Fizika

  • Začetnik teme Začetnik teme ĆOFI
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Registrovan korisnik




Učlanjen: 17.10.2007.
Lokacija: Beograd,Arandjelovac svuda po malo
Poruke: 32 Upomoc!Pitanja iz osnova elektrotehnike za 2,hitno potrebni odgovoriPleasse

--------------------------------------------------------------------------------

1.trenutna vrednost neizmenicne struje
2.Perioda je
3.srednja vrednost neizmenicne struje je
4.Frekvencija je
5.Kruzna frenfekcija je
6.Efenktivna vrednost neizmenicne struje je
7.Kapacitivna otpornost je
8.Kompleksna inpedansa kondezatora je
9.snaga na kondezatoru je
10.induktivna otpornost je
11.snaga na kalemu je
12.napisati impedansu za rednu RLC vezu
13.napisati impedansu za rednu RL vezu
14.napisati impedansu za rednu Rc vezu
15.induktivna provodnost je
16.kapacitivna provodnost je
17.nacrtati vremenski dijagram za kolo sa kalemom
18.nacrtati vremenski dijagram za kolo sa otpornikom
19.nacrtati vremenski dijagram za kolo kondezatorom
20.vremenski dijagram za kolo sa kalemom je
21.vremenski dijagram za kolo sa kondezatorom je
22.fazna razlika izmedju napona i struje u kolu sa kalemom je
23.fazna razlika izmedju napona i struje u kolu sa kondezatorom je
24.kako se izracunava moduo kompleksnog broja
25.nacrtaj paralelno RLC kolo i izracunaj napon na svakom elementu i sve snage u kolu

Stvarno ne znam zašto si se uspaničio(la) kada ovo mora da imaš u knjizi koju koristiš:
1. i=Io*sin(omega*t) (Io-maksimalna vrednost jacine struje;omega-kruzna ucestanost)
2. Period (a ne perioda) je vreme jedne oscilacije. Oznacava se sa T i povezan je sa kruznom ucestanoscu omega=2*pi/T
3.Sam naziv ti kaze sta je to.
4.Frekvencija (oznacava se grckim slovom "ni") je broj oscilacija u sekundi. Povezana je sa kruznom ucestanoscu sa: omega=2*pi*ni a sa periodom: ni=1/T
5.Kruzna ucestalost (frekvencija) je broj oscilacija u 2pi sekundi.
6.Efektivna vrednost jacine struje je ona vrednost stalne struje koja oslobodi istu kolicinu toplote na nekom otporniku za isto vreme kao i posmatrana naizmenicna struja. Jednaka je: I=Io/koren iz 2 ili 0,707Io.
7. Kapacitivna otpornost se javlja na kondenzatoru i jednaka je: Xc=1/(omega*C) gde je C kapacitet kondenzatora.
8 Nepoznat mi naziv.
9. Snaga (aktivna) na kondenzatoru je nula jer kondenzator fazno pomera struju i napon za pi/2.
10. Induktivna otpornost se javlja u solenoidima i jednaka je Xl=omega*L gde je L koeficijent samoindukcije kalema.
11. Snaga na kalemu je nula jer kalem fazno pomera struju i napon za pi/2.
12 Z=koren(R^2+(Xl-Xc)^2)
13 Stavi u gornju formulu Xc=0
14 Stavi u gornju formulu da je Xl=0
15,16 meni nepoznati nazivi
17,18,19,20,21 Potrebno je nacrtati dve sinusoide, jedna predstavlja napon a druga jacinu struje i na termogenom otporu ove dve sinusoide su u fazi, na kapacitivnom otporu sinusoida struje je pomerena unapred za pi/2 a na induktivnom otporu sinusoida struje je fazno pomerena u nazad za pi/2
22,23 Fazna razlika je pi/2 stim sto u kalema struja kasni za naponom a u kondenzatoru struja zuri ispred napona.
24 Pogledaj kako si to radio(la) iz matematike.
25 Kod paralelne veze RLC naponi su isti na svim elementima a aktivna snaga se razvija samo na R grani a gore smo rekli da je aktivna snaga u L i C grani nula.
 
1.Koliko je rastojanje na kome treba da se nalaze dva naelektrisanja u vodi relativne premitivnosti 81 da bi sila koja izmedju njih deluje bila ista kao u vakuumu na rastojanju od 18cm?

2.privlacna sila izmedju dveju naelektrisanja u vakuumu jednaka je sili privlacenja u sredini nepoznate relativne premitivnosti izmedju naelektrisanja koja su dvostruko i trostruko veca od ovih na istom rastojanju.Kolika je relativna premitivnost date sredine?

3.povecanjem jacine elektricne struje u grani kola za 0.09A napon na njenim krajevima se povisi 2.8puta.Kolika je jacina elektricne struje kroz granu pre navedene promene??
 
Konvencije:

Q[1] znaci Q sa indeksom 1
r^2 znaci r na kvadrat
* mnozenje
/ deljenje
e ce biti epsilon ovde
sqrt() znaci koren iz....

1 zadatak.
e[r] = 81
r[1] = 18*10^-2 m

Iz kulonovog zakona imamo:
F[1] = F[2]
(Q[1]*Q[2])/(4*pi*e[0]*r[1]^2) = (Q[1]*Q[2])/(4*pi*e[0]*e[r]*r[2]^2)
Skrati se sve sem e[r] i r[1] i r[2] o kojih su prva dva dati u zadatku a treci se racuna:

1/r[1]^2 = 1/(e[r]*r[2]^2)

Odnosno:

r[2] = sqrt(r[1]^2/e[r])

2. zadatak

Iz kulonovog zakona imamo:
F[1] = F[2]
(Q[1]*Q[2])/(4*pi*e[0]*r^2) = (2*Q[1]*3Q[2])/(4*pi*e[0]*e[r]*r^2)

cim sve skratis odgovor se sam namece: e[r] mora biti 6 da bi jednakost bila uspostavljena.

3. zadatak

Postave se dve jednacine:

U/R = I

Iz uslova zadatka imamo kada struju povecamo za 0.09 odnosno I + 0.09 napon se poveca 2.8 puta ili

I + 0.09 = (2.8*U)/ R

Umesto R uvrstimo R = U/I iz prve formule i sledi:

I+ 0.09 = 2.8*U/(U/I) posle skracivanja u dobije se:

I + 0.09 = 2.8I Ovo je jednacina sa jednom nepozantom koja se lako resava.

Numericka izracunavanja se ostavljaju cenjenim citaocima u svojstvu lakog vezbanja! :)
 
evo jedan zadacic
evo bez brojnih vrijednosti, nisu ni vazne

U kaliometru toplotnog kapaciteta nalazi __ vode temperature___// Kada se u vodu spusti komad srebra mase ___ i temperature___ uspostavi se temperatura___... Odrediti spec. toplotu srebra ako je data vode
 
evo jedan zadacic
evo bez brojnih vrijednosti, nisu ni vazne

U kaliometru toplotnog kapaciteta nalazi __ vode temperature___// Kada se u vodu spusti komad srebra mase ___ i temperature___ uspostavi se temperatura___... Odrediti spec. toplotu srebra ako je data vode

Bilo bi interesantno da se ovaj zadatak uradi a da se umesto oznaka piše ovo što si ti pisao.
C-toplotni kapacitet kalorimetra;
t1-temperatura vode;
t2-temperatura srebra;
c1-specifična toplota vode;
c2-specifična toplota srebra;
u zadatku nedostaje masa vode i neka bude m1.
m2-masa srebra;
t-uspostavljena temperatura;
-----------------------------------
c2=?

Pri ubacivanju srebro predaje količinu toplote: Q1=c2*m2*(t2-t). Tu količinu toplote prima voda i kalorimetar.
Voda primi količinu toplote Q2=c1*m1*(t-t1) a kalorimetar Q3=C*(t-t1) jer voda i kalorimetar u početku imaju istu temperaturu t1.
I ostaje samo da je Q1=Q2+Q3 u kojoj je nepoznata velicina c2.
 
U cilindricnom sudu ispod klipa povrsine 0.25m2 nalazi se 22g vodonika na 0 C i pod pritiskom 250kpa. Gasu se preda kkolicina toplote 17.2kj usled cega se on izobarski siri. Naci krajnju temperaturu gasa
 
U cilindricnom sudu ispod klipa povrsine 0.25m2 nalazi se 22g vodonika na 0 C i pod pritiskom 250kpa. Gasu se preda kkolicina toplote 17.2kj usled cega se on izobarski siri. Naci krajnju temperaturu gasa

Mislim da u ovom zadatku ima malo više podataka nego što treba.
S=0.25m2
m=22g H2 (dvoatomni molekul)
t1=0
p=250kPa
Q=17,2kJ
-----------------------
t2=?


Po prvom principu termodinamike je: Q=deltaU+A
deltaU-količina toplote utrošena na zagrevanje a A je koristan rad.
Bez obzira na proces je:deltaU=nCvdeltaT a rad kod izobarskog procesa je A=p*deltaV.
Iz jednačine idealnog gasa je: p*deltaV=n*R*deltaT
n-broj molova i: n=m/M, a deltaT=T2-T1
Znači konačno je: Q=n*Cv*deltaT+n*R*deltaT
Pošto je dvoatomski gas onda je Cv=R*5/2.
Iz ove jednačine se nalazi T2 u kelvinovim stepenima a pošto je t1 dato u Celzijusovim stepenima onda je: T2=t2+273.
 
Mislim da u ovom zadatku ima malo više podataka nego što treba.
S=0.25m2
m=22g H2 (dvoatomni molekul)
t1=0
p=250kPa
Q=17,2kJ
-----------------------
t2=?


Po prvom principu termodinamike je: Q=deltaU+A
deltaU-količina toplote utrošena na zagrevanje a A je koristan rad.
Bez obzira na proces je:deltaU=nCvdeltaT a rad kod izobarskog procesa je A=p*deltaV.
Iz jednačine idealnog gasa je: p*deltaV=n*R*deltaT
n-broj molova i: n=m/M, a deltaT=T2-T1
Znači konačno je: Q=n*Cv*deltaT+n*R*deltaT
Pošto je dvoatomski gas onda je Cv=R*5/2.
Iz ove jednačine se nalazi T2 u kelvinovim stepenima a pošto je t1 dato u Celzijusovim stepenima onda je: T2=t2+273.
prvo , hvala


da ima suvisnih podataka , zato sto se jos trazi za koliko se podigao klip ali to cu sam :D
 
ee
dobro sam uradio pismeni , nadam se da cje da pa'ne petica...
E sad se pitate , ovaj da ima 5 a pita ovako lake zadatke... to je bilo zagrijavanje :lol:
a nista nisam ucio redovno pa mi se nagomilalo gradivo :D
 
Moze li neko da mi pomogne da resim ove zadatke, please hitno je?
1.Rotor promjera 2 m rotira sa 300obr\min, treba da se zaustavi za vreme 5 minuta.Koliko je ugaono i linijsko ubrzanje?
2.Koliko se promjeni temperatura u gasu kome se zapremina smanji 2 puta, a pritisak poveca 3 puta?
3.Nit na koju je objesen teret mase 10 kg obavijena je oko diska radijusa 20 cm. Teret se pomjera nanize ubrzanjem 2m\s2. Koliki je moment inercije diska?
4.Tjelo objeseno o dugu nit osciluje sa malim amplitudama tako da oscilovanje smatramo harmonijskim. Perod oscilovanja je 4s, amplituda 6cm.Kolika je elongacija, brzina i ubrzanje tjela nakon 1,5 s od pocetka oscilovanja?
Unapred hvala
 
Pozdrav, moze li mi neko pomoci da rjesim ove zadatke?Please
1.Dva aviona lete jedan za drugim, jednakim brzinama, na rastojanju 750m. Sa prvog aviona se ispali metak ciji pucanj cuje pilot drugog aviona posle vremena 1s. Kolika je brzina aviona?Brzina zvuka je 340m\s.
2.U zljeb na disku mase 54kg postavljen je tanak konac, o cije su krajeve objeseni tegovi mase 100g i 200g. Koliko je vremena potrebno da tjelo mase 200g predje put duzine 1,5cm ako su u pocetnom trenutku tela bila u stanju mirovanja?
 
e, meni ne treba resenje zadatka nego neki sajt gde mogu da nadjem dosta toga o elektromagnetnim oscilacijama-pisem referat...pa ako iko moz' da pripomogne...:]
 
Molim vas da mi pomognete imam problem sa lekcijom moment sile nema objasnjenja niti postavljenih zadataka.Pa ako mozete da mi postavite par zadataka stvarno mi nije jasno.. M1=F1*l1
M2=F2*l2 M1=M2
 
Molim vas da mi pomognete imam problem sa lekcijom moment sile nema objasnjenja niti postavljenih zadataka.Pa ako mozete da mi postavite par zadataka stvarno mi nije jasno.. M1=F1*l1
M2=F2*l2 M1=M2
 
Danas sam bio na okružnom takmičenju iz fizike za sedmi razred. Na takmičenju je bio i ovaj zadatak. Ja sam ga uradio delimično tačno (pod a), ali nisam siguran kako se radi pod b. Može li neko da mi objasni kako se zadatak rešava?

zadatak02web-1.jpg


Unapred hvala.
 
Danas sam bio na okružnom takmičenju iz fizike za sedmi razred. Na takmičenju je bio i ovaj zadatak. Ja sam ga uradio delimično tačno (pod a), ali nisam siguran kako se radi pod b. Može li neko da mi objasni kako se zadatak rešava?

zadatak02web-1.jpg


Unapred hvala.

Evo rešenja pod b).
Čitav problem ćemo da posmatramo u sistemu referencije vezanom za velika kolica.
Ovo je dinamički problem pa prvo moramo da izvršimo analizu sila.
Na kolica mase m1 deluje inercijalna sila Fi1 koja je usmerena u suprotnom smeru od ubrzanja sistema, gravitaciona sila Fg1 koja je usmerena na dole i sila zatezanja kanapa Fz koja deluje duž kanapa a u smeru ubrzanja.
Na kolica mase m2 deluje takođe inercijalna sila Fi2 u istom smeru kao i Fi1, gravitaciona sila Fg2 vertikalno na dole i sila zatezanja kanapa Fz koja je u pravcu kanapa a u smeru uz strmi deo velikih kolica.
Sada moraš sile Fi2 i Fg2 da razložiš na komponente i to u pravcima od kojih je jedna normalna na strmi deo velikih kolica a druga u pravcu kanapa (jasno je da su te komponente međusobno suprotnog smera. Te se komponente izračunavaju jer je dat ugao od 45 stepeni.
Sada se postavljaju jednačine kretanja (II Njutnov zakon) za oba kolica. Za kolica mase m1 jednačina kretanja je: Fi1-Fz=0 a za kolica mase m2: Fi2komp+Fz-Fg2komp=0 (Fi2komp i Fg2komp su komponente sila Fi2 i Fg2 u pravcu kanapa). Obe jednačine su jednake 0 jer se kolica ne kreću u posmatranom sistemu.
Sile Fg1 i komponente sila Fi2 i Fg2 koje su normalne na strmi deo velikih kolica ne uticu na kretanje ako se trenje zanemaruje.
Inercijalne sile su: Fi1=m1*a i Fi2=m2*a, a gravitacione Fg1=m1*g i Fg2=m2*g. Kada se ove vrednosti zamene u jednačine kretanja dobijaju se dve jednačine u kojima su nepoznate ubrzanje a i sile zatezanja Fz.
Ako treba dodatnih objašnjenja tu sam.
Pozdrav mladi gospodine Milkanović:D.
 
Poslednja izmena:
Hvala, profesore. :) Sada ću da pogledam rešenje.
Doduše, video sam da se pominju inercijalne sile, što mi nismo ni radili u školi... Nije ni čudo što je samo troje uspelo da reši ceo zadatak.

Molim i drugi put.
Inercijalne sile deluju u ubrzanim sistemima, deluju u suprotnom smeru od ubrzanja sistema i jednake su proizvodu mase tela i ubrzanja sistema. Npr. nalaziš se u autobusu koji ide stalnom brzinom (inercijalni sistem). U njemu možeš da stojiš i da se ne držiš za držače. Ali kada autobus počne da ubrzava, usporava(koči) ili uđe u krivinu (onda je to neinercijalni sistem) osećaš silu koja te pokreće u suprotnom smeru kretanja kada autobus ubrzava, u smeru kretanja kada autobus usporava i suprotno od centra krivine kada autobus uđe u krivinu pa tada moreš da se držiš za držače inače padaš. Te sile koje osećaš su nerealne (realne sile nastaju međusobnim dejstvom dva tela), fiktivne, nestvarne i eto nazivaju se inercijalne sile. Ona inercijalna sila koja deluje na tebe kada autobus ulazi u krivinu naziva se još i centrifugalna sila.
Posmatrač koji ovo kretanje posmatra sa trotoara ne "vidi" ove sile već sve objašnjava na sasvim drugi način. Razmisli koji.
Sve ovo proveri u autobusu.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top