Google Books - srpska pravoslavna predvukovska literatura

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
36.890
Poslednja izmena:
Joakim Vujić:
Ioakima Vuiča slaveno-serbskago spisatelja Životoopisanie i črezvičajna negova priključenija:


vo kratce sobstvennom rukom negovom spisana u obščežitelnomu monastyru Bezdinu vo Bogohranimoj Eparhïi Temišvarskoj (Google eBook)

Joakim Vujić
0 Reviews
1833 - 470 pages



Bibliographic information

TitleIoakima Vuiča slaveno-serbskago spisatelja Životoopisanie i črezvičajna negova priključenija: vo kratce sobstvennom rukom negovom spisana u obščežitelnomu monastyru Bezdinu vo Bogohranimoj Eparhïi TemišvarskojAuthorJoakim VujićPublished1833Original fromthe Bavarian State LibraryDigitizedFeb 19, 2009Length470 pages


http://books.google.com/books?id=VFk6AAAAcAAJ
 
Joakim Vujić:

Ioakima Vuiča slaveno-serbskog literatora putešestvie po Ungarii, Valachii, Moldavii, Bessarabii, Chersonu i Krymu, vo kratce sobstvennom rukom negovom spisano u svjato-voznesenskom monastyru Giržavki, vo bogochranimoj Eparchii Kišinevskoj i Chotinskoj u Bessarabii

(Google eBook)

Ioakim Vujič
http://books.google.com/books?id=Zo1CAAAAcAAJ&sitesec=reviews 0 Reviews
[Dr.:] Pri Knjažestva serbskog Kn'igopečatn'i, 1845 - 164 pages

Bibliographic information

TitleIoakima Vuiča slaveno-serbskog literatora putešestvie po Ungarii, Valachii, Moldavii, Bessarabii, Chersonu i Krymu, vo kratce sobstvennom rukom negovom spisano u svjato-voznesenskom monastyru Giržavki, vo bogochranimoj Eparchii Kišinevskoj i Chotinskoj u BessarabiiAuthorIoakim VujičPublisher[Dr.:] Pri Knjažestva serbskog Kn'igopečatn'i, 1845Original fromthe Bavarian State LibraryDigitizedMay 17, 2010Length164 pages

http://books.google.com/books?id=Zo1CAAAAcAAJ
 
Dositej Obradović:

Život i priključenija Dimitria Obradovi℗ca, Volume 1 (Google eBook)

Dositej Obradovi℗c
http://books.google.com/books?id=WGMAAAAAcAAJ&sitesec=reviews 0 Reviews
U Knjažesko-Srbskoj Tipogr., 1833 - 134 pages
books

Bibliographic information

TitleDositej Obradovi℗c: Život i priključenija Dimitria Obradovi℗ca, Volume 1AuthorDositej Obradovi℗cPublisherU Knjažesko-Srbskoj Tipogr., 1833Original fromthe Bavarian State LibraryDigitizedAug 22, 2008Length134 pages


http://books.google.com/books?id=WGMAAAAAcAAJ
 
Veruj mi da dobijem proliv kad pročitam "ovakova polezna krivojezikopisanija". :roll:
Nema toga Polezmog spisatela koji bi mogao da me ubedi da je ovo ovde srpski jezik. Moji preci zaključno sa dedom nisu bili pismeni. Nisu imali ni dana škole, ali su zato govorili čistim srpskim jezikom, vrlo sličnim vukovom književnom jeziku; tako da moram sa indignacijom odbaciti ova "budalopisanija" kao bilo kakav srpski jezik. To je verovatno neka neuspela kombinacija staroslovenskog + ruskog i izmišljenih reči srpskih crkvenih poglavnika koji su na silu hteli da govore neki svoj "uzvišeni" jezik, da bi se razlikovali od prostih kravara i svinjara od kojih su potekli a kojih su se stideli. Budući da su i oni bili ili polu-pismeni ili prosto suviše lenji da nauče latinski ili koine grčki jezik koji se i danas smatra jezikom teologije, oni su napravili neuspelu verziju nepostojećeg jezika, koja im je neslavno propala. :roll:

p.s. imao sam ja jednog nastavnika ruskog koji nije znao ruski, kad nam je "govorio pa ruski" on bi rekao nešto u stilu:" Ja ušal na varata i pogledal kroz porozor!" :mrgreen:
 
Veruj mi da dobijem proliv kad pročitam "ovakova polezna krivojezikopisanija". :roll:
Nema toga Polezmog spisatela koji bi mogao da me ubedi da je ovo ovde srpski jezik. Moji preci zaključno sa dedom nisu bili pismeni. Nisu imali ni dana škole, ali su zato govorili čistim srpskim jezikom, vrlo sličnim vukovom književnom jeziku; tako da moram sa indignacijom odbaciti ova "budalopisanija" kao bilo kakav srpski jezik. To je verovatno neka neuspela kombinacija staroslovenskog + ruskog i izmišljenih reči srpskih crkvenih poglavnika koji su na silu hteli da govore neki svoj "uzvišeni" jezik, da bi se razlikovali od prostih kravara i svinjara od kojih su potekli a kojih su se stideli. Budući da su i oni bili ili polu-pismeni ili prosto suviše lenji da nauče latinski ili koine grčki jezik koji se i danas smatra jezikom teologije, oni su napravili neuspelu verziju nepostojećeg jezika, koja im je neslavno propala. :roll:

p.s. imao sam ja jednog nastavnika ruskog koji nije znao ruski, kad nam je "govorio pa ruski" on bi rekao nešto u stilu:" Ja ušal na varata i pogledal kroz porozor!" :mrgreen:

Лупаш глупости. Теби очигледно толико испраше мозак проповѣдањем Вукових и Копитаревих штеточинстава да не видиш даље од сопственога носа и мислиш да йе само тршићки говор (са тисуштами турских и осталих азиятских рѣчи и са граматиком бабе Йегде) прави србски йезик, а да смо сви ми остали "искварена стока". По вас йе само србско-азиятска мѣшавина "срПска", а сви остали пишу не србским него вам мрзким "старословѣнским", "словенским" или "руским".
Таквим латиничарем и мрзитељем правога србскога йезика попут тебе йе мѣсто у Анадолийи, са браћом Турцима.
 
Veruj mi da dobijem proliv kad pročitam "ovakova polezna krivojezikopisanija". :roll:
Nema toga Polezmog spisatela koji bi mogao da me ubedi da je ovo ovde srpski jezik. Moji preci zaključno sa dedom nisu bili pismeni. Nisu imali ni dana škole, ali su zato govorili čistim srpskim jezikom, vrlo sličnim vukovom književnom jeziku; tako da moram sa indignacijom odbaciti ova "budalopisanija" kao bilo kakav srpski jezik. To je verovatno neka neuspela kombinacija staroslovenskog + ruskog i izmišljenih reči srpskih crkvenih poglavnika koji su na silu hteli da govore neki svoj "uzvišeni" jezik, da bi se razlikovali od prostih kravara i svinjara od kojih su potekli a kojih su se stideli. Budući da su i oni bili ili polu-pismeni ili prosto suviše lenji da nauče latinski ili koine grčki jezik koji se i danas smatra jezikom teologije, oni su napravili neuspelu verziju nepostojećeg jezika, koja im je neslavno propala. :roll:

p.s. imao sam ja jednog nastavnika ruskog koji nije znao ruski, kad nam je "govorio pa ruski" on bi rekao nešto u stilu:" Ja ušal na varata i pogledal kroz porozor!" :mrgreen:

Боим се да ты ни ту стоку не би умѣо чувати, а говорити о єзыковѣдству ни случайно.
 

Back
Top