Evo jednog zanimljivog texta jednog poznatog kolege..neka ovaj forum ima malo i edukativnu svrhu,ili barem ova tema...
Koža je najveći organ našeg tela. Teži između dva i četiri kilograma, pokriva između jednog i dva kvadratna metra površine i potpuno se obnavlja svakih sedam do deset nedelja, pri čemu se svakodnevno Ijušti i skida približno pet miliona mrtvih ćelija. Ona najbolje odražava stanje zdravlje i biološku dob pojedinca. Boja koze zavisi od kolicine pigmenta-melanina, postoje 3 osnovna tipa koze-bela,zuta i crna ali i 34 nijanse. Debljina koze iznosi od 0.5-4mm, zavisno od predela tela, najtanja je na kapcima, a najdeblja je na tabanima i dlanovima. Koza ima svoj zastitini omotac od sebuma, ph od 5.2-5.5, slabo kiseo, koji predstavlja znacajnu barijeru za rast i razvoj mikroorganizama. Koza ima i svoje izdanke, takozvane adnekse: zlezde, dlake i nokte. Zlezde se dele na lojne (sebacealne, kojih na telu ima oko 5.000.000) i znojne zlezde. Postoje 3 faze rasta dlake: anagena(traje 4-7 gdoina), katagena(3-4 nedelje) i telogena(4 meseca). Dlaka u proseku raste 0.2 mm dnevno. Nokat je vecim delom keratinske strukture, prosecan dnevni rast je 0.1mm, da bi se obnovila citava nokatna ploca na rukama potrebno je 4 meseca, na nogama oko 6 meseci. Sto se tice fototipova koze, po Fitzpatricku postoje 4 osnovna tipa koze, na osnovu kolicine pigmenta( broj melanocita, celija koje absorbuju suncevo zracenje i koje produkuju pigment melanin i njihov broj se krece od 1100-1500/mm na kvadrat) i reagovanja na sunceve zrake, kod nas je najzastupljeniji tip 2. Primarni zadatak koze je zastita celog organizma i unutrasnjih organa od negativnog uticaja okoline. Generalni tip koze ima 4 podvrste: normalna, masna i mesovita i suva. Dermatoloska kozmetologija sprecava, otklanja ili prikriva fizicke u funkcijske promene koje remete normalan estetski izgled i utvrdjuje primerenu negu da bi se usporio slozeni proces starenja. Farmaceutska kozmetologija proucava i prozivodi preparate za pravilnu negu koja omogucava da koza ostane zdrava. Pri tome su i vazni postupci: 1. redovno ciscenje koze, 2. zastita i nega koze, 3.hranjenje i regeneracija koze,kao i pravilna ishrana.
Najcesca kozna oboljenja lica:
LENTIGO SOLARIS, EPHELIDES ili "kozne pege i fleke" se karakterisu pojavom ogranicenih, pigmentovanih makula na kozi osoba koje su bile izlozene Suncu bez fotoprotekcije. "Koza pamti", stvaraju se DNK ostecenja u vidu timin-timin dimera.
CHLOASMA ili MELASMA je hiperpigmentacija ogranicena na lice, javlja se hormonalnih poremecaja, u trudnoci i pojacava se pri izlaganju Suncu.
VITILIGO je oboljenje sa hipo i depigmentovanim plocama koje nasteju usled destrukcije melanocita, postoji genetska predispozicija, hronican stres je najcesce okidac.
SEBORRHEA se karakterise hiperfunkcijom sebacealnih zlezda i pojacanim delovanjem gljivice Malessezie furfur i Pytirosporum ovale, najcesce zahvata predeo oko nosa i obrva.
ACNE VULGARIS, cest i rasiren problem, ne samo kod mladih, koji se ocitava pojavom komedona i papulo-pustuluma. Postoji jak genetski faktor, pogresna nega lica, povecan broj Propionobacterium acnes. Zahteva dugotrajno lecenje uy lokalnu i eventualno opstu terapiju, kao i primenu lasera,pod strucnim nadzorom dermatologa.
ROSACEA je inflamatorna dermatoza lokalizovana na licu, prisutna je vazodilatacija dermalnih krvnih sudova, pojacan rad sebacealnih zlezda kao i povecan broj mikroorganizma Demodex follicolorum. Takodje zahteva dugotrajno lecenje.
BAZOCELLULARNI KARCINOM KOZE je maligni tumor, koji ne daje metastaze, javlja se na fotoeksponiranim delovima lica, postoji kumulativna doza UV zracenja, najcesce oboljevaju osobe koje dosta vremena provode na Suncu. Izbor terapije je hirurgija.
MALIGNI MELANOM je jedan od najagresivnijih tumora, bitnu ulogu u nastanku ima genetika, kolicina UV zracenja i izlozenost Suncu. Ovde je najbitnija preventiva, to jest redovna dermatoskopija svih mladeza na licu i telu.
DERMATOSKOPIJA: je gledanje mladeza i drugih koznih promena kroz uvelicanje mikroskopom. To je nova, ne invazivna i ne agresivna metoda utvrdjivanja kriterijuma kod pigmentnih promena koze da li su normalne (fizioloske) ili opasne(paotoloske). Do otkrica dermaskopa lekar se pouzdao u ono sto vidi "golim okom", sto je u danasnje vreme napretka medicine ipak nedovoljno da se postavi jasna slika i tacna dijagnoza. Sada uz pomoc dermatoskopije mozemo sa velikom sigurnoscu proceniti koje su promene opasne a koje ne,jer sada je iskljucen faktor ljudske greske. Dermatoskopijom se vide strukture koze koje su nevidljive ljudskom oku, a koje nam pomazu da predvidimo ili utvrdimo da li ce doci ili vec postoje patoloske promene. Dermatoskopijom se posmatraju ili utvrdjuju mladezi,keratoze, pege, fleke, aktinicne keratoze, bazocelularni karcinom koze,kao i sve druge suspektne promene. U eri globalnog zagrevanja i porastom dnevnih temperatura kao i sve stetnijim suncevim zracenjem, potreba za dermatoskopskom kontrolom mladeza je sve neophodnija i polako prelazi u zdrastvenu kulturu pojedinca. Stoga se najdobronamernije preporucuje da se dermoskopija uradi i kod najmanjih sumnji, zatim promenekoje su na mestima hronicne iritacije(sat, brushalter,ogrlice, narukvice, donji ves..) kao i kada postoji pozitivna porodicna anamneza za kozne i maligne promene. Najcesce je potreban pregled celog tela jer nekada i promena koja Vama nije sumnjiva bas na dermatoskopskom pregledu bude bas ta koja ima onkogeni potencijal. Vodite racuna o svom zdravlju i zdravlju vase koze, koja je najveci organ, jer promene koje se na vreme pogledaju i pregledaju i dijagnostikuju imaju mnogo vece sanse za uspesno saniranje,izlecenje.
Odagnajte Vase sumnje, uradite dermatoskopiju, jer zdravlje,ipak,nema cenu!!!