dulebass
Domaćin
- Poruka
- 3.336
Koliko ja znam, na svakom fakultetu je potrebno 300 poena za master, samo sto je negde 3 godine (180 ESPB) + 2 godine mastera (120 ESPB), a negde je 4 godine (240ESPB) + 1 godine (60ESPB)
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ovaj boldovani deo dovoljno govori , kako ce se razlikovati diplomirani po novom i onaj po starom?To niko nece znatiFakultetski haos zvanja
Ako su hteli zaustaviti lovce u mutnom, onda se to moralo učiniti nadzorom, a ne zakonom
Iako se ovih dana u medijima prezentuje kao rešenje mnogih problema, predlog „Radne grupe Ministarstva obrazovanja“ za izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju još jedna je propuštena šansa za približavanje našeg obrazovnog sistema Evropi. Na zajedničkom skupu Nacionalnog i Rektorskog saveta još pre godinu dana je postignut opšti konsenzus da treba pristupiti integraciji državnih univerziteta (koji sada funkcionišu kao neracionalna konfederacija fakulteta), ali u predlogu „Radne grupe“ o tome nema ni pomena. Time je propuštena šansa ne samo da se visoko obrazovanje učini racionalnijim, već da se i naučni kadar i naučni resursi objedine i učine efikasnijim i društveno korisnijim. Ali, time bi se narušili partikularni interesi onih fakulteta koji finansijski stoje više nego dobro, a koji očito imaju jake lobiste.
Druga propuštena šansa je da se ideja Bolonjske deklaracije o sistemu tri plus dva (koja je zamišljena kao fleksibilniji sistem sa mogućnošću da se nakon tri godine dovrši obrazovanje ili promeni profesionalno usmerenje) konačno realizuje. U prethodnoj verziji zakona ona je data kao mogućnost, ali je tolerisana i inercija, po kojoj je postojeći četvorogodišnji sistem pretvoren u petogodišnje studije jednostavnim (i besmislenim, sa aspekta ranijeg izlaza) dodavanjem jednog semestra plus diplomskog rada. Umesto da Gordijev čvor razreši insistiranjem na trogodišnjim osnovnim studijama i integrisanim petogodišnjim (tamo gde nije moguć raniji izlaz), predlog „Radne grupe“ je stvar maksimalno iskomplikovao legitimisanjem četvorogodišnjih studija kao „drugog nivoa“ i davanjem naziva „diplomirani“ (iako to nisu diplomske studije, niti se brani diplomski rad!). Uvođenjem tog i još nekih nivoa studija doći ćemo u situaciju da ćemo sada imati: dve vrste osnovnih studija (prvog i drugog nivoa), dve vrste „diplomiranih“ (sadašnjih i onih po ranijem zakonu), dve vrste mastera (akademski i strukovni), dve vrste strukovnih studija (uvodi se i „kratki ciklus“) i čak četiri vrste specijalizacija (strukovne, akademske od jedne i dve godine, te medicinske). U ovakvom haosu zvanja neće moći da se snađu ni sami rektori, a kamoli poslodavci!
Još jedan predlog više nego zbunjuje. U nekoliko članova predloga zakona predviđaju se prepreke za novoosnovane visokoobrazovne ustanove. Krajnje čudno i u najmanju ruku neustavno. Ako su se hteli zaustaviti lovci u mutnom, onda se to moralo učiniti nadzorom, a ne zakonom. Treba postaviti kontinuirano praćenje elemenata akreditacije koji prečesto funkcionišu kao Potemkinova sela, treba konačno napraviti registar nastavnika (što je regulisano postojećim Zakonom, ali nije realizovano). Dakle treba zaustaviti mutljag i u starim i u novim ustanovama, a ne a priori sprečavati nove. Sprečavanje novih samo ide na ruku starim privatnim univerzitetima koji bi da smanje konkurenciju, a ne daje nikakav doprinos kvalitetu visokog obrazovanja u Srbiji.
Ako Vam se, dragi čitaoče, učinilo čudnim da član Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje ovo piše u novinama umesto da se za to bori u okviru te institucije, odgovor je da su u „Radnoj grupi“ učestvovala samo tri člana ovog tela, a da je ostalih 15 o tome bilo obavešteno tek u okviru javne diskusije. To jeste čudno, budući da su strategija i konstitutivna akta po Zakonu u nadležnosti Nacionalnog saveta, a da se institucija „Radne grupe“ nigde ne pominje. Kao i u drugim oblastima, mi imamo institucije čija je nadležnost da savetuje i kontroliše izvršnu vlast, ali se to izvršnoj vlasti nikako ne dopada. Pa se onda formiraju ad hoc tela. I to je još jedan pokazatelj da u našem društvu individualni interesi još uvek prevladavaju opšte i individualne poluge moći još uvek prevladavaju institucije.
Profesor Univerziteta u Novom Sadu, član Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Republike Srbije
Mikloš Biro
Interesantan tekst iz Politike koji govori koliki ce biti haos zvanja novim izmenama
Ovaj boldovani deo dovoljno govori , kako ce se razlikovati diplomirani po novom i onaj po starom?To niko nece znati
Svi fakulteti za koje ja znam na BU imaju koncepciju 4+1.
Bas svi.
Tako da o tim nivoima diplomiranja sa 3, 4 ili 5 godina, stvarno ne znam sta da kazem. Prvi put cujem. Mozda na nekim vasim fakultetima.... I definitivno preko.
Takodje isto vazi i za ovu pricu da su razdvojeni tipovi mastera na master of science, art i td. To postoji, ali NE U SRBIJI! Garantovano. Tako da, NEMOJ da bunis ljude!!!!
Uostalom, ja sam vam napisala sta mi je rekao dekan kako da se potpisujem. Ne ni kao msc, ni kao msce, ni kao msca, nego dipl. ing - master. Takvo zvanje u tom bolonjskom sistemu zvanja ne postoji. Nas master smo izmislili mi sami i ne mozes da ga ni kvalitativno ni kvantitativno svrstas u te bolonjske kategorije. Tj, mozes formalno, tj, ako bas rasturis master pa te negde objave, da te neko od preko pozove na doktorat kao mastera.
Eto.
Nije tacno, neki su 3+2 pr psihologija u Nisu, Graf inzenjerstvo u Ns, neki su 3+1 pr psihologija u NS, neki su 4+1, tako da... mozda ne znas za sve fakultete....