- Poruka
- 7.211
Siguran sam da većina vas nikada nije čula za ovo...
Göbekli Tepe
Göbekli Tepe (turski naziv za „trbušasto brdo“) je arheološki lokalitet neolitičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anadoliji, u današnjoj Turskoj, oko 15 km severoistočno od grada Şanlıurfa (bivši Urfa) i 95 km od reke Eufrat. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. godine pre naše ere (sedam hiljada godina pre Keopsove piramide u Gizi), koja je ujedno i najstarija verska građevina na svetu.
Najverovatnije su ga podigli lovci-sakupljači, kao prvo trajno svetilište na svetu, a zajedno sa obližnjim, nešto mlađim, svetilištem Nevalı Çori, trajno je promenio razumevanje evroazijskog neolita. Naime, od 1994. godine ga paralelno istražuju turski i nemački arheolozi koji su utvrdili da je religija, a ne isključivo poljoprivreda i stočarstvo, kako se do tada mislilo, bila preduslov prelaska iz mezolita u neolit.
Lokacija na mapi
Centralni deo lokaliteta
Monolit s bareljefom lisice
Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu
Arheolozi sa Univerziteta Chicago su 1960-ih godina otkrili ovo područje, ali su ga smatrali za vojnu predstražu iz vizantijskog doba. Godine 1994. istraživač Nemačkog arheološkog instituta (DAI), Klaus Schmidt, otkrio je veliki broj komadića kvarca i zaključio kako je na ovom mestu u prošlim milenijumima radilo na stotine ljudi, a da nadgrobne ploče nisu vizantijski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Sledeće godine je sa svojim timom obimnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.
Svi krugovi su istog oblika i načinjeni su od stubova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. Monoliti od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim bareljefima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizovani delovi ljudi, tako da ceo stub izgleda poput čoveka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stuba, čiji su tanji krajevi postavljeni u žlebove usečene u tlu.
Prstenovi su svakih nekoliko decenija bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet, građen vekovima, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. godine pre naše ere ljudi potpuno napustili.
Oko lokaliteta nisu pronađene naseobine i sve upućuje da je ovaj kompleks delo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizovana religija mogla nastati pre poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija „revolucije simbola“, francuskog arheologa Jacquesa Cauvina, prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima izvan fizičkog sveta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog sveta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea.
Šta mislite o ovome?
Göbekli Tepe
Göbekli Tepe (turski naziv za „trbušasto brdo“) je arheološki lokalitet neolitičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anadoliji, u današnjoj Turskoj, oko 15 km severoistočno od grada Şanlıurfa (bivši Urfa) i 95 km od reke Eufrat. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. godine pre naše ere (sedam hiljada godina pre Keopsove piramide u Gizi), koja je ujedno i najstarija verska građevina na svetu.
Najverovatnije su ga podigli lovci-sakupljači, kao prvo trajno svetilište na svetu, a zajedno sa obližnjim, nešto mlađim, svetilištem Nevalı Çori, trajno je promenio razumevanje evroazijskog neolita. Naime, od 1994. godine ga paralelno istražuju turski i nemački arheolozi koji su utvrdili da je religija, a ne isključivo poljoprivreda i stočarstvo, kako se do tada mislilo, bila preduslov prelaska iz mezolita u neolit.

Lokacija na mapi

Centralni deo lokaliteta

Monolit s bareljefom lisice

Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu
Arheolozi sa Univerziteta Chicago su 1960-ih godina otkrili ovo područje, ali su ga smatrali za vojnu predstražu iz vizantijskog doba. Godine 1994. istraživač Nemačkog arheološkog instituta (DAI), Klaus Schmidt, otkrio je veliki broj komadića kvarca i zaključio kako je na ovom mestu u prošlim milenijumima radilo na stotine ljudi, a da nadgrobne ploče nisu vizantijski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Sledeće godine je sa svojim timom obimnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.
Svi krugovi su istog oblika i načinjeni su od stubova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. Monoliti od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim bareljefima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizovani delovi ljudi, tako da ceo stub izgleda poput čoveka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stuba, čiji su tanji krajevi postavljeni u žlebove usečene u tlu.
Prstenovi su svakih nekoliko decenija bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet, građen vekovima, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. godine pre naše ere ljudi potpuno napustili.
Oko lokaliteta nisu pronađene naseobine i sve upućuje da je ovaj kompleks delo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizovana religija mogla nastati pre poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija „revolucije simbola“, francuskog arheologa Jacquesa Cauvina, prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima izvan fizičkog sveta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog sveta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea.
Šta mislite o ovome?