gost 23146
Buduća legenda
- Poruka
- 46.396
Izveštaj prištinskog Foruma 2015 o štetnim posledicama po stanovnike Kosmeta mogao bi da ugrozi glavnog favorita kosovske vlade za pobedu na tenderu, američko-češki konzorcijum AES-a i "Čeza", koji podržava lobistička firma bivšeg američkog državnog sekretara The Albright group
Borba stranih kompanija, pre svega, američkih, čeških i nemačkih za rudno blago i energetski potencijal Kosova i Metohije sve se više zaoštrava. Iako status Kosmeta još nije određen, albanske institucije su pri kraju izbora pobednika na tenderu za gradnju termoelektrane "Kosovo C", snage 2.100 megavata. Moglo bi se reći da će energetski potencijal Kosmeta, vredan milijarde evra, iskoristiti strane kompanije iz zemalja koje su zagovornici nezavisnosti ovog dela Srbije.
Glasovi protiv gradnje elektrane mogli su se dosad čuti samo u srpskoj javnosti, ali se poslednjih dana podigla prašina i na Kosmetu zbog izveštaja nevladine prištinske organizacije Forum 2015. Ova organizacija tvrdi da će od elektrane koristi imati samo strana kompanija, a štetu Kosmet zbog velikog zagađenja zemljišta, voda i vazduha.
Izveštaj Foruma 2015, kako prenosi energetski sajt Enerdžiobzerver, mogao bi da ugrozi glavnog favorita kosovske vlade za pobedu na tenderu, američko-češki konzorcijum AES-a i "Čeza". Ovaj konzorcijum podržava lobistička firma bivšeg američkog državnog sekretara Madlen Olbrajt The Albright group.
Tender koji je raspisala privremena administracija Ujedinjenih nacija na Kosmetu odnosi se na modernizaciju TE "Kosovo A", gradnju nove TE "Kosovo C", kao i otvaranje novog rudarskog kopa Sibovac, vredan oko 3,5 milijarde evra. Posle prvog kruga na tenderu su prošla tri konzorcijuma u kojima su američke kompanije AES, Sencap, NJGI zajedno sa češkim "Čezom", italijanskim Enelom i nemačkim EnBV. U celoj priči ima i grčkog kapitala jer su Grci, odnosno PPC sa američkom firmom Contour Global, vlasnici kompanije Sencap. Samostalnu ponudu dao je nemački RNJE, evropski gigant koji bi mogao da pomuti poslove Amerikancima. Potencijalni investitori bi finalne ponude trebalo da dostave do jula, a konačan izbor obavio bi se u drugoj polovini godine.
U izveštaju Foruma 2015 navodi se da bi glavni profit iz ovog projekta ostvario strani investitor jer bi izvozio višak proizvedene električne energije i na taj način prisvajao ukupan prihod. Kosmetu bi od ukupnog izvoza pripala samo koncesiona naknada od 0,74 evra po toni iskorišćenog lignita, koju bi plaćao strani investitor. Izgradnja termoelektrane izazvala bi i ogromne ekološke probleme. U izveštaju se navodi da bi bilo potrebno izmeštanje velikog broja naselja koja se sada nalaze na lokaciji potencijalne termoelektrane, kao i da bi otpadne vode i prostor za odlaganje pepela zagadili čak 15 odsto ukupno obradivog zemljišta na Kosmetu.
Kako je reka Sitnica već puna otpadnih voda, autori izveštaja predviđaju da bi izgradnjom nove termoelektrane Kosovo do 2050. godine ostalo bez odgovarajućih izvora vode kojima bi se snabdevali stanovništvo, industrija i poljoprivreda. Kosovsko ministarstvo energetike je na objavljene rezultate reagovalo saopštenjem za javnost u kojem je odbacilo nalaze izveštaja i optužilo autore da im je jedini cilj da unesu zabunu među građane.
Podatak da će struja iz "Kosova C" biti izvožena nije novost, kao i opasnost od zagađenja. Sada potrošači u južnoj srpskoj pokrajini imaju restrikcije i njima nije potrebno desetak milijardi kilovat-sati godišnje, koliko će proizvoditi nova termoelektrana. Posle zatvaranja dva bloka bugarske nuklearke "Kozloduj", deficit struje na Balkanu je sve veći. Paradoksalno zvuči, ali s obzirom na to da i Srbija kuburi sa strujom, ne bi bilo iznenađenje da nam je Amerikanci prodaju iz kosmetske elektrane. Stručnjaci su znali za problem zagađenja životne sredine pa su upozoravali da u kosmetskom uglju ima stroncijuma, i da bi njegovo sagorevanje bilo štetno za okolinu. Na kraju, teško je verovati da će Evropa dozvoliti gradnju elektrane koja će zagađivati životnu sredinu. Zato bi se izveštaj Foruma 2015 mogao posmatrati i kao deo borbe između jakih svetskih kompanija jer je u igri veliki ulog.
Južna srpska pokrajina bogata je rezervama uglja, dovoljnog da se izgradi više elektrana čija snaga bi, u zavisnosti od procena, mogla da bude od 5.000 megavata do 10.000 megavata. To preračunato u proizvodnju struje vredi od 1,5 do tri milijarde evra godišnje. Ipak, umesto Elektroprivrede Srbije, u blagodetima kosmetskog uglja uživaće strane kompanije, pre svega američke, a možda i nemačke. Tako se još jednom potvrđuje da posle dolaska na jedno područje stranih vojski slede i njihove kompanije.
Пренето из ''Гласа јавности''.
Borba stranih kompanija, pre svega, američkih, čeških i nemačkih za rudno blago i energetski potencijal Kosova i Metohije sve se više zaoštrava. Iako status Kosmeta još nije određen, albanske institucije su pri kraju izbora pobednika na tenderu za gradnju termoelektrane "Kosovo C", snage 2.100 megavata. Moglo bi se reći da će energetski potencijal Kosmeta, vredan milijarde evra, iskoristiti strane kompanije iz zemalja koje su zagovornici nezavisnosti ovog dela Srbije.
Glasovi protiv gradnje elektrane mogli su se dosad čuti samo u srpskoj javnosti, ali se poslednjih dana podigla prašina i na Kosmetu zbog izveštaja nevladine prištinske organizacije Forum 2015. Ova organizacija tvrdi da će od elektrane koristi imati samo strana kompanija, a štetu Kosmet zbog velikog zagađenja zemljišta, voda i vazduha.
Izveštaj Foruma 2015, kako prenosi energetski sajt Enerdžiobzerver, mogao bi da ugrozi glavnog favorita kosovske vlade za pobedu na tenderu, američko-češki konzorcijum AES-a i "Čeza". Ovaj konzorcijum podržava lobistička firma bivšeg američkog državnog sekretara Madlen Olbrajt The Albright group.
Tender koji je raspisala privremena administracija Ujedinjenih nacija na Kosmetu odnosi se na modernizaciju TE "Kosovo A", gradnju nove TE "Kosovo C", kao i otvaranje novog rudarskog kopa Sibovac, vredan oko 3,5 milijarde evra. Posle prvog kruga na tenderu su prošla tri konzorcijuma u kojima su američke kompanije AES, Sencap, NJGI zajedno sa češkim "Čezom", italijanskim Enelom i nemačkim EnBV. U celoj priči ima i grčkog kapitala jer su Grci, odnosno PPC sa američkom firmom Contour Global, vlasnici kompanije Sencap. Samostalnu ponudu dao je nemački RNJE, evropski gigant koji bi mogao da pomuti poslove Amerikancima. Potencijalni investitori bi finalne ponude trebalo da dostave do jula, a konačan izbor obavio bi se u drugoj polovini godine.
U izveštaju Foruma 2015 navodi se da bi glavni profit iz ovog projekta ostvario strani investitor jer bi izvozio višak proizvedene električne energije i na taj način prisvajao ukupan prihod. Kosmetu bi od ukupnog izvoza pripala samo koncesiona naknada od 0,74 evra po toni iskorišćenog lignita, koju bi plaćao strani investitor. Izgradnja termoelektrane izazvala bi i ogromne ekološke probleme. U izveštaju se navodi da bi bilo potrebno izmeštanje velikog broja naselja koja se sada nalaze na lokaciji potencijalne termoelektrane, kao i da bi otpadne vode i prostor za odlaganje pepela zagadili čak 15 odsto ukupno obradivog zemljišta na Kosmetu.
Kako je reka Sitnica već puna otpadnih voda, autori izveštaja predviđaju da bi izgradnjom nove termoelektrane Kosovo do 2050. godine ostalo bez odgovarajućih izvora vode kojima bi se snabdevali stanovništvo, industrija i poljoprivreda. Kosovsko ministarstvo energetike je na objavljene rezultate reagovalo saopštenjem za javnost u kojem je odbacilo nalaze izveštaja i optužilo autore da im je jedini cilj da unesu zabunu među građane.
Podatak da će struja iz "Kosova C" biti izvožena nije novost, kao i opasnost od zagađenja. Sada potrošači u južnoj srpskoj pokrajini imaju restrikcije i njima nije potrebno desetak milijardi kilovat-sati godišnje, koliko će proizvoditi nova termoelektrana. Posle zatvaranja dva bloka bugarske nuklearke "Kozloduj", deficit struje na Balkanu je sve veći. Paradoksalno zvuči, ali s obzirom na to da i Srbija kuburi sa strujom, ne bi bilo iznenađenje da nam je Amerikanci prodaju iz kosmetske elektrane. Stručnjaci su znali za problem zagađenja životne sredine pa su upozoravali da u kosmetskom uglju ima stroncijuma, i da bi njegovo sagorevanje bilo štetno za okolinu. Na kraju, teško je verovati da će Evropa dozvoliti gradnju elektrane koja će zagađivati životnu sredinu. Zato bi se izveštaj Foruma 2015 mogao posmatrati i kao deo borbe između jakih svetskih kompanija jer je u igri veliki ulog.
Južna srpska pokrajina bogata je rezervama uglja, dovoljnog da se izgradi više elektrana čija snaga bi, u zavisnosti od procena, mogla da bude od 5.000 megavata do 10.000 megavata. To preračunato u proizvodnju struje vredi od 1,5 do tri milijarde evra godišnje. Ipak, umesto Elektroprivrede Srbije, u blagodetima kosmetskog uglja uživaće strane kompanije, pre svega američke, a možda i nemačke. Tako se još jednom potvrđuje da posle dolaska na jedno područje stranih vojski slede i njihove kompanije.
Пренето из ''Гласа јавности''.