DRŽAVNA KASA PRAZNIJA: Naplata poreza manja za 2,5 milijardi dinara

drdoktor

Elita
Banovan
Poruka
23.062

DRŽAVNA KASA PRAZNIJA: Naplata poreza manja za 2,5 milijardi dinara

Biznis
04:48, 01.12.2015.
13

Državni budžet od nameta inkasirao 67,6 milijardi dinara, dok je u istom mesecu prošle godine naplaćena 70,1 milijarda

BEOGRAD - Podaci Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za oktobar ove godine pokazuju da su prihodi od poreza manji za 2,5 milijardi dinara nego u istom mesecu prošle godine, odnosno za čak 8,1 milijardu dinara nego u oktobru 2012, iako su od tada povećani mnogi i uvedeni novi nameti građanima.

Naime, republički budžet je od poreza u oktobru prikupio 67,6 milijardi dinara, u istom mesecu lane 70,1 milijardu, dok je u oktobru 2012. godine, kad je i povećana stopa PDV, u kasu ušlo 75,7 milijardi dinara.
Promenjena struktura

Pad poreskih prihoda dodatno zabrinjava kad se ima u vidu nedavna izjava šefa Kancelarije MMF u Beogradu Kim Dehenga da je s Vladom Srbije dogovoreno da se poveća PDV ukoliko naplata poreza ne bude veća. Mogućnost novog povećanja PDV uvećava i činjenica da je u oktobru prihod od poreza pao i pored rasta prometa robe za 7,8 odsto u odnosu na septembar, da je u avgustu uvedena nova akciza na struju, dok je i akciza na duvan u međuvremenu skakala.

Ekonomista Milojko Arsić, međutim, smatra da su niži prihodi od poreza u oktobru ove godine u odnosu na prošlu i oktobar 2012. godine posledica jednokratnog odstupanja i da se prava slika dobija tek kad se posmatraju podaci za 10 meseci. Kumulativno od početka godine prihodi od poreza su veći za 17,4 milijarde dinara u odnosu na isti period prošle godine.
- Povećanje prihoda ove godine ide bolje nego prošle godine, iako je umereno. Svi prihodi su realno veći za četiri odsto, dok su poreski na istom nivou. Pad prihoda od poreza u oktobru može da bude posledica promene strukture privrede, jer se sada više izvozi, a na izvoz se ne primenjuju PDV i akcize. I investicije su skočile, a one se ne oporezuju. Pad prihoda od poreza na dobit je posledica toga što se on naplaćuje na dobit u prethodnoj godini, u kojoj je zbog recesije bila ekstremno loša - kaže Arsić i dodaje da ne očekuje povećanje PDV jer prihodi ne pokazuju loše tendencije, ali se ne mogu ni ulepšavati „kao što neki imaju sklonost da čine“.

Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište, ipak, očekuje da Vlada Srbije ponovo posegne za povećanjem PDV.
Neodrživ deficit

- Ako neko tri puta uradi istu stvar, očekujem da će uraditi i četvrti i to kada bude jasno da deficit nije održiv na ovom nivou. Prema teoriji Laferova kriva, ljudi rado plaćaju poreze dok su mali, ali čim oni porastu ljudi počnu da ih izbegavaju, što je slučaj sa ovom vladom. Stalno povećavaju poreze, krešu rashode, ali u ukupnoj masi naplate manje prihode - kaže Stevanović. Iz Ministarstva finansija koje vodi Dušan Vujović nismo dobili odgovor na pitanje da li planiraju povećanje poreza u 2016.

Budžet za 2016.
U PLANU VEĆI PRIHODI, ALI I RASHODI

Nacrt budžeta za 2016. trebalo bi danas da se nađe pred članovima Vlade Srbije. Prema jednoj od poslednjih verzija nacrta, u koju je Tanjug imao uvid, za sledeću godinu je planiran veći priliv novca, i to za oko 72 milijarde dinara, dok je u planu da rashodi budu za oko dve milijarde veći od ovogodišnjeg plana. Mediji su preneli da država planira da u 2016. izdvoji oko šest milijardi dinara više na ime subvencija, odnosno 86,9 milijardi dinara. Subvencije bi bile veće u privredi, za puteve i železnice, kao i za turizam.

Udar na džep
KOJI POREZI SU POVEĆANI OD 2012:

- PDV sa 18 na 20 odsto (od oktobra 2012.)
- Niža stopa PDV sa 8 na 10 odsto (od januara 2014.)
- Akciza na struju 7,5 odsto (od avgusta 2015.)
- Akcize na gorivo i duvan 10 odsto
- Porez na dobit pravnih lica 5 odsto (od januara 2013.)
- Porez na imovinu dva do tri puta veći (od januara 2014.)

........................

Ovo je Vuciceva Srbija:ok:
 
Kad porezi guše privredu (Laferova kriva za početnike)

Na grafikonu ispod nalazi se čuvena Laferova kriva. Ona pokazuje odnos poreske stope i poreskih prihoda. U dve reči, grafikon pokazuje sledeće: postepeno povećanje poreske stope (x osa) od 0 naviše ima smisla, jer povećava poreske prihode (y osa). Posle neke tačke (t*), koju teorijski nije moguće odrediti, poreski prihodi opadaju. Drugim rečima, posle te tačke dalje povećanje poreza postaje kontraproduktivno. Ljudi prestaju da rade, beže na crno tržište (izbegavaju da plaćaju porez) ili, kao Žerar Depardije, beže u drugu državu gde su porezi niži. Ako povećate poresku stopu na 100% -- što znači da svaki dinar koji zaradite morate da date državi -- niko više neće ništa da radi, tj. svi prelaze na crno tržište i država ostaje bez prihoda.


745px-Laffer-Curve.svg.jpg


Primenite sada ovu logiku ponašanja na poslodavca koji ima mali biznis. Jedna od važnih komponenti njegove strukture troškova jeste porez koji mora da plati za svakog radnika. (Ima i drugih troškova, ali pretpostavimo radi jednostavnosti da je to jedini trošak.) Ako ga uopšte ne oporezujete, to znači da država nema nikakvih prihoda, i da napolju vlada haos (država ne postoji, a napolju vlada prirodno stanje, tj. rat svih protiv svih). Poslodavci bi sami tražili da plate porez nekom ko bi oružanom silom sprečio haos i mogućio normalno poslovanje.


Ako podignete poresku stopu na 100%, desiće se baš ono što kaže Laferova kriva -- prihodi počinju da padaju (iako ne padnu baš odmah na 0.) Poslodavci sve manje plaćaju državi, a sve više posluju na crno, tražeći nekoga ko će propisati prihvatljivu poresku stopu. Ili će preseliti biznis u drugu državu gde su porezi niži.


Dakle, da bi privreda funkcionisala, neophodno je da postoji neka poreska stopa između 0 i 100% koju poslodavci doživljavaju kao pravednu. To je ona stopa koja im omogućuje da legalno posluju i nešto zarade.


Ali koja je to stopa? 20, 30, 50, 80%? Kako sam već rekao, ona nalazi između 0 i 100%, ali je teorijski nemoguće tačno utvrditi gde. Jedini način da se to utvrdi je praktičan način pokušaja i pogreške. Nametnete, recimo, poslodavcima stopu od 64%, pa pogledata da li vam u državnu kasu pristiže dovoljno prihoda, tj. da li ima poreske evazije. Ako su javni prihodi sve manji, BDP opada, a formalna nezaposlenost raste, možete da smanjite poresku stopu da vidite da li će se nešto promeniti. Ako nakon smanjenja porastu prihodi, BDP i formalna zaposlenost, očigledno da je problem bio u prevelikoj poreskoj stopi, tj. da je porez gušio privredu koja je bežala u crnu zonu gde nema poreza.


Mnoge zemlje koje su ostvarile privredni rast uradile su u nekom trenutku ovakvu poresku reformu. U Srbiji se izgleda još uvek ne razume dovoljno kako ovakva poreska reforma može da doprinese privrednom rastu. Zato značajnog privrednog rasta nema, a nezaposlenost je velika.
 
Očito ne ide sve po planu, ali može i to da se dovede u red. Uvek npr. u rezervi može da poveća akcize na cigrarete, pa ko hoće da puši nek izvoli to i da plati :D

Не може ништа да се доведе у ред док се гуши привреда порезима. Једино су за акцизе повећани приходи, а приходи од осталих пореза су мањи. Дакле, Лаферова крива нам показује да је привреда оптерећена у тој мери да нема ни за државу. Идемо у пропаст. А онај лаже, лаже, лаже...јао....'ебем те Страдијо!!!
 
Kad porezi guše privredu (Laferova kriva za početnike)

Na grafikonu ispod nalazi se čuvena Laferova kriva. Ona pokazuje odnos poreske stope i poreskih prihoda. U dve reči, grafikon pokazuje sledeće: postepeno povećanje poreske stope (x osa) od 0 naviše ima smisla, jer povećava poreske prihode (y osa). Posle neke tačke (t*), koju teorijski nije moguće odrediti, poreski prihodi opadaju. Drugim rečima, posle te tačke dalje povećanje poreza postaje kontraproduktivno. Ljudi prestaju da rade, beže na crno tržište (izbegavaju da plaćaju porez) ili, kao Žerar Depardije, beže u drugu državu gde su porezi niži. Ako povećate poresku stopu na 100% -- što znači da svaki dinar koji zaradite morate da date državi -- niko više neće ništa da radi, tj. svi prelaze na crno tržište i država ostaje bez prihoda.


745px-Laffer-Curve.svg.jpg

t tacka zavisi od profita.

tako da onaj ko napravi profit recimo 10 mil evra mesecno moze dati 6 mil porez jer mu ostaje dosta novca .

dok onaj ko zaradi 300 evra ako da drzavi 180 evra nece moci preziveti pa zato bezi u * crnu *zonu

- - - - - - - - - -

grubo i neprecizno ali sustina je tu
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.

То значи да је цео регион у ку.рцу због власти. Чини ми се да живиш у Аустрији. Некадашњи Аустријанац Феликс Баумгартнер (онај што је скочио са ивице свемира на земљу) је напустио Аустрију и прселио се у Швајцарску, због алавих службеника, функционера и политичара. Па ти види да ли је паметно за државу да се одриче таквих људи због наопаке пореске политике.

- - - - - - - - - -

Covek se ubi od posla,radi dnevno 20 sati da nama bude bolje a ti tako....:mrgreen:

Miodrag Zec – Onaj koji radi od jutra do sutra taj je večita sirotinja


http://www.opozicionar.com/miodrag-zec-onaj-koji-radi-od-jutra-do-sutra-taj-je-vecita-sirotinja/

Ко зна колико ће да нас упропасти кад почне да ради 26 сати дневно.
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.

samo je fora sto jedan skandinavac zaradjuje prosecno 5000 evra bruto dok jedan srbin 500.
pa ti racunaj koliko se moze odvojiti
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.


Није тачно да имамо хајдучки менталитет.

Скандинавију чини неколико уређених земаља са вишом стопом пореза а скандинавске земље су уређене. Супротно од тога, можемо наћи такође уређене земље које имају ниске стопе пореза. Дакле, сама прича о скандинавским земљама не може да буде показатељ да је строжа пореска политика добра, јер као што имамо пример скандинавских земаља, имамо и супротне примере, где су земље постале богате управо захваљујући супротном понашању. Где је решење? Превише је ту чинилаца за анализу. У Србији је превелико пореско оптерећење од стране државе и то гуши привреду и гуши грађане и доводи до непоштене расподеле свеукупног друштвеног богатства.
 
samo je fora sto jedan skandinavac zaradjuje prosecno 5000 evra bruto dok jedan srbin 500.
pa ti racunaj koliko se moze odvojiti

Ovde naravno se prica o procentu koji se izvodi za poreze. Ima i bogatih zemalja koji imaju losi poreski moral.

Molim te ne moj pricu mi smo toliko bedni zato ne placamo porez. Ja tvrdim da ako bi bili bogati imali bi isti poreski moral ko Grci pre krize, nikakav.
 
samo je fora sto jedan skandinavac zaradjuje prosecno 5000 evra bruto dok jedan srbin 500.
pa ti racunaj koliko se moze odvojiti

Koliko god da se odvaja bice manje ako placaju svi, nego samo jedan deo populacije. Jer troskovi su manje-vise fiksni. A posle bi svi da se voze gradskim, ali da ne placaju karticu, da se lece a ne placaju socijalno i tako dalje. A sve ipak nekako funkcionise, ne sjajno ali nekako, i to sve neko plati, ali mnogi ne plate NISTA. To je deo problema, naravno ima tu jos faktora kao sto je pomenuti bruto dohodak, pa rashodi drzave itd...
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.


Pa nijedan covek na ovom svetu ne uziva bas u situaciji kada mu drzava maznjava pare za porez i gleda ako moze da ga izbegne.
Mehnizmi kontrole i sankcionisanje teraju coveka da placa porez, nikako njegova protestantska etika.
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.


Пошто већ волиш ту Скандинавију, знаш шта још тамо постоји?

Савршен преглед трошења новца скупљеног порезима и другим давањима и високи морални стандарди оних којима је тај новац поверен

Тако се догоди случај од прошлог месеца да премијер Финске у посету Турској иде редовном линијом финске авиокомпаније у економској класи, а Маја Гојковић рецимо измисли пут за Кубу преко Њујуорка, па на њега оде са својим швалером и обезбеђењем (шта ле ће јој то само? ) и то сви ђутуре у бизнис класи. Или рецимо Зока порничарка спичи 9 хиљада ојра са службене виза картице на личну куповину веша и козметике по продавницама тамо где путује.

Иако је незамисливо да се догоди, али када би неко из система власти у Скандинавији потрошио 1 евро службеног новца, то би било довољно да се опозове цела влада.

Значи када желиш да се позовеш на пример нечега што добро функционише у другим државама, онда сагледај комплетну слику, а не само фрагмент који теби у том тренутку одговара
 
Porezi u Srbiji nisu veci nego u regijonu i sire.

Imamo samo hajdcuki mentalitet i niko ne voli da placa porez. Dosta su vece porezi u Skandinaviji a ljudi tamo placaju najredovnije na svetu.

lupetas bez veze iz austrije.

Srbi imaju jedan od najnizih standarda u evropi a procentualno najvece poreze.

- - - - - - - - - -

Пошто већ волиш ту Скандинавију, знаш шта још тамо постоји?

Савршен преглед трошења новца скупљеног порезима и другим давањима и високи морални стандарди оних којима је тај новац поверен

Тако се догоди случај од прошлог месеца да премијер Финске у посету Турској иде редовном линијом финске авиокомпаније у економској класи, а Маја Гојковић рецимо измисли пут за Кубу преко Њујуорка, па на њега оде са својим швалером и обезбеђењем (шта ле ће јој то само? ) и то сви ђутуре у бизнис класи. Или рецимо Зока порничарка спичи 9 хиљада ојра са службене виза картице на личну куповину веша и козметике по продавницама тамо где путује.

Иако је незамисливо да се догоди, али када би неко из система власти у Скандинавији потрошио 1 евро службеног новца, то би било довољно да се опозове цела влада.

Значи када желиш да се позовеш на пример нечега што добро функционише у другим државама, онда сагледај комплетну слику, а не само фрагмент који теби у том тренутку одговара

U svedskoj jesu visoki porezi ali su manji procentualno nego u Srbiji jer su im plate mnogo vece.

Dok na primer u Srbiji imamo ogromne poreze a nikakvu socijalnu drzavu i najgore zdravstvo

Moj drug ima ozbiljno bolesno dete , i tom detetu je trebao jedan lek . Zdravstvo ne pokriva celu tog leka, tj nije na pozitivnoj listi pa on mora svake 2 nedelje da iskesira za kutiju tog leka 15.000 dinara.

Prakticno on radi samo da bi detetu platio lecenje.

Za to vreme Vucicevi ministri drzavnim parama placaju srpske prostitutke, trose ogromne kolicine novca na putovanja, sopinge, pijanke , pokradenim drzavnim parama kupuju firme i preduzeca sirom Srbije na imena svojih kumova i prijatelja.
 
Пошто већ волиш ту Скандинавију, знаш шта још тамо постоји?

Савршен преглед трошења новца скупљеног порезима и другим давањима и високи морални стандарди оних којима је тај новац поверен

Тако се догоди случај од прошлог месеца да премијер Финске у посету Турској иде редовном линијом финске авиокомпаније у економској класи, а Маја Гојковић рецимо измисли пут за Кубу преко Њујуорка, па на њега оде са својим швалером и обезбеђењем (шта ле ће јој то само? ) и то сви ђутуре у бизнис класи. Или рецимо Зока порничарка спичи 9 хиљада ојра са службене виза картице на личну куповину веша и козметике по продавницама тамо где путује.

Иако је незамисливо да се догоди, али када би неко из система власти у Скандинавији потрошио 1 евро службеног новца, то би било довољно да се опозове цела влада.

Значи када желиш да се позовеш на пример нечега што добро функционише у другим државама, онда сагледај комплетну слику, а не само фрагмент који теби у том тренутку одговара
Ili kad gospodja u hadzibu ima mesecni racun za mobilni od 300.000 dinara. I to tako mesecima, godinama, a njena je plata
samo trecina tog iznosa.
Nas je ceo poreski sistem katastrofa, zapravo i ne postoji.
Ako jedan penzioner ima veliku penziju ( recimo da bi za Srbiju to bio svaki iznos preko 50.000 dinara)
taj bi morao neki postotak da uplacuje i dalje u zdravstveno osiguranje, morao bi da pravi poresku prijavu
jer obicno ima i drugih nekih prihoda, ali gde nema sistema i kontrole nema ni poreske discipline.
 
Ili kad gospodja u hadzibu ima mesecni racun za mobilni od 300.000 dinara. I to tako mesecima, godinama, a njena je plata
samo trecina tog iznosa.
Nas je ceo poreski sistem katastrofa, zapravo i ne postoji.
Ako jedan penzioner ima veliku penziju ( recimo da bi za Srbiju to bio svaki iznos preko 50.000 dinara)
taj bi morao neki postotak da uplacuje i dalje u zdravstveno osiguranje, morao bi da pravi poresku prijavu
jer obicno ima i drugih nekih prihoda, ali gde nema sistema i kontrole nema ni poreske discipline.


Има још једна лоша ствар у пореском систему:

Велики обвезници се договарају са пореском управом када ће да плаћају своје фискалне обавезе (велики увозници, трговци и остали).

Конкретно царине, ПДВ и акцизе они не уплаћују када и остали обвезници једном месечно или приликом увоза, већ најчешће 60 или чак и до 180 дана од настајања обавезе, а најчешће никад, јер се на сајту пореске управе износи дугова великих компанија увећавају.

Тек је занемарљив број великих компанија које своје обавезе измирују на време.
 

Back
Top