Godina Preduzetynistva

  • Začetnik teme Začetnik teme Jary
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
I sta kazete.Imate li ideju, znate li nekoga da je dobio sredstva za sopstveni posao ? Da li ste pokusali Vi ili neko koga znate? Ajd sad :confused:
Znaš kako, tih 500 000 - 2 000 000 dindži koje ti oni pozajmljuju (uz kamatu, naravno) jedino su pogodni za ono za šta ti ih ustvari neće dati, trgovina i ugostiteljstvo.... a jedino daju za proizvodnju...a uz to ti treba još najmanje toliko da imaš u šteku.... tj može se skarabudžiti neki ojađeni početak samo sa ovim što ti daju, ali kao takav si preloša konkurencija brdo drugim firmama koje ušemljeno šljakaju odavno.... kao i svaki put, u ovome će najviše nahebati oni sa žirantima koji budu izgurali celu tu priču, a ostanu bez dinara u džepu nakon 3. meseca "firmovanja"...pa onda oni koji su tražili namenski, a takođe nespremni sa pozamašnim bekap-kešom... i oni koji već šljakaju, a već su sada u nezavidnim dugovima...a najviše koristi će imati, naravno onaj ko pozajmljuje i oni koji već odavno šljakaju toliko dobro da im ta cifra samo dođe kao dodatak za proširenje posla...

Jedna opomena ovima koji ciljaju namensku varijantu, a imaće novca maltene tek koliko da otvore firmu... primer od pre nekoliko godina, kada su keširali novac otprilike nakon 6 meseci od podnošenja zahteva...dakle, da ste pre 6 meseci podneli svu potrebnu dokumentaciju za kredit za mašine u vrednosti od 2 000 000 din iliti tadašnjih 16 667 eur (koliko je pisalo na profakturama koje ste im tada poslali), a danas dobili te novce koji su sada 16 260 eur (jer je za toliko oslabio dinar naspram evra poslednjih 6 meseci), VI ćete morati, iz svog džepa, da doplatite tu razliku za mašine u iznosu od 53 751 din (437 eur)...i to što pre, jer od dobijanja novca imaćete određen rok za kupovinu tih mašina. I to sve jer mašine nisu vezane za dinar, već za evro. Pre nekoliko godina beše prava "žuraja" kada je kamara njih, zbog preoslabljenog dinara u okviru tih 6 meseci, moralo na 5 000 eur koliko tražiše, moralo plaćati razliku od 1000 do 1200 evra...tj toliko im je otišlo u vetar.
 
Poslednja izmena:
Znaš kako, tih 500 000 - 2 000 000 dindži koje ti oni pozajmljuju (uz kamatu, naravno) jedino su pogodni za ono za šta ti ih ustvari neće dati, trgovina i ugostiteljstvo.... a jedino daju za proizvodnju...a uz to ti treba još najmanje toliko da imaš u šteku.... tj može se skarabudžiti neki ojađeni početak samo sa ovim što ti daju, ali kao takav si preloša konkurencija brdo drugim firmama koje ušemljeno šljakaju odavno.... kao i svaki put, u ovome će najviše nahebati oni sa žirantima koji budu izgurali celu tu priču, a ostanu bez dinara u džepu nakon 3. meseca "firmovanja"...pa onda oni koji su tražili namenski, a takođe nespremni sa pozamašnim bekap-kešom... i oni koji već šljakaju, a već su sada u nezavidnim dugovima...a najviše koristi će imati, naravno onaj ko pozajmljuje i oni koji već odavno šljakaju toliko dobro da im ta cifra samo dođe kao dodatak za proširenje posla...

Jedna opomena ovima koji ciljaju namensku varijantu, a imaće novca maltene tek koliko da otvore firmu... primer od pre nekoliko godina, kada su keširali novac otprilike nakon 6 meseci od podnošenja zahteva...dakle, da ste pre 6 meseci podneli svu potrebnu dokumentaciju za kredit za mašine u vrednosti od 2 000 000 din iliti tadašnjih 16 667 eur (koliko je pisalo na profakturama koje ste im tada poslali), a danas dobili te novce koji su sada 16 260 eur (jer je za toliko oslabio dinar naspram evra poslednjih 6 meseci), VI ćete morati, iz svog džepa, da doplatite tu razliku za mašine u iznosu od 53 751 din (437 eur)...i to što pre, jer od dobijanja novca imaćete određen rok za kupovinu tih mašina. I to sve jer mašine nisu vezane za dinar, već za evro. Pre nekoliko godina beše prava "žuraja" kada je kamara njih, zbog preoslabljenog dinara u okviru tih 6 meseci, moralo na 5 000 eur koliko tražiše, moralo plaćati razliku od 1000 do 1200 evra...tj toliko im je otišlo u vetar.
Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?
 
Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?

Jel polovna mašina ili nova to ne igra ulogu.Da bi dobili novac predhodno treba da ispunite neke uslove.Zavisi šta nameravate da radite,koje kvalifikacije imate itd.sve stavite na papir i nadležna služba
razmotriće već šta sve Vam treba i samo napred.Teško će Vam rešiti forumaši problem pogotovu kada nisu upoznati sa problemom.
 
Dali moze da se dobiej za polovnu masinu?
Ako je u pitanju namenska varijanta, gde ti ne trebaju ni žiranti ni hipoteka, onda ne može (tj ranije nije moglo)....jer tvoja jedina garancija da ćeš otplaćivati kredit su upravo te NOVE mašine....
međutim ako ideš preko opcija hipoteke ili žiranata, onda je odgovornost otplaćivanja prešaltovana upravo na te opcije, tako da bi onda verovatno moglo.

Ljudi imajte par stvari u vidu:
- Uopšte nije teško dobiti ovakav kredit. A prikazuje vam se kao da jeste, i kao da se morate "žustro" boriti za isti. Uz koliko-toliko pristojan biznis plan gde ćete vi reći: "Majke mi baviću se šivenjem, firmopisom ili čime već", dobićete taj kredit na keca. A grejs period od godinu dana za "početnike" i nije neka prednost, jer tih godinu dana brzo prođe i dođe na red otplaćivanje u trajanju od 5 god.
- Ako traljavo krenete, traljavo će vam i ići, a u startu imate obaveze koje morate isplaćivati (socijalno, penziono, lokal, dažbine, knjigovođu ...), a nakon godinu dana kreću i rate za kredit. Ostavite se onih balalajki sa kretanjem od 0 ili nečeg minimalnog pa ka nekom boljitku, to danas vodi u propast...jer mnogo je već odavno opremeljenih firmi koje su zbog te opremljenosti u mogućnosti da daju povoljnije (nego vi) i do kojih se dolazi jednim kliom.
- U današnje vreme sa mnogobrojnom konkurencijom, veliki je problem vraćati novac čak i da vam ga neko pozajmi sa 0 posto kamate. pa čak i sa varijantom "Vrati kad imaš".

Ko nema roditelje sa malo boljim platama, rodbinu spremnu da priskoči ako zagusti, dobru podlogu za posao koji želi da pokrene ili bekap-keš, preporučio bi mu da ne ulazi u ovu priču.
 
Tačno.
Mora se imati keš u šteku za plaćanje tekućih troškova. Inače sam kredit ne znači ništa ako je to jedino što imate.
Kredit treba da služi za dopunu i sa realnom mogućnošću da sam sebe vrati od povećanog posla.
Samo iz kredita se ne pokreće posao.

To vam je kao ovi evropski krediti koji stoje neiskorišćeni. Svi ti nude kredit a niko tržište, otkup tvog proizvoda, usluge.
 
Tačno.
Mora se imati keš u šteku za plaćanje tekućih troškova. Inače sam kredit ne znači ništa ako je to jedino što imate.
Kredit treba da služi za dopunu i sa realnom mogućnošću da sam sebe vrati od povećanog posla.
Samo iz kredita se ne pokreće posao.

Tačno.

To vam je kao ovi evropski krediti koji stoje neiskorišćeni. Svi ti nude kredit a niko tržište, otkup tvog proizvoda, usluge.

Pa da, ali to je zapravo i apsolutno najveći problem kod bilo kakve proizvodnje - ko će da kupi to što ja proizvodim. Zagarantovani otkup praktično ne postoji, što je posledica činjenice da danas, zbog globalizacije, već postoji konkurencija za bilo koji proizvod. Dakle, da bi prodao to što proizvodiš, moraš sam da se izboriš da neko kupi tvoj a ne konkurentni proizvod (koji, kao što rekoh, već postoji na tržištu).

A to možeš samo kroz nadmašivanje konkurentskih proizvoda, ili nižom cenom, ili višim kvalitetom, lil bržom isporukom, ili kvalitetom podrške posle prodaje, ili, što je najčešće slučaj danas, kombinacijom svih pobrojanih metoda, plus verovatno još koje. Da, postoje na tržištu poodavno i dobre maline i orasi i rakija i jagnjetina i sto drugih stvari koje "samo mi znamo a napravimo kako treba", samo ne znamo šta sa njima, jednom kad ih napravimo.

To je momenat gde se mnogo wannabe preduzetnika koji bi da proizvode nešto susreće sa realnošću: Nije dovoljno samo napraviti nešto, niko neće sam da dođe i kupuje na tone, već se mora napraviti i proizvod i sve ostalo pride, i to paralelno. Inače, takav preduzetnik tipićno ostane da sedi na mašinama, materijalu i gotovim proizvodima, kukajući "a zašto niko ne dođe da otkupi to što pravim".
 
Tačno.
To vam je kao ovi evropski krediti koji stoje neiskorišćeni. Svi ti nude kredit a niko tržište, otkup tvog proizvoda, usluge.
Kod nas, srž ovog problema je u nezainteresovanosti da se zapravo pomogne tim pozajmicama (pogotovo jer te uslovljavaju gde (ne)smeš uložiti taj novac), koliko da uskladišti novac kod sirotinje koja će ga posle vraćati sa kamatom, milom ili silom. A bitno je da se stiče utisak da ljudima nisu za džabe pozamašno "okrnjili" plate i penzije, iako će od tih istih plata i penzija morati da otplaćuju i OVE kredite koje će njihova deca i unuci ispodizati u narednom periodu.
 
Poslednja izmena:
Tačno.



Pa da, ali to je zapravo i apsolutno najveći problem kod bilo kakve proizvodnje - ko će da kupi to što ja proizvodim. Zagarantovani otkup praktično ne postoji, što je posledica činjenice da danas, zbog globalizacije, već postoji konkurencija za bilo koji proizvod. Dakle, da bi prodao to što proizvodiš, moraš sam da se izboriš da neko kupi tvoj a ne konkurentni proizvod (koji, kao što rekoh, već postoji na tržištu).

A to možeš samo kroz nadmašivanje konkurentskih proizvoda, ili nižom cenom, ili višim kvalitetom, lil bržom isporukom, ili kvalitetom podrške posle prodaje, ili, što je najčešće slučaj danas, kombinacijom svih pobrojanih metoda, plus verovatno još koje. Da, postoje na tržištu poodavno i dobre maline i orasi i rakija i jagnjetina i sto drugih stvari koje "samo mi znamo a napravimo kako treba", samo ne znamo šta sa njima, jednom kad ih napravimo.

To je momenat gde se mnogo wannabe preduzetnika koji bi da proizvode nešto susreće sa realnošću: Nije dovoljno samo napraviti nešto, niko neće sam da dođe i kupuje na tone, već se mora napraviti i proizvod i sve ostalo pride, i to paralelno. Inače, takav preduzetnik tipićno ostane da sedi na mašinama, materijalu i gotovim proizvodima, kukajući "a zašto niko ne dođe da otkupi to što pravim".

Otprilike tako. Zato je bitno ne kretati posao samo iz kredita. Zato je nuđenje kredita pri otpočinjanju biznisa zapravo vrlo neodgovorno od države. Ima raznih varijanti. Ima i varijanta da država daje koliko i ti uložiš.
Sve u svemu, privatni biznis je veliki rizik u kome si sam. Država nikad nije tu da pripomogne. Ranije je podsticala ulaganja, a onda su to ukinuli.

- - - - - - - - - -

Kod nas, srž ovog problema je u nezainteresovanosti da se zapravo pomogne tim pozajmicama (pogotovo jer te uslovljavaju gde (ne)smeš uložiti taj novac), koliko da uskladišti novac kod sirotinje koja će ga posle vraćati sa kamatom, milom ili silom. A bitno je da se stiče utisak da ljudima nisu za džabe pozamašno "okrnjili" plate i penzije, iako će od tih istih plata i penzija morati da otplaćuju i OVE kredite koje će njihova deca i unuci ispodizati u narednom periodu.

Tačno. Politički marketing za većinu stanovništva koja ne zna detalje, već samo čita "godina preduzetništva", država daje kredite, podstiče, brine itd.
Ova država ne brine. Tačka.
 

Back
Top