Dr. Nevenka Tromp: Sankcionirati i vodstvo RS koje akcijama potiče odvajanje RS od BiH

комшија

Stara legenda
Poruka
96.548
1642072768235.png


Tromp: Sankcionirati i vodstvo RS koje akcijama potiče odvajanje RS od BiH



13. jan. 2022

Nevenka Tromp, doktorica nauka iz oblasti jugoistočnih evropskih studija i profesorica na Univerzitetu u Amsterdamu, za Novi dan je analizirala trenutne političke opcije u Bosni i Hercegovini, jačanje etnonacionalizama i sve češće demonstracije sile i moći na političkoj bh. sceni. Komentarisala je i nedavne sankcije Amerike naglašavajući da bi one trebale biti uvedene i za odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Tromp je istakla da se nakon Hladnog rata formirao veliki broj država unutar Evrope te da je ona u jednom veoma kratkom periodu, pogotovo kada se raspao Sovjetski savez, dobila 25 novih država.

“I to apsolutno mijenja geopolitiku Evrope. Prije raspada Jugoslavije se govorilo da smo mi nemoguć narod, ne možemo živjeti jedni s drugima što je kao bio razlog za rat. Sada toga nema jer je 1995. godine međunarodna zajednica preko te forme, protektorata ustvari uključena i u unutrašnja politička zbivanja BiH i sada kada se priča o odgovornosti za ovo stanje, koje zaista jeste zabrinjavajuće, ta odgovornost se isto tako dijeli. Jer, kako je moguće da smo došli u ovakvo stanje pored tako robusnog prisustva međunarodnih faktora i unutar BiH, ali moramo znati da se Dejton obavezao i svake godine se traži produžetak EUFOR-a i mogućnost prisustva NATO-a. Imamo i taj dio da se jedno određeno stanje održava i prisustvom stranih vojnih sila”, pojasnila je Tromp.

Naglasila je da evropski standard nikako nije prisutan u BiH u onom obimu u kojem bi trebao biti.

“Ako pogledamo samo u nekom širem aspektu šta državu čini državom, vidjet ćemo da u BiH nema onog društvenog standarda i dogovora koji postoji u zapadnim zemljama, a to je da je na prvom mjestu prosperitet važan za dobrobit i funkcionisanje države. Država treba dati ljudima šansu da poduzimaju, da se zapošljavaju. Druga stvar u kojoj države imaju važnu ulogu jeste sigurnost.

Pružati fizičku, ali i stratešku sigurnost građanima da nema rata, pitanja državnih granica. Treća po redu je ideja da svaka država mora biti pravna i znamo kojih je to šest elemenata koji čine tu pravnu državu. Rekla bih da je jedan od najvećih problema postojanja BiH kao države taj što se od prvog dana vraćamo na ovaj drugi aspekt, a to je sigurnost države i građana. Sigurnost države u smislu da mi nikad nismo od Dejtona pa nadalje dobili garanciju da se više nećemo morati brinuti o vanjskim granicama BiH. Međutim, ta briga za te vanjske granice, da li će se BiH održati je stavila u drugi plan i prosperitet, ekonomsko-socijalne stvari koje su neizmjerno važne”
, naglasila je Tromp.


Tromp je upitala gdje postoji garancija da bi rasparčavanje i podjela BiH bio početak nekog trajnog mira?


“Tu nema garancija, jer gdje je kraj kada se počnu takvi procesi? I mislim da ozbiljni i odgovorni ljudi to trebali shvatiti, a tu prije svega izdvajam političare. Jer nema tu trajnog rješenja. Ako neko kaže da mu BiH nije dobra država, ali neće raditi na tome da se ona poboljša već će se izdvojiti i stvoriti neku ‘idealnu’ državu gdje će sve biti kako treba. Države ne mogu funkcionisati bez saradnje jedne s drugom”, dodala je.


Komentarisala je i to da li je entitet Republika Srpska de facto država te naglasila da nije iako se tako ponaša prije svega jer ima jaku samoupravu.


“Dakle, ona funkcioniše kao jedan entitet unutar države i ima stanovništvo. Da li ima definisanu teritoriju – RS kaže da ima, ali vratit ćemo se tome, da li ima vladu – ima, ali nema odnose sa drugim državama jer nije uopće proglasila neku nezavisnost i otcjepljenje tako da je taj momenat kuda i kako želi RS zaista važan za to zašto se BiH nalazi u situaciji u kakvoj jeste i zašto je pitanje vanjskih granica BiH ustvari sada pitanje broj jedan u unutrašnjim odnosima, ali i odnosima BiH sa svijetom”, istakla je naša sagovornica.

Govoreći o sankcijama naglasila je da je one imaju prije svega simbolički karakter koji svakako, dodaje, nije nevažan.

“Ove sankcije Amerike i listama političara i javnih ličnosti one su veoma važan korak, ali nisu konačne i definisane tako da stvaraju novu neizvjesnost, jer je ovo izborna godina. Dobra stvar je što se Amerika jasno uključuje u političke procese BiH jer to nije bilo koja zemlja, ona je garancija i Dejtona i teritorijalnog integriteta BiH jer mi moramo znati da je upravo taj Brčko distrikt koji je vrlo važan za to kakav oblik će na koncu moći imati RS, on je isključivo pod ingerencijom Amerike koja nikada nije napustila BiH kako se to često govori jer je ona svreprisutna u Brčko distriktu i načinu na koji on funkcioniše.

A Brčko distrikt je toliko važan za RS, jer ako se ona teritorijalno rascijepa onda će na zapadu biti Banjaluka sa Posavinom i bit će diskontinuitet teritorijalni s ostatkom RS sa još jednim vrlo opasnim trenutkom za integritet definisane teritorije.


Mi vidimo da je Goražde dio Federacije BiH vrlo istureno prema Sandžaku i da i tu postoji mogućnost teritorijalnog cijepljenja RS. Amerika je prisutna i drži Brčko upravo zbog toga, da RS nema teritorijalni kontinuitet. Ta potvrda da je Amerika prisutna je važna iako ona to ne govori tačno ovako kako sam ja pojasnila. Dalje je važno da ako se u sankcijama govori o korupciji, postoji mogućnost da se na toj listi nađu i predstavnici i Hrvata i Bošnjaka i to je realnost cijele ove regije da je korumpiranost prisutna kao alternativni način vođenja politike i ekonomije i vrlo je teško naći nekorumpiranu vlast u ovim krajevima. Možda su ti svi političari jednako korumpirani, ali samo jedna strana od njih je politički toliko razornija i drugačija za funkcioniranje BiH i to bi se trebalo vidjeti u tim sankcijama. Dakle, vodstvo RS je to koje vodi i retorikom i konkretnim koracima da ustvari RS izdvoji iz BiH i ja bih to voljela vidjeti u sankcijama također, a ne da kažu da je korupcija najveći problem i da su svi jednako krivi”, poručila je Tromp.

link


Парафразираћу великог Лењина: Санкције, санкције и само санкције! То је права ствар, јер ће санкције најбоље да униште мањи босанско-херцеговачки ентитет! Такође, Високи преставник мораће да почне са коришћењем Бонских овлашћења у циљу спашавања мира, а НАТО трупе ће морати да се распореде у дистрикту Брчко у циљу одвраћања.
 
Парафразираћу великог Лењина: Санкције, санкције и само санкције! То је права ствар, јер ће санкције најбоље да униште мањи босанско-херцеговачки ентитет! Такође, Високи преставник мораће да почне са коришћењем Бонских овлашћења у циљу спашавања мира, а НАТО трупе ће морати да се распореде у дистрикту Брчко у циљу одвраћања.

Дакле Комшо, ти кажеш да је Лењин још ономад најављивао санкције против како кажеш "мањег" босанско-херцеговачког ентитета у 2022. години.

Иначе из целе ове жалопојке ове веома битне личности за коју сви заједно чујемо први пут, једна истина ти је помакла. А то је када каже да санкције имају симболички карактер. Наравно она додаје да то није неважно, али ево видим Додика да се сав потресао што га Америка ставила на црну листу.
 
Poslednja izmena od moderatora:
1642076878270.png


EU osuđuje retoriku za Dan RS i prijeti sankcijama ako se situacija pogorša



Evropska unija (EU) oštro osuđuje negativnu, razdornu i zapaljivu retoriku lidera Republike Srpske (RS) koja se mogla čuti povodom obilježavanja Dana RS, 9. januara – saopšteno je iz Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), diplomatskog servisa EU.

U slučaju da se ovakva retorika nastavi i situacija pogorša, iz EU ne isključuju ni sankcije i reviziju ekonomske pomoći.

„Ovakva retorika i aktivnosti i dalje pojačavaju tenzije među zajednicama širom zemlje, i doprinose dodatnoj eskalaciji političke krize u državi. Ona ugrožava stabilnost i napredak temlje, i u potpunoj su suprotnosti sa njenom evropskom perspektivom koja može biti bazirana samo na jedinstvenoj i suverenoj Bosni i Hercegovini (BiH)“, navodi se u saopštenju objavljenom na stranicama EEAS 10. januara.

Proslava u Banjaluci uprkos neustavnosti praznika


Dodaje se da proslava u RS (jednom od dva entiteta u BiH) nije u skladu sa Ustavom BiH – jer je tako odlučio Ustavni sud.

„EU u kontinuitetu poziva rukovodstvo RS da ne poduzima takve aktivnosti i da ne koristi tu retoriku, te da nesporazume rješava kroz dijalog i legalan put, kroz državne institucije“, ističe se u saopštenju.

Navedeno je da „vodeći funkcioneri RS bi trebalo da doprinesu završetku zabrinjavajućem trendu mržnje i netolerancije, što uključuje i prestanak glorifikacije ratnih zločinaca, i poricanje njihovih zločina“.

EU takođe izražava žaljenje što su i drugi partneri učestvovali u obilježavanju Dana RS, čime „prijete regionalnoj stabilnosti i utiču na dobrosusjedske odnose“.

„Kontinuirana blokada bh. institucija, potpuno odsustvo konstruktivnog dijaloga i upotreba zapaljive retorike u javnosti samo vodi ka nestabilnosti i odgađa provođenje reformi koje su važne za zemlju i bolji život ljudi“, istaknuto je u saopštenju.


Iz EU traže od svih vođa, uključujući i one u RS, da prekinu sa neprihvatljivim, razdornim koracima, i vrate se na posao u državne institucije.

Podsjećaju da su posvećeni „pokretanju dijaloga koji bi mogao doprinijeti uklanjanju prepreka napretku BiH na njenom evropskom putu“.


„U slučaju da se situacija dodatno pogorša, EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne pomoći EU“, zaključuje se u saopštenju.


Obilježavanje neustavnog Dana RS​


U više gradova Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, u nedjelju, 9. januara 2022. organizovana je proslava Dana Republike Srpske. Obilježavanje se dan kasnije nastavilo i u Brčko distriktu BiH, koji je zasebna administrativna jedinica.


Tog datuma 1992. u Sarajevu je održana Skupština srpskog naroda u BiH koja je donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.

Obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara tri puta je proglašavano neustavnim, od Ustavnog suda tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, a nakon rata, koji je završen 1995. godine, i Ustavnog suda BiH.


Ustavni sud BiH je u novembru 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a neustavan.

Nakon referenduma održanom u septembru 2016. godine, koji je također proglašen neustavnim, Narodna skupština RS-a je 26. oktobra iste godine donijela poseban Zakon o Danu RS-a i izdvojila ga iz Zakona o praznicima RS-a. Ustavni sud BiH poništio je i taj zakon.
 

Back
Top