Diplomirani izjednacen sa Beclerom novim izmenama ?

Interesantan tekst iz Politike koji govori koliki ce biti haos zvanja novim izmenama
Fakultetski haos zvanja
Ako su hteli zaustaviti lovce u mutnom, onda se to moralo učiniti nadzorom, a ne zakonom


Iako se ovih dana u medijima prezentuje kao rešenje mnogih problema, predlog „Radne grupe Ministarstva obrazovanja“ za izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju još jedna je propuštena šansa za približavanje našeg obrazovnog sistema Evropi. Na zajedničkom skupu Nacionalnog i Rektorskog saveta još pre godinu dana je postignut opšti konsenzus da treba pristupiti integraciji državnih univerziteta (koji sada funkcionišu kao neracionalna konfederacija fakulteta), ali u predlogu „Radne grupe“ o tome nema ni pomena. Time je propuštena šansa ne samo da se visoko obrazovanje učini racionalnijim, već da se i naučni kadar i naučni resursi objedine i učine efikasnijim i društveno korisnijim. Ali, time bi se narušili partikularni interesi onih fakulteta koji finansijski stoje više nego dobro, a koji očito imaju jake lobiste.

Druga propuštena šansa je da se ideja Bolonjske deklaracije o sistemu tri plus dva (koja je zamišljena kao fleksibilniji sistem sa mogućnošću da se nakon tri godine dovrši obrazovanje ili promeni profesionalno usmerenje) konačno realizuje. U prethodnoj verziji zakona ona je data kao mogućnost, ali je tolerisana i inercija, po kojoj je postojeći četvorogodišnji sistem pretvoren u petogodišnje studije jednostavnim (i besmislenim, sa aspekta ranijeg izlaza) dodavanjem jednog semestra plus diplomskog rada. Umesto da Gordijev čvor razreši insistiranjem na trogodišnjim osnovnim studijama i integrisanim petogodišnjim (tamo gde nije moguć raniji izlaz), predlog „Radne grupe“ je stvar maksimalno iskomplikovao legitimisanjem četvorogodišnjih studija kao „drugog nivoa“ i davanjem naziva „diplomirani“ (iako to nisu diplomske studije, niti se brani diplomski rad!). Uvođenjem tog i još nekih nivoa studija doći ćemo u situaciju da ćemo sada imati: dve vrste osnovnih studija (prvog i drugog nivoa), dve vrste „diplomiranih“ (sadašnjih i onih po ranijem zakonu), dve vrste mastera (akademski i strukovni), dve vrste strukovnih studija (uvodi se i „kratki ciklus“) i čak četiri vrste specijalizacija (strukovne, akademske od jedne i dve godine, te medicinske). U ovakvom haosu zvanja neće moći da se snađu ni sami rektori, a kamoli poslodavci!
Još jedan predlog više nego zbunjuje. U nekoliko članova predloga zakona predviđaju se prepreke za novoosnovane visokoobrazovne ustanove. Krajnje čudno i u najmanju ruku neustavno. Ako su se hteli zaustaviti lovci u mutnom, onda se to moralo učiniti nadzorom, a ne zakonom. Treba postaviti kontinuirano praćenje elemenata akreditacije koji prečesto funkcionišu kao Potemkinova sela, treba konačno napraviti registar nastavnika (što je regulisano postojećim Zakonom, ali nije realizovano). Dakle treba zaustaviti mutljag i u starim i u novim ustanovama, a ne a priori sprečavati nove. Sprečavanje novih samo ide na ruku starim privatnim univerzitetima koji bi da smanje konkurenciju, a ne daje nikakav doprinos kvalitetu visokog obrazovanja u Srbiji.

Ako Vam se, dragi čitaoče, učinilo čudnim da član Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje ovo piše u novinama umesto da se za to bori u okviru te institucije, odgovor je da su u „Radnoj grupi“ učestvovala samo tri člana ovog tela, a da je ostalih 15 o tome bilo obavešteno tek u okviru javne diskusije. To jeste čudno, budući da su strategija i konstitutivna akta po Zakonu u nadležnosti Nacionalnog saveta, a da se institucija „Radne grupe“ nigde ne pominje. Kao i u drugim oblastima, mi imamo institucije čija je nadležnost da savetuje i kontroliše izvršnu vlast, ali se to izvršnoj vlasti nikako ne dopada. Pa se onda formiraju ad hoc tela. I to je još jedan pokazatelj da u našem društvu individualni interesi još uvek prevladavaju opšte i individualne poluge moći još uvek prevladavaju institucije.

Profesor Univerziteta u Novom Sadu, član Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Republike Srbije



Mikloš Biro
Ovaj boldovani deo dovoljno govori , kako ce se razlikovati diplomirani po novom i onaj po starom?To niko nece znati
 
Interesantan tekst iz Politike koji govori koliki ce biti haos zvanja novim izmenama

Ovaj boldovani deo dovoljno govori , kako ce se razlikovati diplomirani po novom i onaj po starom?To niko nece znati

I samo jos jedan dodataka prici prof. Biroa (koju odmah potpisujem, ne samo zato sto je sa mog Odseka :-) ) - kontrola je vaznija od ad hoc zakona. Na primer, nakon silne buke oko akreditacije, jedan ovdasnji (NS) privatni fakultet je raspisao konkurs za cak 90 studenata na osnovne i 40 na master studije iz psihologije. Nista cudno, osim sto je po akreditaciji dobio pravo na 56 studenata na osnovim i 20 na master studijama. Apsurd je da i na njihovom sajtu jasno stoji dozvola u kojem ovo pise.
Dakle, da li ce iko kazniti fakultet koji upisuje duplo vise studenata nego sto ima prostora, nastavnika i opreme? Ili ce Ministarstvo da se pravi vazno na drzavnim fakultetima pa ce od 10 prijavljenih studenata na doktorske studije insisitirati da se upise 9 i da 10. otpadne, jer "tako pise u akreditaciji". Primeri su stvarni, relani i aktuelni, a takvih je verovatno 1000.
 
Dragi forumasi sa akademskim zvanjem. Zanima me sta vam pored zvanja pise na diplomi koju ste stekli. Da li pise godina upisa i godina zavrsetka studija, prosek ocena, u slucaju obnove ili zamrzavanja da li ste obnavljali/zamrzavali koju godinu. I npr ako je neko zavrsio master studije, da li uopste i dobija becelor diplomu, da li mu na master diplomi pise prosek ocena samo sa master studija ili se prilikom racunanja proseka uzimaju u obzir i ocene sa becelor studija???

Jos ako se javi neki masinac, u tom bolje :)

Pozdrav svima i hvala!!
 
Svi fakulteti za koje ja znam na BU imaju koncepciju 4+1.
Bas svi.
Tako da o tim nivoima diplomiranja sa 3, 4 ili 5 godina, stvarno ne znam sta da kazem. Prvi put cujem. Mozda na nekim vasim fakultetima.... I definitivno preko.

Takodje isto vazi i za ovu pricu da su razdvojeni tipovi mastera na master of science, art i td. To postoji, ali NE U SRBIJI! Garantovano. Tako da, NEMOJ da bunis ljude!!!!

Uostalom, ja sam vam napisala sta mi je rekao dekan kako da se potpisujem. Ne ni kao msc, ni kao msce, ni kao msca, nego dipl. ing - master. Takvo zvanje u tom bolonjskom sistemu zvanja ne postoji. Nas master smo izmislili mi sami i ne mozes da ga ni kvalitativno ni kvantitativno svrstas u te bolonjske kategorije. Tj, mozes formalno, tj, ako bas rasturis master pa te negde objave, da te neko od preko pozove na doktorat kao mastera. :)


Eto.

Nije tacno, neki su 3+2 pr psihologija u Nisu, Graf inzenjerstvo u Ns, neki su 3+1 pr psihologija u NS, neki su 4+1, tako da... mozda ne znas za sve fakultete....
 
Члан 95. мења се и гласи:
„Лице које заврши основне академске студије у обиму од најмање 180
ЕСПБ бодова, односно у трајању од најмање три године стиче стручни назив са
назнаком звања првога степена академских студија из одговарајуће области.

Лице које заврши основне академске студије у обиму од најмање 240
ЕСПБ бодова, односно у трајању од најмање четири године стиче стручни
назив дипломирани са назнаком звања првога степена академских студија из
одговарајуће области.
Лице које заврши основне струковне студије стиче стручни назив са
назнаком звања првога степена струковних студија из одговарајуће области.
Лице које заврши специјалистичке академске студије стиче стручни
назив специјалиста са назнаком звања другог степена академских студија из
одговарајуће области.
Лице које заврши специјалистичке струковне студије стиче стручни назив
специјалиста са назнаком звања другог степена струковних студија из
одговарајуће области.
Лице које заврши дипломске академске студије стиче академски назив
мастер са назнаком звања другог степена дипломских академских студија из
одговарајуће области.
Лице које заврши докторске, односно академске студије трећег степена,
стиче научни назив доктор наука, односно доктор уметности, са назнаком
области.
Листу звања из одговарајућих области и скраћенице стручних,
академских и научних назива утврђује Национални савет, на предлог
Конференције универзитета, односно Конференције академија струковних
студија.
Скраћеница стручног назива и академског назива мастер наводи се иза
имена и презимена, а скраћеница академског назива магистар наука, односно
магистар уметности и научног назива доктор наука, односно доктор уметности
испред имена и презимена.
У међународном промету и у дипломи на енглеском језику назив који је
стекло лице из става 1. овог члана је bachelor, назив који је стекло лице из
става 2. овог члана је bachelor with honours, назив који је стекло лице из става 3.
овог члана је bachelor (appl.), назив које је стекло лице из става 6. овог члана је
master, а назив које је стекло лице из става 7. овог члана је Ph.D., односно
одговарајући назив на језику на који се диплома преводи.”

Evo ga clan zakona o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju, koji se odnosi na zvanja i de treba se vise prepucavati.

izvor : http://www.parlament.gov.rs
 

Back
Top