Фотографије Бање Луке

Koliko često posjećujete Banjaluku?

  • vrlo često

  • nekoliko puta godišnje

  • svega nekoliko puta u životu sam bio/la u BL

  • nikad nisam bio/la u Banjaluci

Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
GOSPODSKA ULICA

Banjaluka_20028.jpg


SPOMENIK NA BANJ BRDU

800px-Banj_Brdo%2C_fotografisao_Rade_Nagraisalovic%2C_2007._godine..jpg


GRADSKI STADION

70_zapad.jpg


86_klupa_za_rezervne_igrace.jpg
 
Poslednja izmena:
ISTORIJA BANJALUKE - na hrvatskom j.

Mnogi tragovi vladavine Rimljana, a ona je trajala oko 800 godina, nađeni su u Banja Luci i njenoj okolini putevi, ostaci naselja, novac, zgrade, grobnice...

Početkom 15. vij. pripada bosanskom plemiću i hrvatskom banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću. U to vrijeme se javlja i novi naziv - Banja Luka, koji je ostao do danas. Padom Bosne pod Turke 1463. g., Banja Luka je ostala dijelom Hrvatske, kao dio vojne formacije Jajačka banovina oblikovane radi otpora turskom osvajanju.

Godine 1528. g., Turci osvajaju čitavu Jajačku banovinu, time i Banja Luku.
Time počinje razdoblje turske vlasti koje je trajalo sve 1878. g. kada dolazi pod protektorat Austro-Ugarske Monarhije.

Banja Luka je ostala središte Pašaluka sve do 1639. godine. Putopisci iz 17. stoljeća ističu Banja Luku kao veliko i napredno gradsko sjedište s jakom vojničkom posadom. U drugoj polovici 18. vijeka stanovništvo Banje Luke se naglo smanjuje. Ovome je prethodilo prenošenje središta pašaluka 1639. godine iz Banje Luke, te česti i dugi ratovi s Austrijom i Ugarskom, kao i unutrašnji nemiri.

Banja Luka je, ipak, ponovo postala jako upravno, gospodarsko i obrtno središte, zahvaljujući svom povoljnom prometnom i klimatskom položaju. Zbog bogatog žitorodnog zaleđa - Lijevče polja i nadaleko čuvenih proizvoda banjalučkih obrtnika, naročito predmeta od kože, krzna, zlata i srebra, Banja Luka je privukla mnoge srpske obitelji, pogotovo iz Hercegovine, Makedonije i Sarajeva.

Za početak Prvog svjetskog rata vezana je jedna zanimljivost. Naime, po objavljivanju rata Srbiji, Austro-Ugarska je u Banjoj Luci uhitila sve uglednije Srbe i optužila ih za veleizdaju. Slobodu za njih uspio je izboriti Alfonso XIII., tadašnji kralj Španjolske, a to je učinio preko svoje majke, Marie Christine od Austrije, koja je bila porijeklom sa austrijskog dvora. Zahvalna Banja Luka i danas ima ulicu u samom centru grada koja nosi ime ovoga vladara. Austro-ugarska vlast u Banjoj Luci okončana je ulaskom srpske vojske u grad 21. studenoga 1918. godine.

Središte današnje Banje Luke formirano je u vrijeme Vrbaske banovine, poslije 1929. godine, kada Banja Luka po drugi put u svojoj povijesti postaje centar šire kulture. Zahvaljujući prvom banu, Svetislavu Milosavljeviću, izgrađeni su banska uprava i banski dvor, a između njih je podignuta Saborna crkva Svete Trojice, sa zvonikom visokim 46 metara (danas Crkva Sv. Krista spasitelja). Ban Milosavljević potiče gradnju gradskog parka s vodoskokom i paviljonom za glazbene orkestre, zgrade Higijenskog zavoda, sedam zgrada s pedeset stanova za činovnike, zatim zgrade banke s brončanim kipovima ispred ulaza. U njegovo vrijeme asfaltirane su prve banjalučke ulice, hotel "Palas" sagrađen je 1935. godine.

U Drugom svjetskom ratu Banja Luka je bila u okviru Nezavisne Države Hrvatske. Mnoge srpske i židovske obitelji su protjerane, a neke od njih su završile u koncentracijskom logoru Jasenovac. Nekada brojna židovska zajednica (uglavnom Sefarda) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala.

Pripadnici "Poglavnikovog tjelesnog zdruga" (Pavelićeve garde) i VIII ustaške bojne, počinili su u zoru 7. veljače 1942. u banjolučkim naseljima Drakulić, Šargovac i Motike jedan od najvećih zločina na prostoru tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.

Najteži udarac u poslijeratnom razdoblju (SFRJ) gradu je zadao katastrofalni potres iz 1969. Godine. Najrazorniji udar dogodio se 27. listopada 1969. Podrhtavanje tla počelo je u noći 26. listopada u 2.55 h po lokalnom vremenu jakim „prethodnim udarom“; podrhtavanje se nastavilo do 8.53 h, kada je grad pogodio potres jačine 8° Mercallijeve ljestvice, odnosno 6° po Richteru s epicentrom u samom centru grada (gdje se danas nalazi zgrada robne kuće „Boska“). Zahvaljujući pravovremenim reakcijama, broj ljudskih žrtava je sveden na minimum (15 poginulih, a blizu 1.000 ranjenih). Materijalna šteta bila je ogromna.

Nakon potresa došlo je vrijeme velike obnove grada te je izgrađeno mnoštvo novih objekata i stambenih naselja.

Za vrijeme ratnog sukoba na području BiH u Banjoj Luci nije bilo direktnih razaranja,

Pored toga, ovaj period banjalučka povijesti obilježio je još jedan tragičan događaj. Od 22. svibnja do 19. lipnja 1992. godine u Klinici za dječije bolesti u Banjoj Luci umrlo je 12 novorođenčadi. Svima je kisik za inkubatore bio neophodan, međutim, zbog prekida koridora kroz Posavinu prema Srbiji, uslijed svakodnevnih borbi, bila je onemogućena dostava spremnika sa kisikom kopnenim putem, kojim je Banja Luka do tada bila opskrbljivana. Jedina mogućnost dopremanja bila je zračnim putem, ali je na snazi bila zabrana letenja iznad BiH. Avion sa bocama kisika je na batajničkom aerodromu nekoliko dana čekao posebno odobrenje za polijetanje. Uprkos brojnim apelima za pomoć, ovo odobrenje nikada nije stiglo.

Osnivanjem Republike Srpske, grad Banja Luka je postao njena najveća teritorijalno politička jedinica i de facto glavni grad u kojem su sjedišta svih važnih gospodarskih i političkih institucija.
 
Poslednja izmena:
Stanovništvo

Prvi popis stanovništva u Banjoj Luci provele su Austro-ugarske vlasti 1879. godine. Naselje Banja Luka tada je imalo 9.650 stanovnika, a kotar (veća upravna jedinica, slično županiji) 86.209 stanovnika. Svakim slijedećim popisom stanovnika utvrđen je sve veći broj te je grad sve više rastao.

Jedini, ali neznatan pad s obzirom na prethodni popis, bilježi se 1948. godine, a glavni razlog je Drugi svjetski rat. Tim popisom u Banjoj Luci zabilježeno je 31.223 stanovnika. Najveći rast broja stanovnika grad doživljava u godinama poslije potresa 1969. godine. Nakon spomenutog događaja izgrađen je velik broj naselja, što je ubrzalo doseljavanje novog stanovništva iz okolnih krajeva. Tako prema popisu iz 1971. godine Grad Banja Luka ima 90.831 stanovnika, a banjalučka općina 158.736 stanovnika.

Prema posljednjem popisu 1991. imala je 195 000 a danas se procjena kreće na 227 000 odnosno 300 000 (se pominje u nekim izvorima ali tu računaju i opštine Laktaši i Čelinac)
 
Poslednja izmena:
Borac Banjaluka:
OVO JE MOJ GRAD!!!!!

phoca_thumb_l_panorama%20nocu.jpg


Banja Luka ili Banjaluka je najveći i de facto glavni grad[1] Republike Srpske i drugi po veličini u Bosni i Hercegovini sa oko 250 000 stanovnika.

Banja Luka najveća je političko-teritorijalna jedinica sa 1.239 km² i predstavlja politički, administrativni, finansijski, univerzitetski i kulturni centar Republike Srpske.

Banja Luka je smještena na obalama Vrbasa.

Uprava.jpg


HRAM HRISTA SPASITELJA

hram%20hrista%20spasitelja.jpg
Kliknite za proširenje...

Ove fotografije su odlične, pogotovo ova treća.
Ako smijem da pitam, da li je ova prva slikana sa Starčevice?
Btw moj prvi blog post je bio upravo o mom gradu.
Pozdrav za sve Banjalučane! :)
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top