Jos nema nezavisnih podataka o broju poginulih u bombardovanju NATO-a:
PLAST TISINE NAD SRBIJOM
H oce li nakon intervencije NATO-a i rata na Kosovu, mrtvi u Srbiji biti jednog dana prebrojani? Jedan jedini dokument koji su nezavisni eksperti elaborirali a tice se posljedica rata u republici (ne racunajuci Kosovo) posvecen je materijalnom unistenju. Taj tekst "Konacni bilans", koji je pripremilo udruzenje ekonomista "Grupa 17" objavljen je krajem. pitanjima zrtava rata, posvecena je jedna mala nota na dnu strane:"
Prema zvanicnim izjavama jugoslovenskih vlasti tokom rata oko 3.300 osoba je bilo ubijeno, Od kojih 1.500 civila, dok je vise od 15.000 ljudi bilo ranjeno.
Zatim je taj zvanicni broj bio znatno smanjen u pogladu ubijenih vojnika i policajaca". U izvjestaju se dodaje:"Prema
NATO-u oko 5.000 clanova jugoslovenskih snaga sigurnosti je ubijeno sto cini cifru od 6.500 mrtvih tokom rata. "
Desetog juna, kad su vazdusni udari prestali, Milosevic je cestitao svojoj armiji i objavio zvanicni bilans ubijenih:"462 vojnika i 114 policajaca". U bijeloj knjizi, u kojoj se govori o "Zlocinima NATO-a" u Jugoslaviji, objavljenoj pocetkom septembra, jugoslovenske vlasti govore o 2.500 mrtvih od kojih je 80 posto civila. "Sumnjamo u izvjestaje o broju zrtava koje je dala zvanicna vlast i vojna komanda, ali kako doci do prave evaluacije" pita se Zarko Korac, predstavnik demokratske opozicije.
Vojna cenzura je pripomogla ovoj misteriji: urednici novina su dobili zabranu objavljivanja citulja vojnika i policajaca. Tek danas citulje i obja vijesti pocinju diskretno da se pojavljuju, u kojima porodica javlja o odlasku sina koji je poginuo prije dva mjeseca.
[
B]Pravljenje pravog bilansa ovoga rata bilo bi vrlo nepopularno za Milosevicev rezim. Hoce li ikada znati koliko je mldih poginulo od bombardovanja na "na vojnim" mjestima? To bi za vlast znacilo da priznaje kako je vojska izlazila iz kasarni, sklanjala se u skole i fabrike i koristila stanovnike kao zive stitove. Ne, propaganda vise voli da se igra amnezije, da se kiti "pbjedom" i da govori o "ogromnim naporima rekonstrukcije".[/B]
Za razliku od ljudskih zrtava, materijalna unistenja su evidentirana. Prema Grupi 17, osteceno je ili unisteno: vise od cetrdeset pet mostova (najvazniji su oni novosadski preko Dunava) trecina elektricnog kapaciteta zemlje, dvije rafinerije (Pancevo, Novi Sad), veliki dio metalurske industrije, oko dvije stotine skolskih objekata, bolnice, administrativna zdanja, i drzavni organi. Osiromasenje zemlje je realno. Ali pod rezimom i kome su statistike, narocito ekonomske podlozne diskusiji, svaka evaluacije je nesigurna. Tako se kaze da je bombardovanje fabrike automobila i lakog naoruzanja "Zastava" prouzrokovalo stete preko milijardu dolara. Ili te fabrike vec godinam sve slabije sve slabije funkcionisu, a osim toga, oni djelovi koji se bave vojnom proizvodnjom nijesu ni bili osteceni.
Sto se tice politickih posljedica rata, one ostaju da se vide. Nakon dvanaest godina vlasti, cetiri izgubljena rata, vojnog poraza na Kosovo, odlaska oko 170.000 srpskih izbjeglica iz pokrajine i opste ekonomske krize, Slobodan milosevic bi, prema svakoj logici, morao proci najgore. Pored unutrasnjih svadja i problema unutar svoje vlastite partije, gospodar iz Beograda se mora suociti sa rastucim otporom u Crnoj Gori. Mala republika, neposlusni partner Srbije u onome sto je ostalo od fedracije, prijeti od pocetka ovoga rata, da ce objaviti nezavisnost putem referenduma ako Beograd ne otpocne sa demokratizacijom. I zajednicka drzava prestaje formalno da postoji, a federalni predsjednik Slobodan milosevic bi ostao bez funkcije. Utoliko prije sto, od kada ga haska optuznica tereti za "ratne zlocine i zlocine protiv covjecnosti", njegov manevarski prostor se svakim danom sve vise suzava.
.
....
