Grad Čačak i okolina

Kod "Mančule" prošle nedelje

moravacacak.jpg
 
Poslednja izmena:
Zanimljiv tekst


Blic: Vladari zaobilaze Čačak

ako su živeli i vodili državu u različitim epohama, kralj Aleksandar, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević i Boris Tadić imaju jednu zajedničku karakteristiku - u Čačak su svraćali samo kad su morali. Zbog svog večitog opozicionog i inadžijskog odnosa prema centralnim vlastima, ovaj grad je imao samo štete, kažu istoričari i hroničari Čačka.

Piše: Vladimir Nikitović

Istorija neslaganja Čačka i Čačana sa vrhovnom vlašću svoje korene vuče još od 19. veka. Tadašnja varoš i njeni građani kroz čitavo to stoleće bili su znatno naklonjeniji dinastiji Obrenović, što Karađorđevići, nakon što su početkom 20. veka ponovo došli na vlast, nisu zaboravili.

- U razdoblju od kraja Prvog svetskog rata do svoje smrti 1934. godine, kralj Aleksandar je samo jednom posetio Čačak i to kada je bio na sahrani vojvodi Stepi Stepanoviću, koji je svoje penzionerske dane provodio u rodnom gradu svoje supruge – navodi istoričar Istorijskog arhiva u Čačku Goran Davidović.

Tokom svoje tridesetpetogodišnje vladavine Josip Broz je u Čačku boravio sedam puta, ali su to uvek bila proputovanja ka Užicu, a gotovo nikada planski nije dolazio u ovaj grad. Svaki put ga je na trgu i ulicama dočekivala razdragana publika, ali je Tito, kako su kasnije naglašavali njegovi saradnici, ovaj kraj uvek doživljavao kao blizak ravnogorskoj ideji.

- I danas mnogi Čačani tvrde da je prilikom drugog Titovog dolaska, tokom govora predsednika nestalo struje. Poznata je stvar i da su politički protivnici preventivno bili hapšeni sedam dana pre prolaska Josipa Broza kroz Čačak – ističe Davidović.

Delom možda i zbog ovoga Čačak nikada nije bio sediše regiona ili sreza u SFRJ, iako je brojem stanovnika i svojim potencijalima to zasluživao. Status centra okruga stekao je tek devedesetih godina, i pored toga što je i Slobodan Milošević baš u tom gradu doživeo svoju prvu veću neprijatnost van Beograda. Naime, 15. decembra 1992. godine tadašnjeg predsednika Srbije, koji je bio na vrhuncu svoje političke moći, izviždala je grupa od stotinak opoziciono orijentisanih Čačana i zasula ga metalnim novcem dok je govorio ispred zgrade skupštine opštine. Stigao je da kaže svega nekoliko rečenica pre nego što ga je telohranitelj Senta Milenković uvukao u opštinsko zdanje. Tako se završio samo prvi deo Miloševićeve agonije u gradu na Moravi u kom je tada boravio prvi i poslednji put.

- Kada smo nešto kasnije krenuli njegovim službenim automobilom, trg se bio ispraznio, ali je grupa protestanata i dalje je bila tu. Kada smo ušli u kola, nekoliko pripadnika opozicije je pritrčalo do prozora sa Miloševićeve strane i izvređalo ga tako vulgarno da je i mene bilo sramota – kaže tadašnji gradonačelnik Čačka Rodoljub Petrović, danas novinar i publicista.

Pokušavajući da pronikne u suštinu ovakvog odnosa Čačana prema političkim autoritetima Rodoljub Petrović kaže:

- U Čačak su kroz čitavu njegovu istoriju sa okolnih brda dolazili i tu se nastanjivali intelektualno jači pojedinci, koji su u varoš donosili svoje gorštačke običaje. Oni su bili buntovnički raspoloženi i teško su prihvatali promene i autoritet bilo kakve vrste. Tako je ostalo do danas i od toga Čačak ima samo štete.
I u poslednje dve decenije, Čačak je gotovo sve vreme bio opozicija centralnoj vlasti. Zbog toga su i novi vlastodršci zaobilazili Čačak, a sa njima i investitori. Boris Tadić se Čačka, u koji će doći za nekoliko dana, seti samo u predizbornoj kampanji, a ministri koji su u protekle četiri godine posetili ovaj grad mogu se nabrojati na prste jedne ruke.

http://www.ozonpress.net/politika/1657-blic-vladari-zaobilaze-cacak
 
Spomenik glasinama na trgu u Čačku, 2007. godine, sada premešten u prostor oko galerije "Nadežda Petrović"

Inače, spomenik je podignut povodom glasina da će u Čačku biti postavljen spomenik Samanti Foks, koja je te godine gostovala na Danima estrade u Čačku

cacak_6628sm.jpg
 
2417-1317385333-2456-Terme_panorama.jpg



Rimske terme u centru Čačka otkrivene su prilikom rekonstrukcije gradskog centra i iskopavanja temelja za novu stambenu zgradu – tzv. «lučnu zgradu» preko puta Doma kulture. Pošto je ustanovljeno da se radi o arhitektonskim ostacima kupatila – termi, odlučeno je da se obave arheološka istraživanja, konzervacija i prezentacija ovog vrednog i retkog nalazišta. Zaštitna arheološka iskopavanja su izvedena tokom 1970. godine u saradnji Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva i Narodnog muzeja u Čačku. Još prilikom pripremnih radova za podizanje «lučne zgrade» uništena je prostorija na severoistočnom delu, pa je zbog toga onemogućeno sagledavanje kompletne arhitektonske celine. I pored velikog značaja ovog spomenika kulture, nije postignut dogovor sa urbanistima i investitorom o preradi projekta radi kompletne prezentacije. Radovi na konzervaciji obavljeni su tokom 1971. i 1972. godine.
Od termi je sačuvan samo parterni deo iznad kojih je ležao glavni pod, nošen nizom stubića koji su služili kao sistem za zagrejavanje – hipokaust. Građevina ima pravougaovi oblik sa dva podužno postavljena niza prostorija. Iz ovog niza izlaze dva polukružna izbočenja na južnoj strani i jedna polukružna prostorija na zapadnoj strani. Dužom osovinom, građevina je orjentisana pravcem istok – zapad sa blagim odstupanjem prema severu. Najveća dužina je 22,6 m, a najveća širina je 18,45 m. Od celokupnog ansambla očuvano je šest prostorija i jedna delimičmo na severnoj strani.
Na osnovu rezultata istraživanja zaključeno je da su terme sagrađene krajem III i početkom IV veka. Verovatno da su oko 378. godine bile srušene, ali su obnovljene već negde početkom osamdesetih godina IV veka i ostaju u upotrebi sve do prvih decenija V veka kada su definitino napuštene.
Prošlo je 40 godina od otkrića ovog značajnog lokaliteta, ali do dana današnjeg terme nisu na adekvatan način prezentovane građanima Čačka i turistima. Nije potrebno mnogo da se to ispravi- adekvatno obeležavanje lokaliteta, uređenje prilaza, osvetljenje kao i eventualna rekonzervacija u saradnji sa stručnjacima iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.
 

Back
Top