Divljačke cene voća u Srbiji 2025

60 година ѕаиста није било тако. Задњих дваес није тако. Село се највише воли из града. Одатле се највише цени, сад у овом времену. Наравно, скученост је на селу огромна. Не недостаје пара. На селу за живот највише недостаје социјална инфраструктура. Да је има, не сасвим би била друга прича. Село је у Србији плански девастирано од 45. до данас. Млади људи не мог тамо да остани ни под разно. управо узбог социјалне инфраструктуре. Данашња мода је једно, а деценије уништавања су друго. Само они нај самосвеснији могу тамо да опстану. Друго је мој Банат. Овамо је ситуација нешто мало другачија.

Каква флоскула 'планска девастација'

Па погледај у целој ЕУ миграцију радне снаге у друге гране произвоње.. И тамо је 'плански девастирано'

Све остале гране продукције дотирају агрокултуру кешом

Сведок сам лични, како су београдски сељобери подцењивали и презирали деценијама српске сељаке. И то масовно. Наравно, само они који су највише једну генерацију у Београду. ОНи који су ухватили корен, немају ништа против сељака. Само покондирене свеже генерације. И то је тако било генерацијама. Градило се друштво, још од брозовог времена, у коме се више ценила секретарица, или продавац виршли у киоску, од пољопривредног произвођача. Ово друго.... Маркс је подвлачио често идиотизам сељчког живота. На страну то што је цео свој живот живео од милостиње.

Не произвођаче и пољопривреднике. Они заиста не могу да дају одговор на то питање. Можда треба питати ритејлере, или саме продавце. Мада у суштини, одговор је лак. Оно што се изнесе не пијацу, мора да се преода. А никад се не прода све. Оно што се не прода, баца се, или поклања. Код ритејлера је другачија ствар. Одкупи од тебе количину и преузиа ризик за оно што се не прода, јер и иначе има уговоре који га штите, са зоолошким вртовима, или са јавним кухињама.

Учешће 'села' у БДПу сваке ЕУ земље... Што је земља са мањом сведеном куповном моћи односно ППП ( беднија)

већи је проценат агроучешћа у БДП'у

Упоредно је слика процента радне снаге која ради у 'агрокултури'

Види се из комбинације та два параметра колико је агрокултура непрофитабилна и како се 'шлепа' на осталим гранама индустрије

30483.jpeg
agricultural-employment-in-europe-v0-vkq09j54fmxc1.jpeg
 
Poslednja izmena:
Umesto što merite ulice, zasadite voćnjak i sačekajte 3-4 godine.
Kad orežete stabla, 4 puta iskultivirate voćnjak, 14 puta isprskate ajdared,
videćete da voće u prodavnicama uopšte nije skupo. :think:

...

Колико би агрокултурном произвођачу
требало да мануфактурује трактор
... да не причамо компјуктор ..

уместо пре хетар са волови
данас обради 100 хектари са трактори ..
па може 95% време виси на форуми
 
Vidi se moega medenoga.
Jedino što stvarno stvara novu vrednost je fotosinteza .
Sve ostale grane industrije šlepaju se na toj pojavi.
Ostalo je veštačka vrednost poput lukovica lala onomad u Holandiji.

Опааа.. види ти фито-фото-комунисте

Таааачно ....

ЕУ је 'оутсорсовала агро' на периферије свога забавнога парка ....

и живи на сујети перифериских и провинцијских тикви

и њиховој жудњи за кондирењем

...


Мада техно прогрес индустрије враћа агро производњи кроз средства и методе за повећање продуктивности

а и чини 'тршите' дакако слободно .. за 'пласирање' производа .. у чему се 'рекетирање' највише исплати .. зар не ?
 
Poslednja izmena:
60 година ѕаиста није било тако. Задњих дваес није тако. Село се највише воли из града. Одатле се највише цени, сад у овом времену. Наравно, скученост је на селу огромна. Не недостаје пара. На селу за живот највише недостаје социјална инфраструктура. Да је има, не сасвим би била друга прича. Село је у Србији плански девастирано од 45. до данас. Млади људи не мог тамо да остани ни под разно. управо узбог социјалне инфраструктуре. Данашња мода је једно, а деценије уништавања су друго. Само они нај самосвеснији могу тамо да опстану. Друго је мој Банат. Овамо је ситуација нешто мало другачија.
Devastirano zbog lenjosti
Vredni su radili u fabrici( tu je greska, sto je seljacima omogucio da se zaposle) pa su popodne radili njive.
Trebalo je - ko ima vise od 5 hektara ima da radi zemlju
Ko nece da radi zemlju ona da mu se oduzme i da ode u zadruznu zemlju
 
Imam voćnjak i baštu sa pedesetak stabala.
Neće biti ni za pekmeza.
Šljiva 150 dinara.
Ješću bananane upčkmtrnu.
Čujem da i rakiju dobru daju
Potpuno treba da predjemo skroz na uvozno voce, da.

Iskreno, placao bih ga i duplo skuplje, i goreg kvaliteta, samo da ne moram da slusam kukanje srpskih seljaka, cast izuzecima.

Znaci limun, kivi, nar, banana, bring it on.

Tresnje, koje su nesto najlepse od najlepseg, ove godine sam pojeo samo kilo, jer necu da dajem srpskim seljacima 10 evra za kilo tresanja.
 
Desetine hiljada firmi ima gubitke 5+ godina, stalno se gube pare, vecina firmi nikada i ne udje u plus i potpuno propadne.

Ali samo seljak MORA da bude u plusu svake godine, i ako jedne godine nije u plusu, odmah krece 'Ma ne znate vi gradjani sta je muka, lako je vama'; dok voze bolja kola, cerka mu ima telefon od 1000 evra, ima 3 nekretnine po gradu, a sin mu pobegao u Bec.
 
Umesto što merite ulice, zasadite voćnjak i sačekajte 3-4 godine.
Kad orežete stabla, 4 puta iskultivirate voćnjak, 14 puta isprskate ajdared,
videćete da voće u prodavnicama uopšte nije skupo. :think:
Za lep plod - zdrav i bez falinki, jabuka se prska od 14 (minimum) pa do 21 puta - zavisno od godine (ponekad i 23 puta).
U jesen je jeftina u proleće najjeftinija (nemaju svi hladnjače - kad proleće otopli ide budzašto, bolje nego da propadne).
Kajsije su prešle ( a jedva da ih je i bilo,..). Ove u prodaji, stižu sa meredijana gde je sada proleće.
-----------------------------
I u hladnjačama se voće kvari, pa ga treba pregledati, izbaciti trule i zdravo vratiti na hlađenje. Znači, vremenom provedenom u hladnjači mu rapidno raste cena. Sada su vreli dani i hladnjače troše puno energije za hlađenje.
 
60 година ѕаиста није било тако. Задњих дваес није тако. Село се највише воли из града. Одатле се највише цени, сад у овом времену. Наравно, скученост је на селу огромна. Не недостаје пара. На селу за живот највише недостаје социјална инфраструктура. Да је има, не сасвим би била друга прича. Село је у Србији плански девастирано од 45. до данас. Млади људи не мог тамо да остани ни под разно. управо узбог социјалне инфраструктуре. Данашња мода је једно, а деценије уништавања су друго. Само они нај самосвеснији могу тамо да опстану. Друго је мој Банат. Овамо је ситуација нешто мало другачија.

Posto si ti morao da se uvlacis seljacima ceo svoj radni vek, posto ti je posao zavisio od toga, mi ostali ne moramo.

Ja sam godinama radio sa tim tvojim divnim srpskim seljacima. Znam ih u celiju, sve njihove fore, sta misle, koga hebu i sta jedu.

Sebicniju grupu ljudi u zivotu ne upoznah, gleda te jedino i samo ili koliko para imas, ili na kojoj si socijalnoj lestvici.

Postuju samo pare i drustveni status, svake sekunde te gleda u stilu kakvu korist moze da ima od tebe, sad i ove sekunde.

Ako dodjes da ga zamolis za neku uslugu, u fazonu je 'E sta si dosao da me cimas sada???'.

Kada njemu treba nesto, potpuno drugacije ponasanje, prilazi ti kao da bi ti ga popusio.

Ono sto mu ucinis kao uslugu zaboravlja za 3 dana.

Takvih je 80% srpskih seljaka.

Sad, mozda je u tvom Banatu i Vojvodini drugacije, to priznajem, ali 80% moravskih seljaka ti je ovo sto sam ti opisao.
 
Duplo golo.
Naše, izuzetno kvalitetno voće, izvozi se i prodaje u bescenje. Seljak jedva dinara da vidi od roda.
Sa druge strane, uvoznički lobi, kako kriminalci na vlasti sebi tepaju, snabdeva velike trgovačke lance smećem iz uvoza, koje niko ne želi, ali ga zato prodaje građanima Srbije, po basnoslovnim cenama.

Bukvalno ista priča je i sa mesom.
 
Mi ovde u dvorištu imamo jednu staru sortu, u mom kraju se zove Pamuklija, negde Petrovača (kod mene su Petrovače nešto drugo). Uglavnom, moja baba je imala Pamukliju, to je rana sorta, stiže početkom avgusta kao i one rane kruškice i slatka je i sočna, mada ima i nešto gorčine.
Ovde svi beremo tu jabukicu u dvorištu, to je najnormalnije.
 
...

Колико би агрокултурном произвођачу
требало да мануфактурује трактор
... да не причамо компјуктор ..

уместо пре хетар са волови
данас обради 100 хектари са трактори ..
па може 95% време виси на форуми

Lubenica od 10 kg kod mene je 1,9 e.
Prolom voda 10 litara 4 e.
 
Za lep plod - zdrav i bez falinki, jabuka se prska od 14 (minimum) pa do 21 puta - zavisno od godine (ponekad i 23 puta).
U jesen je jeftina u proleće najjeftinija (nemaju svi hladnjače - kad proleće otopli ide budzašto, bolje nego da propadne).
Kajsije su prešle ( a jedva da ih je i bilo,..). Ove u prodaji, stižu sa meredijana gde je sada proleće.
-----------------------------
I u hladnjačama se voće kvari, pa ga treba pregledati, izbaciti trule i zdravo vratiti na hlađenje. Znači, vremenom provedenom u hladnjači mu rapidno raste cena. Sada su vreli dani i hladnjače troše puno energije za hlađenje.

23 puta!
Jabuka sazreva sredinom oktobra. Znači jednom nedeljno moraš da je prskaš.
...ali ne samo vodom već skupim fungicidima i insekticidima.

Kada bi ovom 38imak-u nakačio leđnu pumpu od 20 litara i naterao ga da isprska
voćnjak na ovim temperaturama, nikada više ne bi pisao ove gluposti na forumu o seljacima.
 
Па и треба да буде. Е сад, видиш, постоје старе сорте јабука, које нико и не бере. Оне су обично 12 динара килограм на велико. И сњима једноставно не можеш ништа. Јер је то мешавина. Неке су огромне, ( КОлачаре, Кожаре, Будимке), а неке ситне и киселе, ( Бириџика), неке изразито укусне, и средње величине, ( Шаромке). То се једноставно не негује и не бере. Па да видимо. КОме је скупо да купује јабуке из плантажа, које се ненормално прскају 15 пута годишње, можда би могао да се прошета по селима, и да набере себи колико му треба. Али не.... заборавио сам да сељобери из градова презиру српско село, и да су потпуно несвесни да су Марксисти.
Meni su najlepše bile one pljosnate kolačare iz zimskog trapa a sveže sa drveta najukusbije bile žute petrovače. Nisam čuo za jabuke kožare a jesam za kruške koje su tek dobre da se jedu zimi takođe iz trapa. Verovatno zato niko ne kupuje te sorte kao i Budimka jer su tek dobre zimi da se jedu a nikako sveže.
 
Duplo golo.
Naše, izuzetno kvalitetno voće, izvozi se i prodaje u bescenje. Seljak jedva dinara da vidi od roda.
Sa druge strane, uvoznički lobi, kako kriminalci na vlasti sebi tepaju, snabdeva velike trgovačke lance smećem iz uvoza, koje niko ne želi, ali ga zato prodaje građanima Srbije, po basnoslovnim cenama.

Bukvalno ista priča je i sa mesom.
Bukvalno ista priča je ne sa voćem i mesom (poljoprivredom) već sa svim SVIM društvenim oblastima. A koren su naše "nacionalne" karakteristike - organizacija bilo koje oblasti života - 0, banalna okrenutost sebi (primarno "moj" život ću ja da sredim... kao da svi ti milioni "mojih" života ne čine povezanu celinu, zajednicu) i sl. idiotizmi. Bukvalno smo kao "zajednica" gluplji od npr. pčelinjeg društva, čak i mravlje kolonije... (jeste da oni žive po instinktima ali bismo bar mogli da vidimo kako oni imaju "uređenja" koja funkcionišu)..."Ne bavim se "politikom", nemam vremena" i sl. "mudrosti" (zato i jesmo, i kao "seljaci" i kao "građani" ovce za šišanje od strane ovih kriminlaca o kojima Kataphraktoi iznad piše - oni, za razliku od većine nas "pametnih", imaju vremena i bave se "politikom"), i tako...

I tako, stotinama godina unazad (nisam sujeveran ali jedino "racionalno" objašnjenje je da nas neka sila možda i dalje održava ovde zaista zbog neke dublje, nedokučive svrhe)
 
Poslednja izmena:

Back
Top