Etničko poreklo Janjevaca

Ateist

Zainteresovan član
Banovan
Poruka
473
Janjevci su potomci Dubrovčana naseljenih na Kosovu, 20 km od glavnog grada Prištine. Pravi su dokaz hrvatstva Dubrovnika. Stoljećima potpuno odvojeni od Slavena i pod najjačim mogućim pritiskom nisu zaboravili da su Hrvati. Zanima me što je bilo s njima tijekom rata na Kosovu? Zašto su masovno iselili u Hrvatsku? Jesu li bili na udaru Albanaca? To mi se ne uklapa u predodžbu o Albancima kao saveznicima Hrvata.

Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata (0.7% stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine 1971. bilo je 8.264, a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Prema popisu stanovništva 1991. godine 59,6% stanovništva Janjeva činili su Hrvati. Naselje Janjevo dobilo je ime po Janjini na Pelješcu.
 
Janjevci su potomci Dubrovčana naseljenih na Kosovu, 20 km od glavnog grada Prištine. Pravi su dokaz hrvatstva Dubrovnika. Stoljećima potpuno odvojeni od Slavena i pod najjačim mogućim pritiskom nisu zaboravili da su Hrvati. Zanima me što je bilo s njima tijekom rata na Kosovu? Zašto su masovno iselili u Hrvatsku? Jesu li bili na udaru Albanaca? To mi se ne uklapa u predodžbu o Albancima kao saveznicima Hrvata.

Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata (0.7% stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine 1971. bilo je 8.264, a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Prema popisu stanovništva 1991. godine 59,6% stanovništva Janjeva činili su Hrvati. Naselje Janjevo dobilo je ime po Janjini na Pelješcu.

Stolećima...idi lezi umoran si...ne lupetaj po forumu...
 
Буњевци су највећи доказ буњевства Далмације.

Bunjevci su Hrvati. Svi koji su iz hrvatskih zemalja ili iz njih potječu i govore hrvatskim kao materinskim jezikom su Hrvati. Hrvatske zemlje su Boka kotorska, Dubrovnik, Dalmacija, Hrvatsko primorje, Istra, Gorski kotar, Lika, Kordun, Banovina, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Slavonija, Baranja, Srijem, Bačka, Bosna i Hercegovina. Bunjevci, Šokci, Janjevci, moliški i gradišćanski Hrvati doselili su iz jedne ili više od ovih zemalja i stoga su Hrvati. Po najnovijem popisu iz 2011. samo 270 Hrvata živi u Janjevu. Jesu li više progonjeni od Srba ili od Albanaca? Navodno je Šešelj održao skup u Janjevu.
 
Tema su Janjevci. Što znate o njima i razlozima njihovog skoro potpunog iščeznuća s ognjišta?
Јањевци су пореклом од католичких рудара Саса, имају везе са Дубровником као и Дубровник са Хрватима у то време, другим речима никакве, данас се изјашњавају као Хрвати, нису ни први ни последњи такви.
У Јањеву их скоро и нема данас.
 
Tvoj materinski jezik na kojem pišeš i kojim govoriš.

Tema su Janjevci. Što znate o njima i razlozima njihovog skoro potpunog iščeznuća s ognjišta?

Teleportirali su se u Knin, Kistanje i Zagreb. Dislokaciju u Zagreb i mogu da razumem, ipak je to prestonica svih Hrvata, malo mi je manje jasna veza Kistanja i Janjeva. Logičnije bi bilo da su ih smestili na prostor njihovog praporekla, Dubrovnik. Jedino ako su deo hrvatskog zločinačkog projekta čišćenja Srba iz RSK a onda je ovo više tema za Politiku
 
Janjevci su potomci Dubrovčana naseljenih na Kosovu, 20 km od glavnog grada Prištine. Pravi su dokaz hrvatstva Dubrovnika. Stoljećima potpuno odvojeni od Slavena i pod najjačim mogućim pritiskom nisu zaboravili da su Hrvati. Zanima me što je bilo s njima tijekom rata na Kosovu? Zašto su masovno iselili u Hrvatsku? Jesu li bili na udaru Albanaca? To mi se ne uklapa u predodžbu o Albancima kao saveznicima Hrvata.

Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata (0.7% stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine 1971. bilo je 8.264, a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Prema popisu stanovništva 1991. godine 59,6% stanovništva Janjeva činili su Hrvati. Naselje Janjevo dobilo je ime po Janjini na Pelješcu.

Odredjen broj Sasa i Albanaca je asimilovan u (danasnje) Janjevce tokom vjekova. S druge strane, odredjen broj rimokatolika na Kosmetu je posrbljen sto potvrdjuju pisma iz 16. v. koja je objavio pok. Ciro Giannelli, samo sto u njima nema neposrednih etnickih odrednica. Za tvoju informaciju, postoji turski defter Oblasti Brankovica iz 15. v. u kojem se doista spominju neki "Hrvati" u blizini Pristine.
 
Čovek ponekad može da pročita i pametne stvari na hrvatskoj vikipediji:

Po njihovoj tradiciji, Janjevci bi potjecali od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i susjedne Hercegovine, koji su se navodno tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovu. To bi moglo biti samo pod uvjetom da su ti srednjovjeki doseljenici bili tek neka prvotna jezgra, oko koje su se potom okupljali razni katolički Slaveni na Kosovu. Naime, današnji Janjevci govore bitno drugačije od Dubrovčana, tj. uglavnom rabe inačicu istočnosrpskoga torlačkog dialekta (vidi niže) koji je većini inih Hrvata zamalo nerazumljiv. Važno je znati da se u doba njihove (navodne) odselidbe iz Dubrovačke republike, u srednjovjekom Dubrovniku i okolici još govorilo starinskom jekavskom čakavicom (kao danas otok Lastovo i pelješka Janjina), ali izmedju tih starih dubrovačkih govora i Janjevaca su sada upravo ogromne razlike i zamalo potpuna nerazumljivost, izim na najširoj općeslavenskoj razini. Prema tomu, navodni dubrovački iskon današnjih Janjevaca, barem s kulturno-jezičnog gledišta je vrlo upitan.

Prvo pismeno spominjanje Janjevaca je godine 1303. kod pape Benedikta XII., koji Janjevo spominje kao centar katoličke župe Svetog Nikole. Katoličku vjeru i iz toga kasniji hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Od 1991. nadalje, ponajprije zbog povišenog pritiska Albanaca, a potom od 1998. zbog daljih sukoba na Kosovu je većina njih iselila, ponajviše u Hrvatsku. U Hrvatskoj su im većinom za novu naselidbu dodijeljena od Srba napuštena i prazna naselja u Dalmaciji i Slavoniji.

http://hr.metapedia.org/wiki/Janjevci_u_Hrvatskoj

Zanimljivo da Janjevci nisu sačuvali vlastiti jezik, niti prihvatili albanski, nego su prihvatili jezik skupine sa kojom nisu išli zajedno ni u crkvu, kosovskih Srba.
 
Janjevci potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Dubrovačke kolonije su: 1301. Spinarnica u Epiru, 1312. Rudnik, 1313. Mačva, 1332. Prizren, 1339. Priština. Nove dubrovačke kolonije u drugoj polovini 14. stoljeća postaju: Srijemska Mitrovica (1361.), Novo Brdo (1370.), Srebrenica (1376.), Drijeva (1381.), Rudine kraj Bileće i Plani u Srbiji (1388.), Brštanik (1382.), Ilok i Ustikolina na Drini kraj Foče (1399.). U 15. stoljeću dubrovačke kolonije niču u Jajcu, Višegradu, Goraždu, Kreševu, Fojnici, Foči, Deževici i Visokom. Mnogi knezovi u Srebrenici, Zvorniku, Foči i Kreševu bili su Dubrovčani. U Srebrenici 1434. djelovalo je 37 dubrovačkih obrtnika (15 zlatara, 10 krojača, 5 podstrigača sukna). 1450. u Smederevu bila su 94 dubrovačka trgovca, od toga 20 vlastelina. Još toliko bilo ih je u Prištini, Novom Brdu, Rudniku i Trepči.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Po kom članku?

Pa u Dubrovniku i Hercegovini se uvijek se pričao štokavski (sa vrlo, vrlo malim uticajima čakavskog)...

Pa dobro, momci nisu baš iz Dubrovnika. To je isto kao kad Lazarevčani kažu da su iz Beograda.

Važno je znati da se u doba njihove (navodne) odselidbe iz Dubrovačke republike, u srednjovjekom Dubrovniku i okolici još govorilo starinskom jekavskom čakavicom (kao danas otok Lastovo i pelješka Janjina),
 
Srpski jezik ne postoji. Janjevci potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Dubrovačke kolonije su: 1301. Spinarnica u Epiru, 1312. Rudnik, 1313. Mačva, 1332. Prizren, 1339. Priština. Nove dubrovačke kolonije u drugoj polovini 14. stoljeća postaju: Srijemska Mitrovica (1361.), Novo Brdo (1370.), Srebrenica (1376.), Drijeva (1381.), Rudine kraj Bileće i Plani u Srbiji (1388.), Brštanik (1382.), Ilok i Ustikolina na Drini kraj Foče (1399.). U 15. stoljeću dubrovačke kolonije niču u Jajcu, Višegradu, Goraždu, Kreševu, Fojnici, Foči, Deževici i Visokom. Mnogi knezovi u Srebrenici, Zvorniku, Foči i Kreševu bili su Dubrovčani. U Srebrenici 1434. djelovalo je 37 dubrovačkih obrtnika (15 zlatara, 10 krojača, 5 podstrigača sukna). 1450. u Smederevu bila su 94 dubrovačka trgovca, od toga 20 vlastelina. Još toliko bilo ih je u Prištini, Novom Brdu, Rudniku i Trepči.

Kao što već napisah nebrojeno puta na ovom forumu, daleko je bitnije napomenuti Sase.

Mora da se malčice oslobodiš nacionalističke mitomanije kojom si ostrašćen...(razumijem da je teško, ali vrijedi barem pokušati).
 
Barski nadbiskup Marin Bizzi, u izvještaju o stanju katolika u Turskoj, navodi da je 1610. u Janjevu bilo 120 kuća "Latina," 200 kuća "šizmatika" i 180 kuća "Turaka." Katolici imaju jednu crkvu, dok se iz tog vremena bilježi da su pravoslavni, na koje Bizzi misli pod "šizmatici," imali dvije crkve. Džamija u mjestu je vjerojatno sagrađena nekih pola stoljeća prije ovog izvještaja.

Na prvom popisu stanovništva Kraljevine SHS 1921., u Janjevu je stanovalo 2.597 osoba. 22 su bile pravoslavne vjere, 1.784 osobe su bile katoličke vjere, a 791 muslimanske.

A koji im je bio vlastiti jezik?!

Hrvat ka�e da zemljake sa Kosova ne ose�a kao svoje zato �to su, �ive�i dugo sa Albancima, potpuno preuzeli njihov mentalitet. Na insistiranje da ka�e �ta to zna�i, navodi da su zatvoreni, da komuniciraju uglavnom me�u sobom, a ima i neke primedbe koje se ti�u kulturnih i drugih navika. "Uostalom, zar ne �ujete kakvim jezikom govore", ispaljuje poslednji adut.

... biv�a stanovnica Janjeva koja : "Vratila bih se u Janjevo, svake no�i sanjam svoju ku�u. Ovde sam usamljena, ali kako da se vratim kad sam zbog �iptara i oti�la", ka�e ta �ena na iskvarenom srpskom jeziku, za�injenom kosovskim akcentom

Evo ih katolici janjevski

janjevci_1.png


janjevci_2.png


janjevci_3.png
 
Poslednja izmena:
Janjevska dijaspora u Hrvatskoj i u Bugarskoj govori timočko-prizrenskim dijalektom srpskog jezika.

Вељесрбска подвала.;) Онај горе рече "српски језик не постоји". Даклем, Јањевци у Хрватској и Бугарској говоре тимочко-призренским дијалектом хрватског језика.:hahaha:
 
Славене, могли би да буду и Немци, јер су постали католици, ако докажеш да Немци говоре призренско-тимочким дијалектом српског језика и носе српску ношњу z:poz:
 

Back
Top