Jary
Elita
- Poruka
- 16.498
I sta kazete.Imate li ideju, znate li nekoga da je dobio sredstva za sopstveni posao ? Da li ste pokusali Vi ili neko koga znate? Ajd sad 

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
I sta kazete.Imate li ideju, znate li nekoga da je dobio sredstva za sopstveni posao ? Da li ste pokusali Vi ili neko koga znate? Ajd sad![]()
Da čujem dobijaju od zavoda za zapošljavanja,uz dobijena sredstva odmah račun za dažbine na još ne zarađene pare.
Dobili pare? Sta su otvorili,koliko para?
Znaš kako, tih 500 000 - 2 000 000 dindži koje ti oni pozajmljuju (uz kamatu, naravno) jedino su pogodni za ono za šta ti ih ustvari neće dati, trgovina i ugostiteljstvo.... a jedino daju za proizvodnju...a uz to ti treba još najmanje toliko da imaš u šteku.... tj može se skarabudžiti neki ojađeni početak samo sa ovim što ti daju, ali kao takav si preloša konkurencija brdo drugim firmama koje ušemljeno šljakaju odavno.... kao i svaki put, u ovome će najviše nahebati oni sa žirantima koji budu izgurali celu tu priču, a ostanu bez dinara u džepu nakon 3. meseca "firmovanja"...pa onda oni koji su tražili namenski, a takođe nespremni sa pozamašnim bekap-kešom... i oni koji već šljakaju, a već su sada u nezavidnim dugovima...a najviše koristi će imati, naravno onaj ko pozajmljuje i oni koji već odavno šljakaju toliko dobro da im ta cifra samo dođe kao dodatak za proširenje posla...I sta kazete.Imate li ideju, znate li nekoga da je dobio sredstva za sopstveni posao ? Da li ste pokusali Vi ili neko koga znate? Ajd sad![]()
Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?Znaš kako, tih 500 000 - 2 000 000 dindži koje ti oni pozajmljuju (uz kamatu, naravno) jedino su pogodni za ono za šta ti ih ustvari neće dati, trgovina i ugostiteljstvo.... a jedino daju za proizvodnju...a uz to ti treba još najmanje toliko da imaš u šteku.... tj može se skarabudžiti neki ojađeni početak samo sa ovim što ti daju, ali kao takav si preloša konkurencija brdo drugim firmama koje ušemljeno šljakaju odavno.... kao i svaki put, u ovome će najviše nahebati oni sa žirantima koji budu izgurali celu tu priču, a ostanu bez dinara u džepu nakon 3. meseca "firmovanja"...pa onda oni koji su tražili namenski, a takođe nespremni sa pozamašnim bekap-kešom... i oni koji već šljakaju, a već su sada u nezavidnim dugovima...a najviše koristi će imati, naravno onaj ko pozajmljuje i oni koji već odavno šljakaju toliko dobro da im ta cifra samo dođe kao dodatak za proširenje posla...
Jedna opomena ovima koji ciljaju namensku varijantu, a imaće novca maltene tek koliko da otvore firmu... primer od pre nekoliko godina, kada su keširali novac otprilike nakon 6 meseci od podnošenja zahteva...dakle, da ste pre 6 meseci podneli svu potrebnu dokumentaciju za kredit za mašine u vrednosti od 2 000 000 din iliti tadašnjih 16 667 eur (koliko je pisalo na profakturama koje ste im tada poslali), a danas dobili te novce koji su sada 16 260 eur (jer je za toliko oslabio dinar naspram evra poslednjih 6 meseci), VI ćete morati, iz svog džepa, da doplatite tu razliku za mašine u iznosu od 53 751 din (437 eur)...i to što pre, jer od dobijanja novca imaćete određen rok za kupovinu tih mašina. I to sve jer mašine nisu vezane za dinar, već za evro. Pre nekoliko godina beše prava "žuraja" kada je kamara njih, zbog preoslabljenog dinara u okviru tih 6 meseci, moralo na 5 000 eur koliko tražiše, moralo plaćati razliku od 1000 do 1200 evra...tj toliko im je otišlo u vetar.
Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?
Ako je u pitanju namenska varijanta, gde ti ne trebaju ni žiranti ni hipoteka, onda ne može (tj ranije nije moglo)....jer tvoja jedina garancija da ćeš otplaćivati kredit su upravo te NOVE mašine....Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?
Tačno.
Mora se imati keš u šteku za plaćanje tekućih troškova. Inače sam kredit ne znači ništa ako je to jedino što imate.
Kredit treba da služi za dopunu i sa realnom mogućnošću da sam sebe vrati od povećanog posla.
Samo iz kredita se ne pokreće posao.
To vam je kao ovi evropski krediti koji stoje neiskorišćeni. Svi ti nude kredit a niko tržište, otkup tvog proizvoda, usluge.
Kod nas, srž ovog problema je u nezainteresovanosti da se zapravo pomogne tim pozajmicama (pogotovo jer te uslovljavaju gde (ne)smeš uložiti taj novac), koliko da uskladišti novac kod sirotinje koja će ga posle vraćati sa kamatom, milom ili silom. A bitno je da se stiče utisak da ljudima nisu za džabe pozamašno "okrnjili" plate i penzije, iako će od tih istih plata i penzija morati da otplaćuju i OVE kredite koje će njihova deca i unuci ispodizati u narednom periodu.Tačno.
To vam je kao ovi evropski krediti koji stoje neiskorišćeni. Svi ti nude kredit a niko tržište, otkup tvog proizvoda, usluge.
Tačno.
Pa da, ali to je zapravo i apsolutno najveći problem kod bilo kakve proizvodnje - ko će da kupi to što ja proizvodim. Zagarantovani otkup praktično ne postoji, što je posledica činjenice da danas, zbog globalizacije, već postoji konkurencija za bilo koji proizvod. Dakle, da bi prodao to što proizvodiš, moraš sam da se izboriš da neko kupi tvoj a ne konkurentni proizvod (koji, kao što rekoh, već postoji na tržištu).
A to možeš samo kroz nadmašivanje konkurentskih proizvoda, ili nižom cenom, ili višim kvalitetom, lil bržom isporukom, ili kvalitetom podrške posle prodaje, ili, što je najčešće slučaj danas, kombinacijom svih pobrojanih metoda, plus verovatno još koje. Da, postoje na tržištu poodavno i dobre maline i orasi i rakija i jagnjetina i sto drugih stvari koje "samo mi znamo a napravimo kako treba", samo ne znamo šta sa njima, jednom kad ih napravimo.
To je momenat gde se mnogo wannabe preduzetnika koji bi da proizvode nešto susreće sa realnošću: Nije dovoljno samo napraviti nešto, niko neće sam da dođe i kupuje na tone, već se mora napraviti i proizvod i sve ostalo pride, i to paralelno. Inače, takav preduzetnik tipićno ostane da sedi na mašinama, materijalu i gotovim proizvodima, kukajući "a zašto niko ne dođe da otkupi to što pravim".
Kod nas, srž ovog problema je u nezainteresovanosti da se zapravo pomogne tim pozajmicama (pogotovo jer te uslovljavaju gde (ne)smeš uložiti taj novac), koliko da uskladišti novac kod sirotinje koja će ga posle vraćati sa kamatom, milom ili silom. A bitno je da se stiče utisak da ljudima nisu za džabe pozamašno "okrnjili" plate i penzije, iako će od tih istih plata i penzija morati da otplaćuju i OVE kredite koje će njihova deca i unuci ispodizati u narednom periodu.