- Poruka
- 136
Kao prvo: Ne kazem da li postoji i da li ne postoji. Pa zasto onda kazem: "da obmanu"? Zato sto je sve sto se proglasi da dokazuje nesto sto ne dokazuje obmana.
Ovaj je bitan, jer mnogi upravo najvise zbog njega vjeruju u materijalizam.
PROCEDURA:
Ispitanik se poveze na EEG (uredjaj koji mjeri elektricnu aktivnost mozga, mada ne do duboko u mozak, bar ne u standardnoj varijanti) i kaze mu se da kad sam osjeti potrebu da pokerne prst zapamti vrijeme koje je gledao na necemu sto je drugacije od sata, ali u principu isto.
POSLEDICE:
Pokret prsta izaziva pritisak na dugme koje je postavljeno tako da ovaj mora da ga pritisne kad pokrene prst, i ono bjelezi vrijeme u kome se to desilo.
REZULTATI:
Na EEG-u se elektricna aktivnost koja se probija do zone gdje su zivci za pokretanje javlja dosta ranije nego svjesna volja za pokretom.
TUMACENJE: (koje dajem ja)
1. "Kad sam osjeti potrebu pokrene prst" - rijetko sam vidio ljude koji cisto onako osjecaju potrebu da pokrecu prste, bez smisla koji bi bio komunikativan ili kreativan u drugom smislu. Dakle, u vecini slucajeva se radi u eksperimentu o pokretima ciji uzrok nije svjestan, ili je "aj da vidim sto oce ovaj, pa da uradim tu glupost".
2. Zbog 1., ovo je isto kao da smo nekome rekli: reci neki trocifreni broj koji ti prvi padne na pamet. Dakle, kao sto ce taj broj biti determinisan necim nesvjesnim, a ne necim cemu je poznat smisao, tako ce i vrijeme u kome ce ispitanik ovo da uradi biti nesvjesno determinisano.
3. Da bi nesvjesno determinisalo neku nasumicnu radnju (na primjer, smisljanje besmislenog broja od 3 cifre koji nam neko kaze da mu kazemo) potrebno je vrijeme. Nesvjesno je strahovito brzo, brze od svijesti, ali ipak mu je potrebno vrijeme.
4. Ispitanici ne znaju sto je EEG, a i ako znaju, ne znaju da li to sto su im stavili na glavu samo lici na EEG a radi nesto drugo. Mozda je to nesto sto onemogucava pokretanje prsta? Ako ne znas imas li mogucnost da pomjeris prst onda ne znas ni da li zelis to da uradis. Dakle, mozak prije nego sto se javi ta "svjesna namjera za pokret prsta" provjerava da li je to moguce, jer to sto su mu stavili na glavu mozda sputava motorne neurone, i mozda izaziva lose posledice ako se aktiviraju oni za pokretanje prsta.
5. Normalno je da svijest o zelji da se pokrene prst nastaje poslije 4..
6. Ispitanik nece da se trudi (da koristi svijest) da bi odlucio kada da uradi glupost (pomjeri prst cisto bezveze), ali odluka mu pada na um cisto da bi znao je li uradio glupost.
Ovaj je bitan, jer mnogi upravo najvise zbog njega vjeruju u materijalizam.
PROCEDURA:
Ispitanik se poveze na EEG (uredjaj koji mjeri elektricnu aktivnost mozga, mada ne do duboko u mozak, bar ne u standardnoj varijanti) i kaze mu se da kad sam osjeti potrebu da pokerne prst zapamti vrijeme koje je gledao na necemu sto je drugacije od sata, ali u principu isto.
POSLEDICE:
Pokret prsta izaziva pritisak na dugme koje je postavljeno tako da ovaj mora da ga pritisne kad pokrene prst, i ono bjelezi vrijeme u kome se to desilo.
REZULTATI:
Na EEG-u se elektricna aktivnost koja se probija do zone gdje su zivci za pokretanje javlja dosta ranije nego svjesna volja za pokretom.
TUMACENJE: (koje dajem ja)
1. "Kad sam osjeti potrebu pokrene prst" - rijetko sam vidio ljude koji cisto onako osjecaju potrebu da pokrecu prste, bez smisla koji bi bio komunikativan ili kreativan u drugom smislu. Dakle, u vecini slucajeva se radi u eksperimentu o pokretima ciji uzrok nije svjestan, ili je "aj da vidim sto oce ovaj, pa da uradim tu glupost".
2. Zbog 1., ovo je isto kao da smo nekome rekli: reci neki trocifreni broj koji ti prvi padne na pamet. Dakle, kao sto ce taj broj biti determinisan necim nesvjesnim, a ne necim cemu je poznat smisao, tako ce i vrijeme u kome ce ispitanik ovo da uradi biti nesvjesno determinisano.
3. Da bi nesvjesno determinisalo neku nasumicnu radnju (na primjer, smisljanje besmislenog broja od 3 cifre koji nam neko kaze da mu kazemo) potrebno je vrijeme. Nesvjesno je strahovito brzo, brze od svijesti, ali ipak mu je potrebno vrijeme.
4. Ispitanici ne znaju sto je EEG, a i ako znaju, ne znaju da li to sto su im stavili na glavu samo lici na EEG a radi nesto drugo. Mozda je to nesto sto onemogucava pokretanje prsta? Ako ne znas imas li mogucnost da pomjeris prst onda ne znas ni da li zelis to da uradis. Dakle, mozak prije nego sto se javi ta "svjesna namjera za pokret prsta" provjerava da li je to moguce, jer to sto su mu stavili na glavu mozda sputava motorne neurone, i mozda izaziva lose posledice ako se aktiviraju oni za pokretanje prsta.
5. Normalno je da svijest o zelji da se pokrene prst nastaje poslije 4..
6. Ispitanik nece da se trudi (da koristi svijest) da bi odlucio kada da uradi glupost (pomjeri prst cisto bezveze), ali odluka mu pada na um cisto da bi znao je li uradio glupost.
Poslednja izmena:
