- Poruka
- 8.988
Erdogan zahtijeva smjenu dolara
IslamBosna.ba- Već decenijama je Turska u bliskim odnosima sa SAD-om. Članstvo u NATO-u integriše Tursku u Zapad već decenijama. Međutim ona bi se u slijedećim godinama već mogla malo više ekonomski emancipirati.
Uslovi za bolje sampouzdanje su odavno prisutni. Jak privredni rast Turske omogućava zemlji nezavisnost od inostranih kredita i jednu suverenu politiku. Već 2013. godine će Turska izmiriti sve svoje vanjske dugove. Čini se da i mučna iskustva sa inflativnom valutom postaju prošlost uvođenjem nove lire.
Za vrijeme 5. Demokratskog foruma na Baliju je premijer Erdogan čak doveo u pitanje američki dolar kao vodeću valutu međunarodne trgovine. Erdogan je podsjetio na to da je "zlato imalo historijsku ulogu za trgovinu" i da je također pogodno kao vodeća valuta. U Aziji raste pritisak na vlade da preispitaju korištenje američkog dolara. I u turskoj politici raste sumnja u američki dolar, koji još uvijek služi kao globalna vodeća valuta, ali istovremeno konstantno gubi vrijednost. Vjerovanje u neku stvarnu reformatorsku politiku je oslabilo. Ekonomski pokazatelji prije upućuju na pribjegavanje inflacijskoj politici na teret trećih.
U Ankari raste otpor da se učestvuje u američkom deficitu kroz prisilnu trgovinu dolarima. Zamjenik premijera Babacan je SAD već otvoreno kritikovao na turskom finansijskom samitu: "Nije dovoljno samo štampati novčanice i njima preplaviti tržišta a zatim reči 'Mi nadvladavamo krizu'".
U Turskoj zlato ima veliku vrijednost. Procjenjuju se da se najmanje 5000 tona nalazi u privatnom vlasništvu. U međuvremenu se spekuliše da Turska želi da uvede liru sa potporom u zlatu. U ovom slučaju bi jedna turska valuta bila u stanju čak i dovesti do kraja vladanja dolara. Ideja zone lire bi tada bila jedna realistična vizija.
(Islamische Zeitung)
IslamBosna.ba
IslamBosna.ba- Već decenijama je Turska u bliskim odnosima sa SAD-om. Članstvo u NATO-u integriše Tursku u Zapad već decenijama. Međutim ona bi se u slijedećim godinama već mogla malo više ekonomski emancipirati.
Uslovi za bolje sampouzdanje su odavno prisutni. Jak privredni rast Turske omogućava zemlji nezavisnost od inostranih kredita i jednu suverenu politiku. Već 2013. godine će Turska izmiriti sve svoje vanjske dugove. Čini se da i mučna iskustva sa inflativnom valutom postaju prošlost uvođenjem nove lire.
Za vrijeme 5. Demokratskog foruma na Baliju je premijer Erdogan čak doveo u pitanje američki dolar kao vodeću valutu međunarodne trgovine. Erdogan je podsjetio na to da je "zlato imalo historijsku ulogu za trgovinu" i da je također pogodno kao vodeća valuta. U Aziji raste pritisak na vlade da preispitaju korištenje američkog dolara. I u turskoj politici raste sumnja u američki dolar, koji još uvijek služi kao globalna vodeća valuta, ali istovremeno konstantno gubi vrijednost. Vjerovanje u neku stvarnu reformatorsku politiku je oslabilo. Ekonomski pokazatelji prije upućuju na pribjegavanje inflacijskoj politici na teret trećih.
U Ankari raste otpor da se učestvuje u američkom deficitu kroz prisilnu trgovinu dolarima. Zamjenik premijera Babacan je SAD već otvoreno kritikovao na turskom finansijskom samitu: "Nije dovoljno samo štampati novčanice i njima preplaviti tržišta a zatim reči 'Mi nadvladavamo krizu'".
U Turskoj zlato ima veliku vrijednost. Procjenjuju se da se najmanje 5000 tona nalazi u privatnom vlasništvu. U međuvremenu se spekuliše da Turska želi da uvede liru sa potporom u zlatu. U ovom slučaju bi jedna turska valuta bila u stanju čak i dovesti do kraja vladanja dolara. Ideja zone lire bi tada bila jedna realistična vizija.
(Islamische Zeitung)
IslamBosna.ba
