doktorka
Primećen član
- Poruka
- 680
Najčešća neurološka bolest sa prevalencom od 48.9% u opštoj populaciji.
Pogađa ljude svih uzrasta, socio-ekonomskog statusa i rasa, ali je češća kod žena.
Veoma je važno razlikovati primarne glavobolje od sekundarnih.
SEkundarne glavobolje su posledica nekog drugog faktora u organizmu koji može da bude i fatalan po život ako se ne razotkrije na vreme.
PRIMARNE GLAVOBOLJE:
1.migrena- epitodični bolovi u vidu pulsacija koji se ponavljaju. Traje, u proseku, 4-72h i u tom periodu pacijent može da ima mučninu, povraćanje, osetljivost na svetlost, zvuke i mirise. Pacijent preferira ležanje u mraku. Trećina pacijenata ima auru u trajanju od 5-60 minuta. Aura podrazumeva vizuelne efekte, od svetlećih crtica ispred očiju, preko skotoma (fokalni gubici vidnog polja'', do gubitka moći govora ( dif.dg. važno isključiti tranzitorni ishemijski atak).
2.tenziona glavobolja- najčešći tip glavobolje. Uzrok joj još uvek nije utvrđen. Opisuje se kao epizodičan bol i osećaj stegnutosti oko glave. Ne utiče na dnevne aktivnosti pacijenta. Prolazi ili spontano ili uz analgetik. Hronična varijanta je neuobičajena i može biti u vezi sa čestom upotrebom lekova.
3. ''klaster'' glavobolja- kratkotrajne , jednostrane glavobolje praćene simptomima autonomnog nervnog sistema: suzenje, curenje iz nosa, crvenilo konjuktive i ptoza (padanje) kapka. Češće se javlja kod muškaraca (3,5:1) koji puše (65%). Napadi se karakterišu 24h ritmom gde glavobolja u klasteru sa ostalim navedenim simptomima traje od 15 minuta do 3 sata. Napda bude najviše do 8 u toku dana. Pacijent je veoma uznemiren, a sama glavobolja je uglavnom pokrenuta konzumiranjem alkohola. Napadi se javljaju svakodnevno, nekoliko nedelja ili meseci i zatim sledi pauza od više meseci ili godina.
Hronična forma se karakteriše pauzom od maksimalnih mesec dana.
SEKUNDARNE GLAVOBOLJE:
Uzroci nastanka:
1. tumori mozga
2. zapaljenje meningi (moždanih ovojnica) i mozga
3. intrakranijalna krvarenja
4. arteritis (upala arterija mozga)
5. tromboze vena mozga
Glavobolja je jedna od najčešćin heuroloških bolesti u opštoj populaciji.
Pogađa ljude svih uzrasta, socio-ekonomskog statusa i rasa, ali je češća kod žena.
Veoma je važno razlikovati primarne glavobolje od sekundarnih.
SEkundarne glavobolje su posledica nekog drugog faktora u organizmu koji može da bude i fatalan po život ako se ne razotkrije na vreme.
PRIMARNE GLAVOBOLJE:
1.migrena- epitodični bolovi u vidu pulsacija koji se ponavljaju. Traje, u proseku, 4-72h i u tom periodu pacijent može da ima mučninu, povraćanje, osetljivost na svetlost, zvuke i mirise. Pacijent preferira ležanje u mraku. Trećina pacijenata ima auru u trajanju od 5-60 minuta. Aura podrazumeva vizuelne efekte, od svetlećih crtica ispred očiju, preko skotoma (fokalni gubici vidnog polja'', do gubitka moći govora ( dif.dg. važno isključiti tranzitorni ishemijski atak).
2.tenziona glavobolja- najčešći tip glavobolje. Uzrok joj još uvek nije utvrđen. Opisuje se kao epizodičan bol i osećaj stegnutosti oko glave. Ne utiče na dnevne aktivnosti pacijenta. Prolazi ili spontano ili uz analgetik. Hronična varijanta je neuobičajena i može biti u vezi sa čestom upotrebom lekova.
3. ''klaster'' glavobolja- kratkotrajne , jednostrane glavobolje praćene simptomima autonomnog nervnog sistema: suzenje, curenje iz nosa, crvenilo konjuktive i ptoza (padanje) kapka. Češće se javlja kod muškaraca (3,5:1) koji puše (65%). Napadi se karakterišu 24h ritmom gde glavobolja u klasteru sa ostalim navedenim simptomima traje od 15 minuta do 3 sata. Napda bude najviše do 8 u toku dana. Pacijent je veoma uznemiren, a sama glavobolja je uglavnom pokrenuta konzumiranjem alkohola. Napadi se javljaju svakodnevno, nekoliko nedelja ili meseci i zatim sledi pauza od više meseci ili godina.
Hronična forma se karakteriše pauzom od maksimalnih mesec dana.
SEKUNDARNE GLAVOBOLJE:
Uzroci nastanka:
1. tumori mozga
2. zapaljenje meningi (moždanih ovojnica) i mozga
3. intrakranijalna krvarenja
4. arteritis (upala arterija mozga)
5. tromboze vena mozga
Glavobolja je jedna od najčešćin heuroloških bolesti u opštoj populaciji.