentnost odluka i širenje osnovne koristi i odgovornosti u vezi donetih odluka;
više glava je uvek pametnije od jedne, i donosi tačnije i hrabrije odluke.
Neka zborovi budu Vaši plenumi!
Minimalna pravila, prakse i termini za započinjanje zborskog organizovanja

Termini:
Sazivač je osoba koja saziva zbor građana. U zavisnosti od toga kako je određeno statutom, to može biti Gradonačelnik, predsednik Skupštine, ovlašćeni predstavnik mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave, najmanje 50 građana sa prebivačištem na području za koje se zbor saziva ili najmanje jedna četvrtina odbornika. Ko god bio sazivač na zahtev statutom definisanog broja građana ima obavezu da sazove zbor! Sazivač ili lice koje on ovlasti takođe predsedava zborom, odnosno olakšava i usmerava diskusiju prema utvrđenom dnevnom redu. Pri vođenju diskusije, sazivač daje svima reč u skladu sa temom dnevnog reda na najneutralniji način, omogućava prelazak svih tačaka dnevnog reda i sumiranje ideja i predloga iz diskuje radi glasanja. Sazivač ima pravo da opomene govornika kako bi se držao teme dnevnog reda, da prekine i oduzme reč ukoliko govornik sabotira diskusiju. Sazivač je dužan da obavesti gradsku upravu i upravu gradske opštine o sazivanju zbora.

Dnevni red je spisak tačaka i tema o kojima dato zasedanje zbora želi da diskutuje. Dnevni red se priprema sa sazivačem, a predlaže, dopunjava i izglasava na samom početku zbora.

Zapisničar/ka je osoba koja zapisuje diskusiju i odluke.

Zapisnik je dokument u kome su zapisane sve tačke dnevnog reda, diskusije na temu tački dnevnog reda i odluke o kojima se glasalo.
Tehničar/ka je osoba koja meri vreme, broji javljanja i glasove, pomaže oko redosleda davanja reči, redari, nosi mikrofon, itd.
O sazivanju zbora građani se obaveštavaju unapred, zbog čega zbor mora biti najavljen minimum 8 – 14 dana unapred, u zavisnosti od statuta.

Pravila
Prisutni na zboru ne smeju upadati u reč jedni drugima i moraju poštovati svakog govornika. Svi govornici imaju prava da izraze svoje mišljenje, ali ne smeju da omalovažavaju stavove ili ličnost sagovornika. Nema dobacivanja i ne sme se voditi dijalog između učesnika bez date reči.

Glasanje se vrši dizanjem ruke na predlog koji svaki učesnik zbora može da da i obrazloži, a sazivač (dalje moderator) po potrebi precizira pitanje. Procedura glasanja je sledeća:
moderator pita ko je ZA predlog
moderator pita ko je PROTIV predloga
moderator pita ko je UZDRŽAN.

Odluke se USVAJAJU prebrojavanjem glasova ZA, prostom većinom (50% + 1). Ukoliko je broj glasova izmedju ZA i PROTIV približan, broj UZDRŽANIH glasova se dodaje broju PROTIV, a ukoliko je zbir veći od broja glasova ZA, predlog se ODBIJA. Ukoliko ima najviše UZDRŽANIH glasova, predlog se ODBIJA.

Javljanje
Dizanjem ruke se učesnici javljaju za reč tokom diskusije. Ti gestovi mogu biti sledeći:

Reč — učesnik ima dva minuta da iznese mišljenje ili formuliše predlog;
Pogledajte prilog 1701682

Replika — učesnik ima 30 sekundi da odgovori na reč drugog učesnika;
Pogledajte prilog 1701683

Pitanje — učesnik ima 45 sekundi da postavi pitanje;
Pogledajte prilog 1701684

Tehnička replika — učesnik ispravlja pogrešno iznetu činjenicu ili grešku po pravilniku.
Pogledajte prilog 1701685

Prioritet davanja javljanja posle prve reči je sledeći: tehnička, replika, pitanje, reč.
Reakcije služe za brzo reagovanje učesnika bez ometanja govornika i upadanja u reč. One mogu biti:
Pozitivne, negativne, prelazak vremenskog organičenja.

Pogledajte prilog 1701680

Kako bi zbor mogao da se održi, potrebno je da mu prisustvuje 5 – 10% (u zavisnosti od statuta) lica upisanih na birački spisak za deo mesne zajednice za koji se saziva zbor.

Tok zbora
Moderator predstavlja tačke dnevnog reda koji zbor treba da usvoji. Nadalje moderator otvara prvu (i svaku sledeću) tačku dnevnog reda, i poziva zbor na diskusiju. Kada nema više podignutih ruku, moderator može da zaključi diskusiju sa ili bez glasanja.

Trajanje zbora
Rasprava po tački dnevnog reda se obično ograničava vremenski (30 minuta) ili po broju javljanja za reč (20 javljanja i po određen broj replika na svako javljanje, obično dve).

Vrednosti
Učestvovanje na zboru podrazumeva:
proaktivnost;
konstruktivnost;
disciplinu;
poverenje;
angažovanost;
preduzimiljivost i želju za pronalaženjem rešenja;
solidarnost.

POKRETANJE ZBOROVA
Zborovi građana su pravno definisana institucija u našem zakonu i označavaju skup koji savetodavno odlučuje na lokalnom nivou i shodno tome moraju pratiti procedure definisane statutom opštine ili grada gde se sazivaju kako bi došlo do legalnog oformljavanja zbora. Pogledajte statute sopstvenih gradova/opština! U svakom statutu mora da postoji odeljak Neposredno učešće građana u obavljanju poslova grada/opštine gde je definisan zbor građana, njegovo sazivanje i tok. Iskoristite sve što Vam zakon nudi na najbolji mogući način i ne dopustite da Vam se oduzima pravo na reč o odlukama koje utiču na Vaš život!

DELAJ!
Direktna demokratija nije samo teorija – zahteva delovanje. Pokreni zbor u svojoj mesnoj zajednici ili opštini, ili plenum na poslu i u instituciji! Svaka inicijativa, ma koliko mala, doprinosi promeni.
Svi u zborove!
Još da sme da se glasa protiv…

BC09D4D6-4BAF-4FE5-AD11-09422519D75F.jpeg
 

Back
Top