S mitomanijom je nemoguće raspravljati, ne možeš ti mitomaniju pobiti, nemoguće, ona je neracionalna, to je stanje svijesti, zacementirano. Mitomaniji se možeš samo smijati i rugati joj se.
A u pozadini svega toga je duboki kompleks Osmanlija. Duboko u podsvijesti se zna da vi niste imali nikakvu protutursku borbu, da ste im vazalili dok Hrvati 500 godina krvare i gube zemlju , povlače se pred Osmanlijskom plimom ( zato nam država tako i izgleda) a vi za to vrijeme polako za pašom..pa gdje on posadi čador vi odmah pored njega prostrete gunj..i to je sad srpsko..samo da ovaj Seldžuk ode,...to će bit srpsko..osvojio Agarjanin za nas zemlju..
A onda ćete fino gusle u ruke pa gusli o nekom starcu Vujadinu ili Kraljević Marku..ili nekim likovima iz bajke..i kako oni razgone Turke na buljuke..a Hrvati šta će Hrvati ne postoje a ako postoje to je kukavelj, sluge, kukavice, robovi...
1501. godine, Marko Marulić piše svoj proslavljeni ep Istorija svete Judite u versih hrvacki složena – tiskan 1521. godine u Veneciji;
1538. godine, pjesnik iz Zadra, Petar Zoranić tiska prvi hrvatski roman u stihovima (Planine), u kojemu veliča ljubav prema hrvatskom narodu i njegovom jeziku;
Najveći hrvatski književnik iz Dubrovnika, Marin Držić (1508-1567.), piše svoja najznačajnija djela – Dundo Maroje (1550.), Novela od stanca (1551.), Skup (1553.), Pjerin, Mande i Arkulin itd.;
1556. godine, u Veneciji tiskana prva hrvatska svjetovna drama Robinja – djelo hvarskog vlastelina i pjesnika Hanibala Lucića (1485-1553.);
hvarski pjesnik Petar Hektorović (1487-1572.), napisao je spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (tiskan 1568. godine u Veneciji), u kojem s ljubavlju govori o hrvatskom moru i životu tamošnjih ribara;
slavni hrvatski znanstvenik rodom iz Šibenika Faust Vranĉić (1551-1617.) sastavlja 1595. godine petojezični rječnik, piše logiku, etiku, i znamenito djelo iz mehanike, Machinae novae;
od 1561. do 1568. godine, u hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu objavljeni hrvatski prijevodi Novog Zavjeta i više od 20 drugih teoloških djela (namjera hrvatskih protestantskih svećenika koji su radili na tomu bila je da “božanstvenu istinu spoznavši…hrvatskim jezikom mej mnoge narode”, prošire, pa i među Slavene u Turskom carstvu;
14. siječnja 1556. godine dovršeno, a objavljeno je 1568. u Veneciji najvažnije je djelo Petra Hektorovića "Ribanje i ribarsko prigovaranje" prvo stihovano dijelo u hrvatskoj književnosti
Bartolomej Kašić (1575-1650.), isusovac, sastavio prvu hrvatsku gramatiku (Institutionum linguae illyricae libri duo – tiskana u Rimu 1604. godine);
Ivan Gundulić (1588-1638.), jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, u Dubrovniku piše i prikazuje drame: Galatea, Armida, Posvetilište ljuveno, Arijadna i druge, te pastirsku igru Dubravka i veličanstveni ep Osman, a drama Suze sina razmetnoga smatra se najdotjeranijim djelom stare hrvatske knjiţevnosti;
1607. godine na zagrebačkom Gradecu isusovci otvaraju svoju gimnaziju u kojoj već prve godine ima 300 đaka, a 1627. godine isusovačka gimnazija otvara se i na Rijeci, 1636. godine u Varaždinu itd.
1658. godine u zagrebačkom franjevaĉkom samostanu utemeljen “studium philosophicum” s dva profesora, a potom i “studium theologicum generale”;
1670. godine otvorena je pavlinska gimnazija u Križevcima;
1671. godine lepoglavski Pavlini od pape Klementa X dobijaju pravo dodjele akademskih naslova (magisterija i doktorata) redovnicima koji naučavaju filozofiju ili teologiju, što im svojim ukazom potvrđuje iste godine i car Leopold I.;
Ivan Lucić (1604-1669.), utemeljitelj hrvatske kritičke historiografije, prikuplja građu i piše vrijedna povijesna djela (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, najbolje djelo starije hrvatske historiografije do 15. stoljeća (tiskano u Amsterdamu 1673. godine), i Memorie storiche di Tragurio ora ditto Trau (tiskano u Veneciji 1673. godine);
oko 1704. godine u Splitu utemeljena “Akademija ilirička iliti slovinska” koja je okupljala književnike;
1726. godine gradi se cesta od Karlovca prema Bakru i Rijeci – tzv. Karolinska cesta;
1756 Andrija Kačić Miošić piše Razgovor ugodni naroda slovinskoga - zbirka poezije na štokavskoj ikavici
1758. godine, isusovac i učenjak svjetskog glasa s područja fizike i astronomije, dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711-1787.), u Beĉu objavljuje svoje djelo “Philosophiae naturalis theoria” ;
1767. godine u Splitu je utemeljena “Poljoprivredna akademija”, radi poboljšanja stanja u dalmatinskom agraru , iste godine, 7 srpnja, carica Marija Terezija osniva Hrvatsko kraljevsko vijeće, kao
središnju upravnu vlast u Banskoj Hrvatskoj;
od 1770. do 1779. godine, po nalogu Josipa II, gradi se nova cesta od Karlovca do Senja, tzv. Jozefinska cesta;
9. kolovoza 1776. godine, Marija Terezija potpisala ukaz o pripojenju grada Rijeke Hrvatskoj, a godinu dana poslije, Hrvatskoj su pripojene i luke Bakar, Bakarac i Kraljevica, u isto vrijeme u Zagrebu utemeljena Kraljevska akademija, najviša školska ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj;
1781. godine (21. prosinca), Josip II izdaje patent o toleranciji, čime se pripadnicima svih vjeroispovjesti na teritoriju Monarhije daju puna prava (tako je već 1785. godine u Varaždinu utemeljena prva židovska općina, a u Zagrebu 1806. godine);
1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić ukida kmetstvo u Hrvatskoj, čime su dokinuti dotadašnji feudalni društveni odnosi – u pismu od 25. travnja, Jelčić među ostalim kaže da se ukida “tlaka gospodska i svaka daća urbarialska”. ( podaci uzeti iz: Ilustrirana povijest Hrvata, izd. Stvarnost – Zagreb, tiskano Mariboru 1990., autori: prof. dr. Josip Adamček i drugi.
24. studenoga 1860 nakon burnih prosvjeda protjerani njemački glumci iz zagrebačkog kazališta ,a glumac Vilim Lesić objavio općinstvu »...da će se od sutrašnjega dana na zagrebačkoj pozornici govoriti samo hrvatski.«
A Hrvati zaboravili da su Hrvati pa ih germani natjerali da se sjete
