Neno
Buduća legenda
- Poruka
- 25.106
Društvene mreže ne moraju biti samo izvor dezinformacija. Istraživači su otkrili da nam mogu pomoći i da budemo - informinisani.
Otkako su se proširili, društveni mediji postali su mjesto na kojem je moguće pronaći gomilu informacija. No, sve je teže među tim informacijama prepoznati one tačne i provjerene od onih koje su, u najmanju ruku, neprovjerene.
Stoga ne iznenađuje da se mnogo sadržaja na društvenim mrežama označava kao lažna informacija ili dezinformacija.
Pa ipak, društvene mreže mogu imati i pozitivne posljedice na našu informisanost. To su otkrili istraživači sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj i Sveučilišta u Kaliforniji u SAD-u.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour, otkrili su kako praćenje vjesti na društvenim mrežama može poboljšati znanje korisnika, povjerenje i tačnost uvjerenja.
Istraživači su pratili više od 3000 korisnika društvenih mreža u Francuskoj i Njemačkoj koji su tokom perioda od dve nedelje pratili politički uravnotežene vijesti na Instagramu i WhatsAppu.
Kako ističu, primarni cilj je bio ispitati efekat praćenja vesti na društvenim mrežama na četiri ključna ishoda - opštu informisanost, svest o istinitim i lažnim tvrdnjama, tačnost uverenja i poverenje u medijske organizacije. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe - jednu koja je pratila dva novinarska profila i drugu koja je pratila profile koji nisu vezani za vesti.
Rezultati su otkrili kako praćenje vesti na društvenim mrežama dovodi do malog, ali kako ističu istraživači, statistički značajnog povećanja znanja o aktuelnim događajima, povećava sposobnost učesnika da razlikuju istinite od lažnih vesti, povećava svest o istinitim vestima te povećava poverenje u medije.
Istraživači veruju da su ti efekti posledica povećane izloženosti učesnika vestima i verovatnoće učenja iz tog sadržaja.
Ti faktori možda su pomogli učesnicima da ažuriraju svoje percepcije i izgrade poverenje u vesti, novinare i novinske organizacije, ističu.
Važno je napomenuti da studija nije pronašla nijedan značajan uticaj vesti na društvenim mrežama na osećaj informisanosti, interes za vesti i politiku, političku efikasnost ili osećaje prema određenim političkim strankama ili političkim događajima, što naglašava da su takvi stavovi veoma otporni na promene.
Autori na kraju upozoravaju da se rezultati možda ne mogu generalizovati na sve platforme ili zemlje i da je potrebno više istraživanja o dugoročnim efektima i različitim kontekstima društvenih mreža. Pogotovo u trenutku kada brojne društvene mreže snižavaju rangiranje profila medija, tvrdeći da korisnici nisu zainteresovani za vesti i podstičući korisnike da sami "šire vesti."
zimo
Otkako su se proširili, društveni mediji postali su mjesto na kojem je moguće pronaći gomilu informacija. No, sve je teže među tim informacijama prepoznati one tačne i provjerene od onih koje su, u najmanju ruku, neprovjerene.
Stoga ne iznenađuje da se mnogo sadržaja na društvenim mrežama označava kao lažna informacija ili dezinformacija.
Pa ipak, društvene mreže mogu imati i pozitivne posljedice na našu informisanost. To su otkrili istraživači sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj i Sveučilišta u Kaliforniji u SAD-u.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour, otkrili su kako praćenje vjesti na društvenim mrežama može poboljšati znanje korisnika, povjerenje i tačnost uvjerenja.
Istraživači su pratili više od 3000 korisnika društvenih mreža u Francuskoj i Njemačkoj koji su tokom perioda od dve nedelje pratili politički uravnotežene vijesti na Instagramu i WhatsAppu.
Kako ističu, primarni cilj je bio ispitati efekat praćenja vesti na društvenim mrežama na četiri ključna ishoda - opštu informisanost, svest o istinitim i lažnim tvrdnjama, tačnost uverenja i poverenje u medijske organizacije. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe - jednu koja je pratila dva novinarska profila i drugu koja je pratila profile koji nisu vezani za vesti.
Rezultati su otkrili kako praćenje vesti na društvenim mrežama dovodi do malog, ali kako ističu istraživači, statistički značajnog povećanja znanja o aktuelnim događajima, povećava sposobnost učesnika da razlikuju istinite od lažnih vesti, povećava svest o istinitim vestima te povećava poverenje u medije.
Istraživači veruju da su ti efekti posledica povećane izloženosti učesnika vestima i verovatnoće učenja iz tog sadržaja.
Ti faktori možda su pomogli učesnicima da ažuriraju svoje percepcije i izgrade poverenje u vesti, novinare i novinske organizacije, ističu.
Važno je napomenuti da studija nije pronašla nijedan značajan uticaj vesti na društvenim mrežama na osećaj informisanosti, interes za vesti i politiku, političku efikasnost ili osećaje prema određenim političkim strankama ili političkim događajima, što naglašava da su takvi stavovi veoma otporni na promene.
Autori na kraju upozoravaju da se rezultati možda ne mogu generalizovati na sve platforme ili zemlje i da je potrebno više istraživanja o dugoročnim efektima i različitim kontekstima društvenih mreža. Pogotovo u trenutku kada brojne društvene mreže snižavaju rangiranje profila medija, tvrdeći da korisnici nisu zainteresovani za vesti i podstičući korisnike da sami "šire vesti."
zimo
