Dragoslav Andrić

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
10. novembra 1923. godine, u Čačku je rođen Dragoslav Andrić, srpski književnik, prevodilac, poliglota, antologičar, humorista, dramaturg, leksikograf, šahovski majstor, intelektualac renesansnih raspona i izuzetne radoznalosti duha. Izdao je više knjiga poezije, knjiga iz šahovske literature, a aktivno se bavio i prevođenjem. Andrić je prevodio umetničku literaturu na srpski sa francuskog, engleskog, nemačkog, holandskog, ruskog i drugih jezika.
Dragoslav Andrić preminuo je 27. maja 2005. godine. Samo mesec dana ranije, sa suprugom, dramskom umetnicom Radmilom Andrić, u toku 42. Disovog proleća posetio je rodni grad i čačanskoj Biblioteci darovao vredan poklon, oko 400 knjiga iz lične biblioteke
eposredno pred smrt, tokom 2005. godine završio je knjigu “Svaštara – viši kurs” i drugo izdanje svog čuvenog “Rečnika žargona” sa oko 20 hiljada reči i izraza što je dva puta više od prvog izdanja, ali nije dočekao njegovo objavljivanje.
oUkZJqIzGfPzuZICLPaVrcwmBkvsTFRAHJekSnFLIIHBPgwuuGzbzeJtUMYVxHxTXgSRMmrcKMPCGgqRrKsMNybMjPOoHfQEelMc.jpg
 
USTAJEM SAD I IDEM

Čak u Tibet
Živi lama,
Nema tata,
Nema mama.

Nema žena,
Nema deca,
Jok mu treba
Streptomeca.

Nema sapun,
Nema plakar,
Ne zna najlon,
Ne zna bakar.

Nema šlager,
Nema rok,
Ne zna Presli,
Bitls jok.

Nema desni,
Nema zubi,
Ne zna pasta
Pa u tubi.

Voli seče
Kad se brije,
Baš ga kosa
Briga nije.

Ne zna šljoka
Kao neko,
Nema bonton,
Pije mleko.

Ne zna šta je
Klozmetika,
Nema kola
Da se slika.

Nema štampa
I te stvari,
Nepotrošac
To je stari.

Taj sebičnjak
Samo drema,
Nema pojam
Ni šta nema.

Zato, zarez,
Kažem svim,
Idem nađem
Družim s njim.

Ogden Neš - prev. Dragoslav Andric
 
Postao je poznat u 1970-im i 1980-im godinama po delu “Rečnik žargona”, humorističkoj zbirki “Svaštara”, “Udžbeniku nonsensa”, antologiji rok-poezije “Stereo stihovi” i nekoliko zbirki i antologija svetske poezije. Između ostalih preveo je i djelo “Štihovi” Ogdena Neša, svog omiljenog pjesnika. Između 2003. i 2004. izdaje antologiju svetske poezije u šest svezaka “Američka poezija danas”, “U ime zemlje” (kanadska poezija), “Otisak srca u prašini” (poezija američkih crnaca), “Ko, je l’ ja?” (engleska i američka humoristična poezija), “Svet u kapi rose” (klasična kineska poezija) i “Ne pali još svetiljku” (stara japanska poezija).

Andrić je 10 godina radio i kao dramaturg u pozorištu. Bio je oženjen glumicom Radmilom Andrić. Početkom 1990-ih, kao gostujući profesor Univerziteta u Čicagu, vodio je kurs o kreativnom prevođenju literature.

Osim književnosti, Andrić se bavio i šahom, s kojim je došao u dodir s 11 godina. U periodu 1948.-1981. aktivno se takmičio, imao titulu majstora i bio je državni reprezentativac. Dobitnik je Vukove nagrade, najvišeg srpskog priznanja za rad u prosveti, nauci i umetnosti. Preminuo je 2005. U Beogradu.

Andric-750x469.jpg
 
Bibliografija

Knjige

Dvosmerni rečnik srpskog žargona i žargonu srodnih reči i izraza, 1972, 2005.
Svaštara - udžbenik nonsensa, 1981.
Svaštara - viši kurs, 2005.
Leksikon viceva, 1994, ISBN 86-7019-143-1
Taknuto -Ćaknuto (ko-autor sa Ljubivojem Ršumovićem)
Vidi mene - vežbe za duhovno opuštanje (ko-autor sa Ljubivojem Ršumovićem)
Vrt dobre nade - pesme i pitalice o životinjama iz beogradskog Zoološkog vrta.
Zezalice, ili pesme zdesna nalevo, 1977.
Šah

Šah - igra miliona, 1966, 1997.
Matni udar, 1989.
Šahovski zabavnik, 1985.
Škola za male i velike pacere, 1989.

Prevodi

Antologije i zbirke

Antologija svetske ljubavne poezije (prevod Dragoslav Andrić,
Danko Anđelković, Danilo Kiš i dr), 1970.
Novije flamanske pripovetke, 1972.
Ogden Neš, Stihovi, 1972.
Bob Dilan, 1978. (ko-autor sa Dušanom Latkovićem)
Ne pali još svetiljku (antologija klasične japanske poezije), 1981.
Erskin Koldvel, Duvanski put, Neredi u julu
(prevod Ljerka Radović, Dragoslav Andrić), 1981.
Svet u kapi rose (antologija klasične kineske poezije), 1991.
Graffiti International (antologija grafita), 2000.
Stereo stihovi (antologija zlatne ere rok-poezije), 2000.
Američka poezija danas, 2003, ISBN 867639721x
Ko - je l' ja? (antologija engleske i američke humorističke poezije), 2003.
U ime zemlje (antologija kanadske poezije), 2004.
(obuhvata englesku i francusku jezičku oblast)

Dramska dela


Kol Porter, Poljubi me, Kejt
Ežen Jonesko, Pozorište (sabrana dela), 1997
(grupa autora u kojoj je učestvovao i Dragoslav Andrić)
Ron Klark i Sem Bobrik, Jesi l' to ti, Normane?
Žorž Fejdo, Hotel Slobodan promet
(pozorište Joakim Vujić, Kragujevac), 2003.

wikipedija
 
Kad pročitate njegov maestralni prevod Dilanove “Blowin In The Wind” iz “Stereo stihova”, sve će vam biti jasno:

Odgovor u vetru huči

Koliko li je teških puteva suđeno nekom
Da bi se zvao čovekom?
Koliko puta galeb mora da pobegne valu
Dok ne zaspi na žalu?
Koliko li još bombi mora svet da podnese
Dok ih se ne otrese?
Odgovor, prijatelju, na sve to što te muči –
Odgovor u vetru huči.

Da vidiš trun plaveti, koliko puta treba
Da digneš pogled put neba?
Koliko se ušiju mora imati da se čuje
Tuđ vapaj usred oluje?
Koliko smrti treba, da počne da te brine
Što odveć ljudi gine?
Odgovor, prijatelju, na sve to što te muči –
Odgovor u vetru huči.

Koliko godina treba planina nebo da dere
Pa da je more spere?
Koliko godina treba ljudima otkad se rode
Da im se daju slobode?
Koliko puta može čovek da okrene glavu
Da ne bi video javu?
Odgovor, prijatelju, na sve to što te muči –
Odgovor u vetru huči.


m

Otkud interesovanje za rok poeziju?

- Izgleda čudno da se baš ja, u zrelim godinama, bavim rok poezijom, ali to je nastavak linije započete mojom psihofizičkom zaljubljenošću u džez i bluz, što me je, kao mlađeg tinejdžera, i navelo da učim engleski jezik, ne bi li sebi dočarao šta to peva, recimo, Armstrong. Sve se to pretvorilo u praćenje muzike, preko soula do roka, koji, uzgred budi rečeno, nisu izmislili belci nego crnci. Primetio sam da je pesnik otkrio šansu da preko roka odrazi bilo svoje generacije, i to planetarne, što se desilo negde na samom startu 60-ih. Prenuvši se, krenuo sam da tragam za građom za antologiju, koja je izašla u vreme kada su u svetu postojale samo dve zbirčice.
 
Poslednja izmena:
- ZASTO PISES NA ZIDU?
- ZATO STO JE TU!

NE MOGU VAM RECI
KOLIKO SAM STAR
JER SE TO STALNO MENJA

MENE NIKO NE MOZE OPISATI -
MENE TREBA DOZIVETI.

NIKO NIJE SAVRSEN
Ti si taj niko!

MOJ SEF JE SAM
STVORIO OD SEBE COVEKA -
I OBOZAVA SVOG TVORCA

SVI MISLE NA SEBE,
SAMO MI NA NAS.

NAS DVOJE SMO
STVORENI JEDNO ZA DRUGO:
ETO VOLIS ME, A I JA SEBE VOLIM

JA SAM RODJEN OVAKAV -
A CIME SE TI PRAVDAS?



Iz knjige "GRAFITI INTERNATIONAL " D.Andric​
 
Stihovi - Ogden Nes

najzad znam na koga licim

kad o velikim ljudima razmislim zrelo,
iako ne bih hteo da budem lican,
svodeci racun- zadovoljan sam za celo,
sto vidim da sam tim genijima slican.

kao i Berns i ja sam slab prema picu,
ko sekspir s grckim i latinskim nemam veze,
kao tekeri bio sam snob i bicu,
ko aristotel grizem nokte k'o meze.

tast sam ko bajron to mi je udes koban,
ko milton imam sklonost da zmurim,
kao Pop umem da budem zloban,
kao Petrarka za jednom zenskom jurim.

moj pravopis je nalik na Coserov stari
kao Ben Dzonson ne zelim da umrem eto
(i pijem kafu iz tanjirica, sta mari)
kao Goldsmit u brbljanju prodje mi leto.

ko Vijon gonjen zbog dugova-manevrisem,
kao Svinberna moraju da me dvore,
Marloa mogu da kockom nadkristoferisem,
sanjarim kao Koleridz, cak i gore.

u poredjenju s njima priznajmo najiskrenije,
svacim sto talentu treba i ja se dicim,
u porocima podsecam na mnoge genije,
samo u pisanju- veoma na sebe licim.

Prevod: Dragoslav Andric
 
Tebi se, dakle, čini da možeš razlikovati pakao od nebesa,
plavetno nebo od bola ili besa?
Možeš li razlikovati zelene doline i ledne čelične šine?
Osmeh i veo crnine?
Ti, je li, znaš šta ih deli?
A jesu li te naterali da trampiš svoje heroje za aveti?
Pepeo za drveće? Fraze za šaku plaveti?
Topao Komfor za sveži lahor? I jesi li menjao svoju
ulogu običnog pešadinca među neznancima
za glavnu rolu u lancima?
Voleo bih da te opet vidim.
Jer mi smo samo izgubljene duše koje neko osudi
da plivaju u posudi za zlatne ribice iz godine
u godinu, noću i danju
prelazeći istu putanju.
I šta smo nalazili, na mahove?
Iste stare strahove.
Da, voleo bih da te vidim.
“Wish You Were Here” grupe Pink Floyd
u prevodu Dragoslava Andrića
 
Kratki izvodi iz "Rečnika žargona"
alkoholičar – levča, bombondžija, (asoc.: engl.) drinker, maliganer, mokri, brat, noga, ocuganac, sunđer, trubač, fenjer, cevča, cepanica, cirer, cirkaroš, (asoc.: v. cugati) cugavela, cugaroš, cuger, cugoš, šljokar, šljokara, blefer, zurna, lizać, lizač, sujumez, džiber, šuleja, slana džigerica, alkos, alkoman, alhos, (delimična inverz.) janpika, kapilaš, kapljina, leš, (asoc.: lokati) lokator, lokica, lokva, narkotičar, noga, pijanista, ronac, sisar, tropaš, tuš, flašoljub, (asoc.: flaša) Flaš Gordon, cirke, (asoc.: v. cirka) cirkulator, džibos, (asoc.: v. šikati) šikator, (aosc.: v. šljemati) šljemara, šljemac, (asoc.: pijanac; skr.) janac; alkoholičar koji obično pije sam – soler, (asoc.: nem.) solo trinker, trzavac, trzator; alkoholičar (na radnoj akciji) – kantinar, kantinaš; povremeni alkoholičar – (asoc.: pijanac) pijanista; uglađeni alkoholičar – šanksonijer; težak alkoholičar – pijanždrka, hidrocentrala; neizlečiv alkoholičar – utopljenik, delirko, drug Tremens, Navipova reklama; biti težak alkoholičar – imati votku u kolenima; sin alkoholičara – (asoc.: bezalk. piće) sinalko.
bombardovanje – rokanje, rokačina; sirena koja najavljuje vazdušnu opasnost odn. bombardovanje – šizela; sirena koja objavljuje prestanak vazdušne opasnosti odn. bombardovanja – smirela; prozori ojačani širokim lepljivim trakama u vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. – (asoc.: komp.) vindouz 99; vozač autobusa na liniji 95 u Bgdu koji prelazi preko dva mosta (Brankovog i Pančevačkog) u vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. – kamikaza.
drug – kardaš, buraz, burazer, frajer, bale, batan, gotivac, orao, orlušina, ortak, pajdaš, pajtaš, pale, pulen, rođak, aver, gotivac, kalauz, haver, baki, (asoc.: špan.) kompanjeros, (asoc.: v. pajtaš) pajt, pajtos, plivadon, rtać, (asoc.: v. frajer) fraca, fracer, fradža, (asoc.: engl.) frend, frendać, frentač, (skr.) gari, gariša, (asoc.: jaran) jara, lik, ortak, pajtos, balvan, lega, picos; dobar odn. odan ili pouzdan drug – laf, brončul, lepi, maksimalna faca, maksi faca, tipilić, bratara, ćoća; najbolji drug – najlaf, (asoc.: engl.) najfrend; drug iz razreda – (asoc.: klasa) klasen, klasić; drug sa kojim se ide u potragu za devojkama – (asoc.: v. kresati) kres-ortak; biti veoma dobar drug s nekim – (asoc.: moći nekome psovati majku bez uvrede) biti (s nekim) na jebi si mater, biti vezan (za nekoga) slepim crevima; baš si drug! – majka si!, sila si!.
polni akt odn. polni odnos odn. polni čin – kovanje, akanje, bukarenje, gajtarenje, lipačenje, maštračenje, surduknuće, tarabljenje, trndžanje, džokanje, šebečenje, šiljčenje, ordžanje, fukanje, trtkanje, drndanje, prčenje, taslačenje, trandžanje, vožnja, gađanje, glagol, guženje, zavitlavanje, zezanje, jahanje, jeb, jeba, jebancija, ********, kecanje, kokanje, krevetovanje, krkanje, krljanje, mešanje, nabadanje, okidanje, ona stvar, ono, oprem bato, *******, pumpanje, radnja, rke-koke, rkete-kokete, rokanje, roksovanje, struganje, tucanje, hopa-cupa, cepanje, čerečenje, čukanje, ševa, ševanje, ševkanje, bodljevina, keksir, poklapa, sedlanje, taboisanje, taja, heftanje, zigovanje, zitovanje, keksanje, keksovanje, kembečenje, ribovanje, tucaža, aerobik, bodenje, jebež, košarka, kresanje, montiranje, mrčenje, muvaža, opaljivanje, opaljot, (asoc.: organizacija udruženog rada) our, peglanje, primenjena umetnost, provetravanje, prc, prcaža, (asoc.: v. ševanje) ptica ševa, (asoc.: samoupravna interesna zajednica) siz, sklek, sladak piškavac, snoška, spojka, strelovanje, tamburanje, transfuzija, ********, tucaljka, ubod, utovar, firc, fircanje, fircovanje, heklanje, hoblanje, horizontalni tango, čukanje, ševijana, ševka, šišanje, znojić, trandžić.
političaruticajan političar – budža, budžovan, glavonja, drmator, zverka, mudo, mudonja, gorogan, drmadžija, budžos.
policajac – porijan, sivori, stegnat, džandar, anđeo, žandar, žaca, žacman, zub, Milisav, milkan, milkoš, miljkovac, micoš, (skr. ) mupovac, paja, pajkan, pandur, (asoc.: boja uniforme) plavac, cajkan, cale, šinter, aver, ala, Anđelko, babaj, badža, biritan, bujerac, vuk, gavran, glodar, gonič, (asoc.: palica) gumeni, dever, (asoc.: žica koja povezuje mikrofon sa radio-stanicom) drot, drotar, đuf, ekser, zemljak, ker, kljun, kokošar, komišak, komišnjak, kuvar, kundak, kurton, lešinar, mur, murija, murijaš, murja, murjaš, murka, murkač, Pavel, papar, papir, pefazon, (asoc.: palica) plastični, pule, razmetljivac, rain, rainac, (asoc.: Sekretarijat unutrašnjih poslova; ptica grabljivica) sup, Surčinac, taraba, taradro, tetreb, truker, hala, džukela, palica, bob, dahija, žuti, kolega, kondor, (asoc.: milicionar) mikan, mili, murijak, (asoc.: v. murija) murijaner, murjak, murjan, murkan, pajac, pajkos, pajoš, papan, pilićar, prikan, teget, Teodor, cajoš, (asoc.: boja uniforme) šljiva, šljivar, (asoc.: ker) av-av, anđelčić, bambus, vujander, (asoc.: plava odeća) dinamovac, doberman, drover, drop, dustabanlija, (asoc.: kapo) kapos, klovn, (asoc.: boja uniforme) ljubičica,( asoc.: boja uniforme) mastiljavi, maneken, Milan, Mile, milek, Miler, mili, Miloš, micajac, micac, muzičar, organ, paki, panduraš, papika, (asoc.: v. penderek) pendrač, plavi bakča, prezervativ, priki, pubijaner, pubiš, puki, pukica, rezanac, supić, cajka, cajkoš, šicko, (asoc.: lik iz crtane serije) štrumpf, štrumf; vojni policajac – žandar, žaca, pajkan; policajac najnižeg čina – prašinar; saobraćajni policajac – organ, pirat, (asoc.: v. žandar; naplaćivanje saobraćajnih kazni) žandit, beloglavi sup, kokošar; saobraćajni policajac na motociklu – marsovac; saobraćajni policajac sa lampom – (asoc.: lik iz naučno-fantastičnog filma) džedaj; policajac koji vodi psa – keravac; policajac sa pendrekom – (asoc.: batina) vucibatina; policajac sa toki-vokijem – vokerac, tužibaba; policajac u noćnoj smeni – beskućnik; policajac koji postavlja zasedu – minaš; grupa policajaca – pulke, šuma; postati policajac – (asoc.: v. pub) zapubiti
trudnica – ikravica, stomaklija, škembava treba, (asoc.: v. klinac) klinconoša, putujući kvasac.
sjajan – u ***** materinu, boli glava, bomba, vrisak, grom, da padneš na dupe, jeziv, ko Bog, ko zmaj, ko izmišljen, krvav, lud, moćan, mrtav, opasan, prva liga, puška, strašan, tip-top, famozan, fantastičan, boli glava – uši otpadaju, gala, ekstra, mega, nemoguć, (asoc.: obara s nogu) obarantan, strava, super, fantazija, besan, bruka, brutalan, vris, vrišteći, gajan, genijalština, grozan, dizel, do bola, do jaja, duzdibidus, žešći, žiška, zakon, zmaj, zmajevit, jebitačan, katastrofa, krvav ko gerla Ravijojla, krviš, krvišan, (asoc.: engl.) kuliš, laća, laćan, laćaran, laćo, lačan, lačo, ludilo, ludnica, maks, maksi, maksimalan, maksimilijan, masan, mastan, moćnoća, mračan, mutan, neukapirljiv, penal, perverzan, picikato, prejak, smrt, stravioza, stravičan, straobalan, strog, (asoc.: v. super) sumpor, superiška, supiška, to nije zdravo, turbo, ubistven, (asoc.: engl.) fensi, havarija, haj-faj, haos, džajan, mrak, pendža, džava, menstruaciozan.
Hrvat – (asoc.: ustaša) Uja, Ujak.
Srbijauža Srbija – Užas.
Potišten – izjeban, ko ***** na kiši, ko popišan, ko posran, sjeban, usran, ko pokakan, mutan, zaboden, izbedačen, skenjan, ubedačen, ujeban, šubi-dubi.
Zabava – šem, šou, akcija, eros, zez, zezov, dževa, ćićarija; zabava (uz muziku i igru) – žuraja, žureza, žurka, žurkeza, kopanje; velika odn. vrlo posećena zabava – dernek, žurenda, tulum, frka; prijatna zabava – (asoc. v. šmeker) šmekerica; zabava sa malo devojaka – pederbal; zabava starijih žena – babarijum; zabava koja uključuje polivanje vodom – mokra žurka; jeftina zabava – sokolana; sjajna zabava – fantazija, dranje bulje, ledilo, lom, ludilo, pogibija, seča veka, seča vena, (asoc.: v. strava, stravično) stravijada, havarija, haos; mesto za bučnu zabavu – šizilište; salon zabave – buvara; predmet (obično sitniji) koji služi za zabavu odn. uzgrednu zanimaciju – zezalica; mladić koji često ide u zabavu – (asoc.: v. akcija) akcionar, osoba koja dođe nepozvana na zabavu – padobranac, uvaljivač; provlačenje kroz gužvu na zabavi – (asoc. engl.) minglovanje; upadanje nepozvanih na zabavu – provala; dolaziti nepozvan na zabavu – padobranisati, padobranisati se; doći nepozvan na zabavu – privaliti se, provaliti, pričipiti se, učipiti se, ušokati se; izbezumljivati se u zabavi – šiziti; zabave radi – iz štosa, štosa radi, iz fazona, iz fore; dođi mi na zabavu – koljem klozetsku šolju, dođi na iznutrice.
 
(Iz Antologije poezije americkih crnaca- Otisak srca u prasini - Dragoslava Andrica)

Bez odraza

Ona ne zna
Koliko je lepa,
Ona misli da svojim crnim telom
Ne moze da se ponosi.

Kada bi mogla da zaigra
Gola
Pod palmama
I da ugleda svoju sliku u reci,
Ona bi znala.

Ali na ulici nema palmi,
I niko ne moze da se ogleda
U vodi od sudova.

Voring Kjuni
 

Back
Top