Danas dobijamo prvi MERE market: Ruski prodajni lanac za B92.net otkriva svoje velike planove

Polusvet i primitivizam. Zato su nam potrebni nadzornici jer kao i svi maloletnici i nasoj maloletnoj naciji je potreban staratelj.

' Манифестације Сенилност се не разликују од малолетничке деликвенције'

Обданиште Старачки Дом
 
Pijem jutros srpski caj od nane i jedem srpski keks od integralnih srpskih zitarica

Koji ce mi djavo nesto belgijsko, holandsko, nemacko ne daj Boze?
Treba ti ako to belgijsko ili holandsko nema aditive i konzervanse i još je jeftinije. U tom slučaju ti itekako treba naročito što će i ovi drugi (naši) da se potrude pa naprave sličan proizvod bez otrova. U suštini da ne prave balzamovanu hranu kako bi stajala sto godina dok se ne proda po nerazumno višim cenama.
Tu je poenta više marketa na našem tržištu i što više robe.
 
Mojne da ste ludi da idete ovo je vracanje 50 god unazad,ovo je sa istog mesta slikano pa vidite koliko je i sta ima

Pa ovo lepo izgleda, nema tucha.....
Kad se lidl otvarao, to je bilo tucha koliko volis...za piletinu od 150 din po kg....a sad ti je u metrou piletina 130 din po kg, ali tuce ionako izbijaju tamo gde nema logike.....

Npr skoro sve stvari koje su negde na akciji u tim izvikanim marketima, npr odeca, alat i slicno , ti imas po nizim cenama na nekim drugim mestima koja ih prodaju...ali sladje kad racuna na kasi , a neki racuni i sadrze koliko si ustedeo....npr u gomexu ti lepo pise na dnu , ustedeli ste, i bude neka zesca cifra...nije laz...
 
poreklom iz Rusije, a vlasnici su sigurno Jevreji iz Rusije
Hm. Slicno kao i u Srbiji. Jedini srpski supermarket AMAN drzi neko ko nije Srbin. Svo ostali su iz nekih drugih jurisdikcija.
Isto tako i u Rusiji. Jedini je ovaj SVETOFOR ( MERE ) koji se nalazi u ruskoj jurisdikciji u Sibiru. Svo ostali su u inostranim jurisdikcijama:


1.«Ашан» (Франция),
2.«О‘кей» (Люксембург),
3. «Пятёрочка» (Нидерланды),
4. «Перекресток» (Нидерланды),
5. «Карусель» (Нидерланды),
6. «MetroCash&Carry» (Германия),
7. «Лента» (Британские Виргинские острова),
8. «Глобус» (Кипр),
9. «Билла» (Австрия),
10. «Зельгрос» (Германия),
11. «Leroy Merlin» (Франция),
12. «Магнит» (Кипрский офшор Lavreno Ltd.),
13. «Копейка» (Нидерланды),
14. «Мы» (Нидерланды),
15. «Меркадо суперцентр» (Нидерланды),
16. «Корзинка» (Нидерланды»,
17. «Патэрсон» (нидерланды),
18. «Народный» (Нидерланды),
19. «Симбирка» (Нидерланды),
20. «Провиант» (Нидерланды),
21. «Ярмарка» (Нидерланды),
22. «Тройка» (Нидерланды),
23. «Семья» (Нидерланды),
24. «Экономная семья» (Нидерланды),
25. «Мир продуктов» (Нидерланды),
26. «А5» (Нидерланды),
27. «Spar» (Нидерланды),
28. «Универсам» (Нидерланды),
29. «Тамерлан» (Нидерланды),
30. «Покупочка» (Нидерланды).

Posle se svi cudimo gde to Holandezi prodaju € 100 mrd. poljoprivrednih proizvoda, zar ne?
Inace tu kompaniju iz Krasnoyarska vodi jedna opasna baba po imenu: Валентина Шнайдер.
Nigde se ne eksponira u javnosti, niko ne zna ni kako izgleda, a svi vlasnici konkurentskih kompanija je mrze i progone. Ona radi iskljucivo bez posrednika, samo prva ruka, zbog cega i ima najbolje cene.

Ako je neko pusti na trziste, ona je ko "zhiva" ( Hg ), vise je niko ne uhvati.
Nedavno su beloruski vlasnici supermarketa skocili na barikade!
Ona u Belorusiji operise pod imenom: "ЛенПродуктСервис", a asocijacija maloprodajnih lanaca ju je tuzila Ministarstvu Antimonopolnog Regulisanja Trgovine ( MART ) zbog nefer poslovanja i ubijanja cena na beloruskom trzistu, tako da su svi prinudjeni da bukvalno rade u najboljem slucaju bez marzhe...
 
Mozda za tebe. Ja cekam da se otvori u februaru u Kraljevu pa javljam cene i iskustva.

Sistem poslovanja Mere-a je da posluje kao prodavnica na veliko tj magacin . Ti dodjes roba naslagana ko u magacinu kupujes na vecu kolicinu placas na kasi i za to dobijas dodatni popust.

Nema kupovine na komad sitno, roba se slaze viljuskarima i slicnim masinama , prodaje se na vise , i tako spustaju dodatno cene.

Kom odgovara kupovace tamo kom ne odgovara kupovace drugde.

A dobro je imati vise opcija na raspolaganju svakako . Konkurencija u trgovini donosi do nizih cena za krajnjeg potrosaca.

To je kapitalisticki sistem kupovine. Ne trcis svakih sat vremena u prodavnicu za svaku sitnicu, vec odes jednom nedeljno u veliku kupoviu i kupis sve sto ti treba za duzi period. Kupujes vece kolicine cime dobijas dodatni popust i imas vece ustede u domacinstvu nego da kupujes u lokalnoj maloj prodavnici.
Vozićeš 160km da bi kupio jeftinije paprike u konzervi? :eek:
 
Samo opusteno batice. Vidim raspizdeli te ovi Rusi sto otvaraju markete. Ko da imas tal kod grka...
Ne znam, ja nemam te "potrebe" da putujem u neki drugi grad da kupim kilo paprika, a još manje da biram u kojoj je državi registrvan neki market. Idem i do Grka i do Nemaca, Belgijanaca, Hrvata, Srba, pa ću i do Rusa ako mi bude u blizini. U Batajnicu sigurno neću.
Znaš Tiksi, ja kupujem ono što mi treba, ako može povoljnije. Ali lako je meni, ja imam ogorman... pa dobro, baš ogroman izbor, za razliku od vas iz palanki koji skoro da nemate izbor.
 
(biznis.telegraf.rs 18/8/20)
Sve o ruskom marketu koji stiže u Srbiju: Prodavnice kao magacin, krije se od medija, Nemci ga mrze

Konkurencija mu je predviđala propast ali se brzo probio svojim poslovnim modelom, i konceptom "niske cene svaki dan". Dok su drugi pratili šta radi MERE, on se širio dalje, često, čudno stidljivo
Ruski prehrambeni lanac MERE ulazi uskoro na srpsko maloprodajno tržište, a plan je da svoje poslovanje prošire sa bar 100 marketa.
MERE je podružnica Torgservis grupe osnovane 2009. godine koja trenutno posluje na više od 800 lokacija širom Rusije pod brendom Svetofor (semafor) i treći je po veličini lanac iza trgovačkih kompanija X5 (Retail Grupa) i Magnit.
Naše tržište, ali i evropsko, naviknuto je uglavnom na nemačke brendove kada su prodavnice u pitanju, ipak konkurencija im stiže i širi se brzo.
Kako su ga mediji ranije opisali, ovaj diskontni lanac je konkurencija svima i nije nikome. Zašto je to tako?
Najjednostavnije, i on je jedan od onih brendova kome se kupci uvek vraćaju ili ne vrate nikada. Rade direktno s proizvođačima, sa strogom kontrolom kvaliteta i niskom trgovačkom maržom, a njihove cene su oko 20 odsto niže od prosečnih. Usmeren na nižu cenovnu kategoriju proizvoda, zato ga nema na primer, u Moskvi.
Ono što je sigurno, jeste da želi da osvoji tržište niskim cenama.

Nemci sami vršili kontrolu, hteli da dokažu da nije dobar
Prošle godine, zakoračio je i na nemačko podneblje, zemlju diskontera. Odmah je bilo primetno da nudi 20 odsto niže cene od domaćih, nemačkih lanaca. Pola kilograma kafe koštalo je manje od 2 evra, što je upola u odnosu na Aldi ili Lidl.
Međutim, kada je stigao u Nemačku, da li zbog straha od konkurencije ili prosto što preferiraju domaće trgovce, Nemci su počeli da ga opsiju kao skladište, a ne kao supermarket. Najviše zbog toga što, kako su govorili, čim uđu u prodavnicu dočekaju ih kartonske kutije i drvene palete.
Ono što su dalje primećivali jeste da na rafovima vide sok iz Češke, i kobasice iz Mađarske. Činjenica je međutim, da je MERE ulaskom na nemačko tržište bio prinuđen da zbog velike potražnje i nestašice robe na zalihama privremeno zatvori svoje prodavnice.
Nemci kažu da ih neodoljivo podseća na početke Aldija. Nemačku, osvojili su preko Rumunije, a to je taktika mnogih ruskih lanaca.
Vlasnik kompanije je Torgservis, sa sedištem u sibirskom gradu Krasnojarsk poslovao je uglavnom u malim ruskim gradovima, ali danas je prisutan i u Belorusiji, Kini i Kazahstanu.

Stidljivi i nevidljivi
Poslovni model tzv. tvrdog ili teškog diskonta pokazao se vrlo popularan u Rusiji, uglavnom zbog ekonomskih teškoća u poslednjih nekoliko godina. Pod imenom MERE u Evropu je ušao i Rumuniju.
Vlasnici su stidljivi kada su u pitanju mediji i ne ulažu mnogo u marketing. Njihova nemačka sestrinska kompanija usvojila je istu strategiju.
Kada su došli, rekli su da sve što žele je da mirno posluju.
Međutim, stručnjaci koji prate trgovinu, kažu da niske cene više nisu dovoljne za pobedu nad konkurencijom. Potrošači danas traže i nove proizvode i dobar kvalitet. Dalje, Nemci su ih dočekali na nož, pa su tako tamošnji tablodi samoinicijativno vršili konotrolu kvaliteta hrane i otkrili da određeni mesni proizvodi nisu bili bezbedni za upotrebu. Proizvod je brzo nestao s polica.
Njihovi konkurentni, predviđali su im brzu propast i tvrdili su da MERE ne može da im parira.
Ipak, pomno su pratili konkurenta. Obećali su da će i oni pokušati da spuste cene, ako ruski gigant nastavi da krade kupce od njih.
Godinu dana ipak nije dovoljno da se podvuče crta gde su jedni u odnosu na druge. Izgleda da će, svakako MERE morati da se bori svojim konceptom "najniže cene svaki dan".
Korona mu, s druge strane, ide u prilog.
Postao je jedan od najbrže rastućih lanaca supermarketa u matičnoj zemlji. Korona kriza mogla bi čak dati novi podsticaj: oko 20% ruskog stanovništva već je suočeno sa siromaštvom, a opadanje kupovne moći i poverenja potrošača moglo bi dodatno da poveća korisničku bazu tvrdog diskontera.
Zanimljivo je da lanac nema baš saradnju ni sa lokalnom komorom (CCI). Centralna privredna komora tražila je vlasnike 2016, i nudila određenu saradnju, međutim, tvrde da im se niko nikada nije javio.
- Radimo sa velikim preduzetnicima u regionu, ali vlasnici supermarketa nikada nisu sarađivali sa nama. Nisu nam odgovarali, a nisu se ni sami prijavili u komoru - govorio je zbunjeno Andrej Prohorov, potpredsednik regionalne CCI.
U međuvremenu, mreža nastavlja aktivno da se razvija, i da otvara nove prodavnice. Prema dostupnim podacima, prihod kompanije je veći od 65 milijardi rubalja.
Ruski lanac definitivno unosi osveženje na tržište, bar ako se podela raspodela. Tržište diskontnih maloprodajnih proizvoda u 2019. godini već se drastično promenilo.
Prošle godine su njime dominirali evropski trgovci na malo iz Nemačke, Turske i Portugala, kao i lanci iz SAD. Prodavci u maloprodaji u Japanu, Brazilu i Čileu izgubili su teren i više nisu u prvih 250.
Suprotno tome, Južna Koreja i Velika Britanija su proširile svoje globalno prisustvo, ulazeći među prvih 250.

Teški vs. laki diskont
Treba napomenuti i da se se tzv. tvrdi diskonti ozbiljno razlikuju od svojih "lakih" kolega.
Šta to zapravo na kraju znači?
Osnovna karakteristika tvrdih marketa jeste njihov izgled. Prodavnice zaista podsećaju na magacin, i ne liče na market. Roba se čuva i stoji u ogromnim kartonskim kutijama.
Onako kako transportuju, tako i prodaju. Baš zbog toga, naglašeno je da roba ne može da se vrati, ili zameni, niti se prihvataju reklamacije.
Što bi u prevodu značilo, ako se zbog nečeg razbolite, to je vaš problem.
U ponudi ruskog diskontera prisutni su i proizvodi srpskih proizvođača (Nelly, SL Takovo...). Kompanija planira da pored Srbije, svoje poslovanje proširi i na tržište Grčke.
Diskonti MERE prostiru se na površinama od 800 do 1200 kvadrata i nude od 1.500 do 2.000 raznovrsnih artikala.
Kako je to trgovinski lanac kome je prevashodno cenovna politika usmerena ka proizvodima najniže cene, odnosno da rade na uklanjanju svih dodatnih barijera i troškova, marketinga i pakovanja, pretpostavka je da će sličan princip primeniti i na srpskom tržištu.
Do sada nije bilo sličnih inicijativa da se na tržištu Srbije pojavi maloprodajni lanac iz Rusije.
https://biznis.telegraf.rs/info-biz/3226665-ruski-trgovinski-lanac-mere

Занимљивости из текста:
- … treći je po veličini lanac iza trgovačkih kompanija X5 (Retail Grupa) i Magnit.
- Usmeren na nižu cenovnu kategoriju proizvoda, zato ga nema na primer, u Moskvi.
- Vlasnici su stidljivi kada su u pitanju mediji i ne ulažu mnogo u marketing.
- Zanimljivo je da lanac nema baš saradnju ni sa lokalnom komorom (CCI). Centralna privredna komora tražila je vlasnike 2016, i nudila određenu saradnju, međutim, tvrde da im se niko nikada nije javio.
- Osnovna karakteristika tvrdih marketa jeste njihov izgled. Prodavnice zaista podsećaju na magacin, i ne liče na market. Roba se čuva i stoji u ogromnim kartonskim kutijama.
 

Back
Top